OVO TREBA DA ZNA SVAKI PRAVI DOMAĆIN Ovu molitvu treba da izgovori svaki član porodice tokom krsne slave
Oni tradicionalno pripremaju žito, slavski kolač i vino, ali i bogatu trpezu kojom će počastiti goste.
Sezona slava je počela, a vernici širom Srbije sada pozivaju svoje prijatelje i porodicu da im se priključe na proslavi. Oni tradicionalno pripremaju žito, slavski kolač i vino, ali i bogatu trpezu kojom će počastiti goste.
Tada bi porodica trebalo da se pomoli za zdravlje i sreću, a evo kako glasi molitva za slavu:
Možda vas zanima:

ZAŠTO SE SRBI MOLE SVETOM ROMANU? Ovo je jedna od najvažnijih molitvi u pravoslavlju
Po priči mnogih vernika, ovaj svetac zaista ispunjava sve dobronamerne želje, a njegov manastir postao je turistička destinacija nakon mnogo tvrdi da je došlo do isceljenja.

ZAŠTO SE CRNO VINO KORISTI NA SLAVAMA? Postoji ozbiljna simbolika i velika uloga u hrišćanstvu
Svaki element koji čini slavu ima čvrsto i bitno značenje. Tako, pored slavske sveće, žita i kolača, jedna slava ne bi bila moguća bez vina.
Možda vas zanima:

ZAŠTO SE SRBI MOLE SVETOM ROMANU? Ovo je jedna od najvažnijih molitvi u pravoslavlju
Po priči mnogih vernika, ovaj svetac zaista ispunjava sve dobronamerne želje, a njegov manastir postao je turistička destinacija nakon mnogo tvrdi da je došlo do isceljenja.

ZAŠTO SE CRNO VINO KORISTI NA SLAVAMA? Postoji ozbiljna simbolika i velika uloga u hrišćanstvu
Svaki element koji čini slavu ima čvrsto i bitno značenje. Tako, pored slavske sveće, žita i kolača, jedna slava ne bi bila moguća bez vina.
Možda vas zanima:

ZAŠTO SE SRBI MOLE SVETOM ROMANU? Ovo je jedna od najvažnijih molitvi u pravoslavlju
Po priči mnogih vernika, ovaj svetac zaista ispunjava sve dobronamerne želje, a njegov manastir postao je turistička destinacija nakon mnogo tvrdi da je došlo do isceljenja.

ZAŠTO SE CRNO VINO KORISTI NA SLAVAMA? Postoji ozbiljna simbolika i velika uloga u hrišćanstvu
Svaki element koji čini slavu ima čvrsto i bitno značenje. Tako, pored slavske sveće, žita i kolača, jedna slava ne bi bila moguća bez vina.
Care nebeski, Utešitelju, Duše Istine, koji si svuda i sve ispunjavaš, Riznico dobara i Davaoče života, dođi i useli se u nas, i očisti nas od svake nečistote i spasi, Blagi, duše naše.
Sveti Bože, sveti Krepki, sveti Besmrtni, pomiluj nas (tri puta).
Slava Ocu i Sinu i Svetome Duhu, i sada i uvek i u vekove vekova. Amin.
Presveta Trojice, pomiluj nas; Gospode, očisti grehe naše; Vladiko, oprosti bezakonja naša; Sveti, poseti i isceli nemoći naše, imena Tvoga radi.
Gospode, pomiluj (tri puta).
Slava Ocu i Sinu i Svetome Duhu, i sada i uvek i u vekove vekova. Amin!
Oče naš koji si na nebesima, da se sveti ime Tvoje, da dođe carstvo Tvoje, da bude volja Tvoja i na zemlji kao na nebu; hleb naš nasušni daj nam danas; i oprosti nam dugove naše kao što i mi opraštamo dužnicima svojim; i ne uvedi nas u iskušenje, no izbavi nas od zloga.
Verujem u jednog Boga Oca, Svedržitelja, Tvorca neba i zemlje i svega vidljivog i nevidljivog. I u jednog Gospoda Isusa Hrista, Sina Božjeg, Jedinorodnog, od Oca rođenog pre svih vekova; Svetlost od Svetlosti, Boga istinitog od Boga istinitog, rođenog, ne stvorenog, jednosušnog Ocu, kroz koga je sve postalo; Koji je radi nas ljudi i našega spasenja sišao s nebesa, i ovaplotio se od Duha Svetoga i Marije Djeve i postao čovek; I Koji je raspet za nas u vreme Pontija Pilata, i stradao i bio pogreben; I Koji je Vaskrsao u treći dan po Pismu; I Koji se vazneo na nebesa i sedi sa desne strane Oca; I Koji će opet doći sa slavom, da sudi živima i mrtvima, i NJegovom Carstvu neće biti kraja. I u Duha Svetog, Gospoda, Životvornog, Koji od Oca ishodi, Koji se sa Ocem i Sinom zajedno poštuje i zajedno slavi, Koji je govorio kroz proroke. U jednu, svetu, sabornu i apostolsku Crkvu. Ispovedam jedno krštenje za oproštenje grehova. Čekam vaskrsenje mrtvih. I život budućeg veka. Amin!
Shutterstock
(svi odgovaraju: U slavu i čast!)
Svete, Jednosušne, Životvorne i Nerazdeljive Trojice: Oca i Sina i Svetoga Duha.
(svi odgovaraju: U slavu i čast!)
Presvet, prečiste, preblagoslovene, slavne Vladarke naše Bogorodice i Prisnodjeve Marije.
(svi odgovaraju: U slavu i čast!)
Časnog i životvornog Krsta Gospodnjeg, čija nas sila čuva i spasava od svih vidljivih i nevidljivih neprijatelja.
(svi odgovaraju: U slavu i čast!)
Časnih nebeskih sila bestelesnih: šestokrilih Serafima, mnogookih Heruvima i bogonosnih Prestola, Gospodstava, Sila i Vlasti; Načala, Arhangela i Angela, i načalnika njihovih: Mihaila i Gavrila, Rafaila i Urila, Salatila i Jegudila, Varahila i Jeremila i ostalih svetih angela.
(svi odgovaraju: U slavu i čast!)
Časnoga i slavnoga Proroka, Preteče i Krstitelja Jovana, svetih slavnih proroka Mojsija i Arona, Ilije i Jeliseja, Davida i Jeseja, Samuila, Isaije, Jeremije, Jezekilja, Danila i ostalih svetih proroka.
(svi odgovaraju: U slavu i čast!)
Svetih slavnih i svehvalnih Apostola Petra i Pavla i četiri sveta evangelista: Mateja, Marka, Luke i Jovana; Dvanaestorice i Sedamdesetorice i svih svetih apostola.
(svi odgovaraju: U slavu i čast!)
Svetih i bogonosnih Otaca, koji prihvatiše i potvrdiše svetih Sedam Vaseljenskih Sabora, sabranih radi očuvanja pravoslavnog učenja Crkve.
(svi odgovaraju: U slavu i čast!)
Svetih Otaca naših velikih vaseljenskih učitelja: Vasilija Velikog, Grigorija Bogoslova i Jovana Zlatousta, Atanasija i Kirila patrijaraha aleksandrijskih, Grigorija Čudotvorca i Nikolaja Mirlikijskog, Spiridona Trimitundskog, Simeona Bogoprimca i Lazara Četvorodnevnog.
(svi odgovaraju: U slavu i čast!)
Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana, svetih velikih Mučenika: Georgija Pobedonosca, Dimitrija Solunskog Mirotočivog, Teodora Tirona, Teodora Stratilata, svetih sveštenomučenika: Ignatija Bogonosca, Haralampija i Irineja Lionskog, svetih mučenika: Prokopija, Merkurija, Nestora, Lavrentija, Longina, Artemija i Trifuna, svete braće Makaveja i svetih četrdeset mučenika Sevastijskih; svetih mučenica: Tekle i Varvare, Nedelje i Efimije, Paraskeve i Katarine, Fotine i Marine i svih svetih mučenika i mučenica.
(svi odgovaraju: U slavu i čast!)
Prepodobnih i bogonosnih Otaca naših: Antonija, Pahomija, Makarija, Teodosija, Jeftimija, Maksima Ispovednika, Jovana Damaskina, Simeona Novog Bogoslova, Petra i Atanasija Atonskih, Sisoja i Kirijaka Otšelnika, Sergija Radoneškoga, Serafima Sarovskog i prepodobnih Matera: Pelagije, Teodosije, Anastasije, Evpraksije, Fevronije, Teodule, Efrosinije, Marije Egipćanke i svih Prepodobnih Otaca i Matera.
(svi odgovaraju: U slavu i čast!)
Svetih i čudotvoraca Besrebrenika Kozme i Damjana, Kira i Jovana, Pantelejmona i Ermolaja i svih svetih Besrebrenika.
(svi odgovaraju: U slavu i čast!)
Svetih slovenskih i srpskih prosvetitelja i učitelja: Kirila i Metodija, Klimenta i Nauma, Simeona Mirotočivog, Svetitelja: Save, Arsenija, Maksima, Vasilija Ostroškog i Petra Cetinjskog; svetih velikomučenika srpskih: Jovana Vladimira, Stefana Dečanskog, Lazara Kosovskog, Stefana Štiljanovića, Paisija i Avakuma, Đorđa Kratovca, svete mučenice Zlate Meglenske; prepodobnih Otaca: Joanikija Devičkog, Prohora Pčinskog, Jovana Rilskog, Gavrila Lesnovskog i Petra Koriškog; prepodobnih Matera: Paraskeve, Evgenije kneginje, Jelene, Anastasije i Angeline Krušedolske i ostalih svetih srpskih bogougodnika.
(svi odgovaraju: U slavu i čast!)
Svih pravoslavnih Srba, Patrijarha našeg, episkopa, sveštenstva, monaštva i pravovernoga naroda. Najpre ovog našeg dobrog domaćina i doma njegovog, koji slaveći krsno ime, Boga proslavljaju. Neka ih Gospod Bog čuva i brani od svakoga zla, upućujući ih na vršenje svih vrlina i ispunjenje Svetih Hristovih zapovesti i da im podari zdravlje i dug život na zemlji, a u večnosti Carstvo Nebesko. Amin" - glasi molitva.

Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.

Kako je Hajduk Veljko branio Negotin sa „Praskalicom“
Hajduk Veljko Petrović (1780–1813) upamćen je kao neustrašivi vojvoda Prvog srpskog ustanka. Njegova borba za slobodu bila je oličena u topu nadimka „Praskalica“, koji je branio Negotin i krajinu. Ime ovog junaka ostalo je u narodnim pesmama, a njegova junačka smrt postala je simbol nepokolebljive odbrane otadžbine.

MILUNKA SAVIĆ JE BILA BABA OVOM SRPSKOM GLUMCU! Njenog UNUKA je zadesila STRAŠNA bolest o kojoj BRUJALA SRBIJA
Glumac s ponosom ističe da je potomak heroine Prvog svetskog rata Milunke Savić

Milutin Milanković: profesor koji je promenio svetsku nauku iz kućnog pritvora
Ime Milutina Milankovića (1879–1958) danas stoji u udžbenicima širom sveta. Matematičar, klimatolog i astronom, on je tvorac teorije o klimatskim ciklusima koji zavise od Zemljine orbite i nagiba – tzv. Milankovićevi ciklusi. Ono što ovu priču čini posebnom jeste činjenica da je osnove svojih proračuna razradio u vreme kada je bio interniran tokom Prvog svetskog rata.

Ko je bio Marko Kraljević i zašto je Šarac uvek uz njega : Zaštitnik sirotinje i junak pesama
Marko Kraljević (oko 1335–1395) bio je istorijski vladar Prilepa, ali u narodnoj tradiciji prerastao je u epskog junaka. Njegovo ime i podvizi ušli su u pesme, priče i legende, gde je predstavljen kao zaštitnik sirotinje, neustrašivi ratnik i simbol slobode. U središtu svake priče uz njega je njegov verni konj – Šarac.
Komentari(0)