Otkopali veliku svetinju kod Kragujevca posle pet vekova i sada je to mesto gde se okupljaju vernici
Svima je postalo jasno zašto se taj deo sela od davnina zove Crkvište
Veliku svetinju koja se pet vekova nalazila ispod zemlje, pronašli su meštani sela u srcu Šumadije. Žitelji Kamenice kod Kragujevca otkopali su temelje crkve Kastun i grobove monaha koji su se nalazili oko same svetinje. Od tog trenutka, brojni hodočasnici dolaze na to mesto, kako bi se poklonili i umili lekovitom vodom na Dikanovcu.
- Ovu svetinju sagradio je Radič Postupović pred sam Kosovski boj, odakle se vojska pričestila i krenula u rat. Zbog toga su bili dobri borci i Turci su, znajući to, srušili hram, a monasi su se povukli u sadašnji manastir Vraćevšnicu kod Gornjeg Milanovca. Petsto godina je ova svetinja čamila pod zemljom i pričalo se da na tom mestu postoji manastir koji su zvali "Crkvine", - kazao je za RINU, Goran Milić meštanin ovog sela.
Sa dolaskom novih tehnologija, na inicijativu meštana i u saradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika, ovo arheološko nalazište je pronađeno.
- Članovi porodice Pljakić su zajedno sa institucijama iz Kragujevca pronašli lokalitet ove crkve, a sami radovi na iskopavanju zidina trajali su oko dve godine. Jednom prilikom nas je posetio i vladnika Jovan, rekavši da je ovo "srpska Meka", s obzirom da je nakon burne istorije na ovim prostorima nešto pronadjeno posle pet vekova, i da se istina ne može sakriti, rekao je Goran.
On tvrdi da ima još novih saznanja o ktitoru svetinje u koju ponovo dolazi verni narod.
- U to vreme Srbi su bili plemići i Radič Postupović bio je na dvoru Cara Lazara zajedno sa Stefanom Despotom, gde su se zajedno igrali kao deca, dok je njegov otac učestvovao u boju na Kosovu.
Nakon ovog neobičnog arheološkog otkrića, meštani ističu da im je sada konačno jasno, zašto se ovo mesto od kad znaju za sebe zove Crkvište, a na ovom mestu decenijama se organizuje posebna svetkovina.
- Organizujemo manifestaciju gde je sav obrok besplatan, samo se piće simbolično plaća, ali donacije idu u humanitarne svrhe, koje smo odlučili da uputimo manastiru Vraćevšnica, čiji je konak stradao u požaru, a mnogi od nas godinama su tamo išli da prelome slavski kolač, dodaje Goran.
Uoči zimske slave: Zašto se kuća ne mete i ne presipa voda preko praga
U danima pred Aranđelovdan, Nikoljdan i Božić, srpski domaćini znali su – kuća se ne čisti na silu, ne izbacuje ništa preko praga i ne „dira tišina“ bez potrebe
Manastir Svetog Romana kod Đunisa: Svetinja koju zna samo tišina
Na obroncima Jastrepca, skriven između šuma i tišine, stoji manastir Svetog Romana – mesto gde ljudi dolaze ne da govore, već da slušaju ono što se u sebi više ne čuje
Zašto se u novembru nosi voda u kuću bez reči: Običaj tihe molitve koja se ne izgovara, ali se zna
U danima pred zimu, naročito uoči velikih praznika, naši stari su znali – voda se ne unosi u kuću bilo kako. Ako želiš da ti kuća bude mirna, voda se nosi ćutke.
Kako su se u novembru palile prve „domaće zvezde“: Ognjište, kandilo i lampa pre struje
U dugim novembarskim noćima, pre nego što je u selo stigla struja, srpske kuće osvetljavale su se plamenom – ne samo zbog svetla, već zbog poštovanja, tišine i porodične topline
Aranđelovdanske večeri: Zašto se kaže da Arhangel „ne prašta, ali čuva“
Uoči Aranđelovdana, koji se obeležava 21. novembra, u narodu se šapuće više nego što se govori. Sveti Arhangel Mihailo se ne slavi zbog veselja – već zbog zaštite, istine i tišine
Komentari(0)