Nesuđena srpska kraljica i večna misterija dinastije Nemanjić: Nestala bez traga, umrla od tuge!
Iako ime ove dame nije zapamćeno, veruje se da su Vladislav i Predislav zapravo njeni sinovi

Koliko god da je bio uzbudljiv život Stefana Nemanjića, kasnije Stefana Prvovenčanog, kao vladara i čoveka koji je nasledio očevu ambiciju da Srbiju učini nezavisnom kraljevinom, toliko je i njegov privatni život obilovao dramama, prvenstveno emotivne prirode.
Nakon što je okončao brak sa vizantijskom princezom Evdokijom koju je proterao sa dvora zbog preljube, Stefan Nemanjić ušao je u sukob sa starijim bratom Vukanom koji ga je na kratko proterao sa prestola. Tražeći saveznika, Stefan se obreo u Bugarskoj kod cara Kalojana koji mu je pružio zaštitu, a po nekim izvorima i mnogo više od toga.
Naime, ima onih koji smatraju da se Stefan u to vreme drugi put oženio bliskom rođakom cara Kalojana, kojoj pak istorija nije zabeležila ime. Sa tom ženom proveo je narednih deset godina i kako su istorijski izvori iz ovog perioda poprilično nepouzdani nigde se mogu naći podaci da mu je upravo ta, misteriozna Bugarka, podarila još dva sina - Vladislava koji će postati treći srpski kralj i Predislava, koji se rano zamonašio i kasnije bio poznat kao Sava Drugi.
Možda vas zanima:

ŽENE NEMANJIĆA: Bile su svetice i grešnice, voljene i nevoljene, ali istorija ih PAMTI po ovome!
Retko su se udavale iz ljubavi, već su to bili politički brakovi sa Nemanjićima. Gotovo sve su bile strankinje osim kneginje Milice, a dolazile su iz Vizantije, Bugarske, Mađarske, Francuske...

VERUJE SE DA U OVOJ PEĆINI ZMIJA ČUVA BLAGO NEMANJIĆA: Mnogi su pokušali da uđu i nađu krunu cara Dušana, ali uzalud (FOTO)
Legenda o blagu Nemanjića skrivenom u pećini Sokolici na planini Ostrici kod Čačka aktuelna je već decenijama unazad.
Možda vas zanima:

ŽENE NEMANJIĆA: Bile su svetice i grešnice, voljene i nevoljene, ali istorija ih PAMTI po ovome!
Retko su se udavale iz ljubavi, već su to bili politički brakovi sa Nemanjićima. Gotovo sve su bile strankinje osim kneginje Milice, a dolazile su iz Vizantije, Bugarske, Mađarske, Francuske...

VERUJE SE DA U OVOJ PEĆINI ZMIJA ČUVA BLAGO NEMANJIĆA: Mnogi su pokušali da uđu i nađu krunu cara Dušana, ali uzalud (FOTO)
Legenda o blagu Nemanjića skrivenom u pećini Sokolici na planini Ostrici kod Čačka aktuelna je već decenijama unazad.
Možda vas zanima:

ŽENE NEMANJIĆA: Bile su svetice i grešnice, voljene i nevoljene, ali istorija ih PAMTI po ovome!
Retko su se udavale iz ljubavi, već su to bili politički brakovi sa Nemanjićima. Gotovo sve su bile strankinje osim kneginje Milice, a dolazile su iz Vizantije, Bugarske, Mađarske, Francuske...

VERUJE SE DA U OVOJ PEĆINI ZMIJA ČUVA BLAGO NEMANJIĆA: Mnogi su pokušali da uđu i nađu krunu cara Dušana, ali uzalud (FOTO)
Legenda o blagu Nemanjića skrivenom u pećini Sokolici na planini Ostrici kod Čačka aktuelna je već decenijama unazad.
S druge strane, nigde nema pisanih tragova koji ovo potvrđuju već se uglavnom navodi da su Vladislav i Predislav rođeni u braku sa Evdokijom. Da sve bude još misterioznije, romantičnije i nezgodnije za bilo kakve zaključke, ova druga Stefanova supruga je navodno umrla nakon nekoliko godina braka.
Slobodniji tumači tadašnjih dešavanja imaju teorije po kojima je ova druga Stefanova supruga bila ostavljena i oterana kada je Stefan shvatio da je savezništvo sa Bugarskom bilo kratkog daha, te da mu nikako neće doneti krunu koju je toliko želeo. Nesuđena kraljica navodno je toliko patila da je umrla od tuge.
Iako je Gordan Mihić u seriji "Nemanjići - rađanje kraljevine" izmislio lik Raške, u novijim istraživanjima istoričara pojavljuju se indicije da je na dvoru, u vreme vladavine Stefana Nemanjića, zaista postojala žena sa kojom je živeo Stefan Nemanjić.
Pretpostavka ima osnova pogotovo ako se ima u vidu da je od trenutka kada je Stefan Nemanjić oterao Evdokiju, prvu suprugu, sa dvora, pa do njegovog venčanja sa Anom Dandolo, prošlo šesnaest godina.
Stefan, čiji su svi brakovi, po svoj prilici, bili politički predumišljaj, pre nego izbor njegovog srca, tražio je sebi adekvatniju suprugu koja će mu obezbediti papsku milost i dugo željenu krunu. Ukoliko je ova bezimena žena zaista postojala u životu Stefana Nemanjića, ne čudi što ju je istorija izbrisala, budući da se o mnogim ženama vladara u to vreme nije znalo gotovo ništa, baš kao ni o rođenim sestrama samog Stefana.
Jednostavno, istorija nije bila preterano blagonaklona prema ženama koje nisu ostavile sinove vladare ili i same bile vladarke ili pak važne iz nekog trećeg, opet istorijskog razloga. Drugi razlog je i taj što ovaj brak moguće i nije bio formalan, odnosno sklopljen u crkvi, već ono što bismo danas nazvali građanska zajednica.
Ono što je izvesno je da Stefan Nemanjić nije samovao između svoja dva zvanična braka sa Evdokijom i Anom Dandolo, ali o takvim detaljima života bilo kog srednjovekovnog vladara se može samo nagađati.
(RTS)

Ovo žensko ime se danas ne daje devojčicama: Palo je u zaborav, nećete ga nigde čuti
Posmatrano zajedno sa imenima koja vode poreklo iz latinskog jezika, ovde osnova "vita" znači "život"

Ova molitva Presvetoj Bogorodici se izgovara nedeljom! Veruje se da reči donose mir, sreću i blagostanje!
Jake reči molitve Presvetoj Bogorodici nedeljom

MISTERIOZNI KAMENI KRSTOVI ISTOČNE SRBIJE: Zašto su se nekada podizali bez imena pokojnika?
Širom istočne Srbije, naročito u oblastima oko Timoka, Negotina i Zaječara, i danas se mogu videti neobični kameni krstovi bez natpisa, imena ili godina. Za razliku od tipičnih nadgrobnih spomenika, ovi krstovi nisu vezani za konkretne ljude, već predstavljaju deo starog običaja za koji mnogi veruju da potiče još iz predhrišćanskog perioda.

BILJKA KOJA "VRAĆA VID": Kako se vidova trava nekada koristila u srpskoj narodnoj medicini?
Vidova trava, danas skoro zaboravljena biljka, imala je posebno mesto u tradicionalnoj srpskoj narodnoj medicini. Smatrana moćnim lekom za oči i vid, ova biljka bila je deo posebnih rituala i verovanja koja su vekovima praktikovana širom Srbije.

TAJNA PRVOG OTISKA "GORSKOG VIJENCA": Kako je Njegoševo delo skriveno i spaseno od cenzure?
"Gorski vijenac", epsko delo Petra II Petrovića Njegoša, danas je jedan od simbola srpske i crnogorske kulture, ali malo je poznato koliko je dramatična bila njegova štamparska istorija. Prvo izdanje ovog slavnog dela, objavljeno 1847. godine u Beču, štampano je pod izuzetno teškim uslovima i uz veliku tajnost, kako bi se sačuvalo od stroge austrougarske cenzure.
Komentari(0)