Svi je koriste, a niko ne zna ŠTA ZNAČI: Kako je nastala omiljena uzrečica Srba – BRE?!
U tom malom BRE smo mi, sa svim manama i vrlinama – čini se – ono je naša suština
Kad su nervozni ili ljuti, a naročito kad nekoga ubeđuju da su u pravu, Srbi više od svega vole da kažu BRE! “Ajde, bre, šta si se ukopao, vidiš da se upalilo zeleno”, “Alo, bre, požuri, nemam ceo dan da te čekam”… A nekad nam bre dođe i kao tepanje.
Momo Кapor za reč “bre” kaže sledeće:
Ona služi da izrazi odobravanje i divljenje, istovremeno, neodobravanje i žaljenje, služi za čuđenje, za poziv i opomenu, za iznenađenje, za podsticanje, hrabrenje, sokoljenje i za preklinjanje. U tom malom BRE smo mi, sa svim manama i vrlinama – čini se – ono je naša suština.
Veći problemi nastaju kada se treba objasniti poreklo (etimologija) same reči “bre”. U svoj toj gunguli izdavaju se nekoliko najpopularnih hipoteza porekla – ”turska”, ”grčka”, ”keltska”, ”španska”, ”italijanska” i autohtono-nihilistička hipoteza.
Turska hipoteza je najstarija i do skoro najpopularnija. Po ovoj hipotezi ”bre” znači “stoka”, “magarac” ili pak “budala”, “glupak”…
Nešto manje popularnija je grčka hipoteza koja kaže da ”bre”, kao i ”more” i slične reči, pa i ”bolan” potiču od srednjovekovne grčke reči “βρε” (“bre”), koja je se razvila od starogrčkoge reči “μρε” (“mre”) a ona od starogrčke reči “μορέ” (“more”) što je vokativ reči “μορόϛ, μῶροϛ” (“moros”), a znači luda, ludak, budala, moron…
Drugi kažu da su Grci to predali Turcima, a oni nama, dok treći kažu da je bilo obratno tj. turska reč ušla u grčki pa iz grčkog u srpski i ostale jezike. Neki pak kažu da to ima i neke veze i sa italijanskom rečju “re”, piše portal Rasen.rs.
Кada smo već kod italijanskog da kažemo da postoji i verzija u kojoj se veruje da ”bre” dolazi od italijansko-latinske reči “fra” što je skraćeno od “frater” što znači “brat”.
Кeltska hipoteza kaže, pošto su Кelti jelte bili u ovim krajevima, da ovo ”bre” potiče od keltske reči ”bri” što znači poštovanje, moć, snagu…
Španska hipoteza koja, u zadnje vreme, postaje najpopularnija jeste da ova reč potiče iz španskog jezika tj. od reči “hombre” što znači “čovek”. Ova hipoteza ima i dve pothipoteze.
Prva je da ova reč u Srbiju i među Srbe, navodno, dospela preko krstaša među kojima je bilo i dosta Španaca. Naime, španski krstaši su se, prolazeći kroz Srbiju u 12. veku, međusobno, a i lokalce nazivali ”hombre” i tako se ona ustalila.
Druga, više zastupljena, pothipoteza je da reč ”hombre” nije ušla neposredno iz španskog već iz Ladino jezika Sefardskih Jevreja koji su, kao što je poznato, iz Španije jednim delom došli u Srbiju i Beograd. Gde su, ni manje ni više, baš Dorćolci skratili ovo njihovo ”hombre” na ”bre”!
I tako, probasmo na svim jezicima pa i na nemuštom, gde god, makar i slučajno, postoji reč ili deo reči sastavljeno od slova ”b-r-e” odnosno ”r-e” samo ne na jeziku u kom se koristi tj. srpskom. Ova reč možda je i autohtonog porekla tj. da nije tuđica već iz srpskog jezika, a to ćemo i pokazati!
Ova reč predstavlja skraćenu verziju vokativa reči BRAT odnosno skraćenicu reči BRATE! Razvoj reči izgledao je možda ovako: BRATE >> BR’TE >> BR’E >> B’E.
“Brte”, kao prva promena, izraz je koji se takođe često koristi kao uzrečica, naročito u Bosni, a ”be” jeste najkraći oblik ove reči koji je najviše zastupljen na jugoistoku Srbije kao i u Makedoniji i Bugarskoj.
Takođe, u BiH postoji i ”ba” oblik. Danas je i cela reč ”brate” takođe uzrečica kod mnogih a u Crnoj Gori gotovo neizostavna.
Ovo je najmoćnija moltva za zaštitu dece: Sve majke treba da izgovaraju ove reči svakog dana
Kroz molitvu, izražava svoju brigu i nadu za srećnu i uspešnu budućnost svoje dece, ali i aktivno komuniciraju sa Bogom
Uoči zimske slave: Zašto se kuća ne mete i ne presipa voda preko praga
U danima pred Aranđelovdan, Nikoljdan i Božić, srpski domaćini znali su – kuća se ne čisti na silu, ne izbacuje ništa preko praga i ne „dira tišina“ bez potrebe
Manastir Svetog Romana kod Đunisa: Svetinja koju zna samo tišina
Na obroncima Jastrepca, skriven između šuma i tišine, stoji manastir Svetog Romana – mesto gde ljudi dolaze ne da govore, već da slušaju ono što se u sebi više ne čuje
Zašto se u novembru nosi voda u kuću bez reči: Običaj tihe molitve koja se ne izgovara, ali se zna
U danima pred zimu, naročito uoči velikih praznika, naši stari su znali – voda se ne unosi u kuću bilo kako. Ako želiš da ti kuća bude mirna, voda se nosi ćutke.
Kako su se u novembru palile prve „domaće zvezde“: Ognjište, kandilo i lampa pre struje
U dugim novembarskim noćima, pre nego što je u selo stigla struja, srpske kuće osvetljavale su se plamenom – ne samo zbog svetla, već zbog poštovanja, tišine i porodične topline
Komentari(0)