KNEGINJA LJUBICA ZNALA DA JE MUŽ VARA. IMAO JE LJUBAVNICE U SVAKOM SELU: Ali ovo mu nije oprostila! Uzela je pištolj...
Miloš je imao jedanaestero vanbračne dece i bezbroj ljubavnica, a Ljubica je njegovu ćerku Veliku odgajala sa svojom decom

Ako bi deonice auto-puteva u Srbiji trebalo da nose ime znamenitih srpskih žena, svakako među prvima to mesto pripalo bi Ljubici Vukomanović, devojci koja potiče iz jedne od najuglednijih porodica iz Rudničkog okruga, iz sela Srezojevci. Odmah nakon smrti oca Radosava, Ljubica se venčala za Miloša, na proleće 1804. godine, a venčani kum bio im je Karađorđe Petrović, vođa Prvog srpskog ustanka, stari svat Lazar Mutap, a ručni dever Nikola Milićević Lunjevica.
„Kneginja Ljubica Obrenović je važila za hrabru, odlučnu, plemenitu, posebno poštovanu i voljenu u narodu. Srednjeg rasta, lepa i radna, veoma razumna i prema svima dobra. Govorila je lepo, lako i ubedljivo. Veoma pobožna, trudila se da kada je god moguće učini neko bogougodno delo ili pomogne sirotinji. Neobično jakog karaktera, prirodno bistra i odvažna snalazila se i u najtežim situacijama“, rekao je za RINU istoričar Aleksandar Marušić, direktor Muzeja rudničko-takovskog kraja. Prve godine bračnog života bračni par je proveo i Brusnici, a Ljubica, kao i većina žena iz ovog perioda, radila je sve poslove na imanju pa ne čudi što je u narodu bila jedna od najvoljenijih i najpoštovanijih ličnosti. Istorija je zapisala da se nosila veoma jednostavno i da je za pojasom uvek nosila dva pištolja, barem sve do 1820. godine. „Iz vremena Drugog srpskog ustanka, prilikom bitke na Ljubiću ostaje upisano da se ustanicima koji su krenuli u povlačenje obratila rečima 'Kecelje ženske pašite, pa mi, žene, da idemo da se bijemo!', što je ohrabrilo vojsku, koja je krenula u napad i pobedila“, kaže Marušić.
Kao što je pisano o hrabrosti kneginje Ljubice, tako je i istorija zabeležila njenu slabost na neverstva supruga Miloša, koja su dovela do ubistva Petrije Pljakić 1819 godine u Gornjoj Crnući. Nakon ubistva Petrije ona je pobegla u Srezojevce, da je Miloš ne bi ubio, ali ju je spasla trudnoća pa se Ljubica u oktobru 1819. godine porodila i na svet donela sina Milana, naslednika. „Koliko je srce kneginje Ljubice, najbolje govori podatak da je Velika, kćerka koju je knez Miloš dobio sa ljubavnicom Petrijom, bila odgajana zajedno sa ostalom decom koju je Ljubica izrodila. Petar, Teodor, Ana i Marija, Petrija (Perka) i Savka (Jelisaveta) i sinovi Milan i Mihailo.
Možda vas zanima:

UDALA SE ZA SERIJSKOG PRELJUBNIKA, JEDNOJ LJUBAVNICI PRESUDILA: Mučna sudbina srpske kneginje - žene sa trnjem u srcu!
Bila je jedna od najznačajnijih figura u srpskoj istoriji - žena ratnik, odvažna, dostojanstvena i poštovana!

U SRCU TRNJE, A ZA POJASOM PIŠTOLJI „Kecelje ženske pašite, pa mi žene da idemo da se bijemo!“ (FOTO/VIDEO)
Bila je žena starog kova. U narodu jedna od najvoljenijih i najpoštovanijih ličnosti XIX veka. Često je govorila da srpske žene treba da se manu bespotrebnog kićenja i da se zadrže u jednostavnosti svojih života.
Možda vas zanima:

UDALA SE ZA SERIJSKOG PRELJUBNIKA, JEDNOJ LJUBAVNICI PRESUDILA: Mučna sudbina srpske kneginje - žene sa trnjem u srcu!
Bila je jedna od najznačajnijih figura u srpskoj istoriji - žena ratnik, odvažna, dostojanstvena i poštovana!

U SRCU TRNJE, A ZA POJASOM PIŠTOLJI „Kecelje ženske pašite, pa mi žene da idemo da se bijemo!“ (FOTO/VIDEO)
Bila je žena starog kova. U narodu jedna od najvoljenijih i najpoštovanijih ličnosti XIX veka. Često je govorila da srpske žene treba da se manu bespotrebnog kićenja i da se zadrže u jednostavnosti svojih života.
Možda vas zanima:

UDALA SE ZA SERIJSKOG PRELJUBNIKA, JEDNOJ LJUBAVNICI PRESUDILA: Mučna sudbina srpske kneginje - žene sa trnjem u srcu!
Bila je jedna od najznačajnijih figura u srpskoj istoriji - žena ratnik, odvažna, dostojanstvena i poštovana!

U SRCU TRNJE, A ZA POJASOM PIŠTOLJI „Kecelje ženske pašite, pa mi žene da idemo da se bijemo!“ (FOTO/VIDEO)
Bila je žena starog kova. U narodu jedna od najvoljenijih i najpoštovanijih ličnosti XIX veka. Često je govorila da srpske žene treba da se manu bespotrebnog kićenja i da se zadrže u jednostavnosti svojih života.
Četvoro dece rano je umrlo, a među njima je i Velika, od boginja. Roditelje su nadživela samo dva deteta, sin Mihailo i kći Petrija,a Jelisaveta majku. U nekim istorijskim tekstovima beleži se da je knez Miloš imao jedanaestoro vanbračne dece i da je kneginja Ljubica za mnoge afere znala, pa je Stanu iz Stragara čekala ispod mosta u Kragujevcu kako bi joj presudila , ali je uhvaćena i kažnjena sa 25 batina. Da ne bi presudila i Jelenki, čuvenoj Maloj Gospođi, preseljena je u konak u Beograd“, izjavio je istoričar.
Od 1825 godine, Ljubica i knez Miloš nisu živeli zajedno, a zapisi kazuju da je bila jednostavna i dostojanstvena žena, koja je od nakita jedino nosila sat sa lančićem i burmu. Često je srpskim ženama poručivala da treba da se manu bespotrebnog kićenja i da se zadrže u jednostavnosti svojih života. Ono što mužu nikada nije oprostila jeste ubistvo kuma Karađorđa i lično je negovala odnose sa Karađorđevićima, pa je sa kumom Jelenom ostala u dobrim odnosima sve do kraja njenog života 1842. godine, kada je kneginja Ljubica organizovala sprovod i sahranu u Topoli.
Miloš je 1839. godine napustio Srbiju i otišao u izgnanstvo, a na njegovo mesto došao je njihov najstariji sin Milan, koji je nakon 25/dnevne vladavine, preminuo, pa ga je nasledio mlađi brat Mihailo, koji je vladao u dva mandata . Kneginja Ljubica otišla je u izgnanstvo, u tadašnje Austrijsko carstvo, u sadašnji Novi Sad. Posle Miloševog odlaska iz Srbije, promenila je stav, aktivno radeći na njegovom povratku, ali bez većeg uspeha, a poslednje dane svoga života provela je u kajanju zbog toga što je presudila Petriji. Preminula je 26. maja 1843. godine u 58. godini života. Sahranjena je u manastiru Krušedol, na Fruškoj gori.

BILA JE PRVA ŽENA NA ČELU SRBIJE IKADA: Nudili joj mir u drugoj zemlji, ona sve iznenadila jednim potezom
Iako su zvona na pariskoj katedrali Notr Dam oglasila srpsku pobedu, sve kasnije govorilo je drugačije. Preživele je čekao težak opstanak pod otomanskom silom. A presudnu ulogu u svemu imala je upravo Lazereva žena Milica Hrebeljanović!

KAD ZASVETLUCA PAPRAT: Srpsko verovanje o cvetu paprati koji donosi sreću i bogatstvo
U srpskom folkloru paprat se smatrala biljkom koja jednom godišnje, u letnjoj noći, daje poseban sjajni cvet. Ko uspe da ga pronađe, verovalo se, stiče bogatstvo i sreću za čitav život.

NA KOJIM MESTIMA JE BRANKO ĆOPIĆ SKRIVAO SVOJE RUKOPISE TOKOM DRUGOG SVETSKOG RATA?
Branko Ćopić, jedan od najvoljenijih srpskih pisaca, tokom Drugog svetskog rata morao je da krije svoje rukopise od okupatora, često koristeći vrlo neobična mesta za sakrivanje.

ČUVARKUĆA ISPOD KROVA: Šta znači stari srpski običaj sadnje ove biljke na krovu kuće?
Nekada je gotovo svaka seoska kuća u Srbiji na krovu imala posađenu biljku čuvarkuću. Ovaj običaj nije bio samo ukras, već deo složene simbolike zaštite porodice i doma od bolesti, požara i nesreća.

TRAVA "ZMIJARKA": Kako su naši preci terali zmije iz dvorišta pomoću jedne biljke?
Nekada davno, u selima južne Srbije, verovalo se da trava poznata kao "zmijarka" ima posebnu moć da drži zmije daleko od kuća i dvorišta. Danas ovaj običaj skoro da je potpuno nestao.
Komentari(0)