Slavica sa Suvobora otkriva kako žene na selu dostojanstveno stare bez silnih korekcija - koristi samo kremu i ruž kad krene na veselje
Umesto veštačkih trepavica mi smo nekada nosile broš na haljini
Lepota i mladost kao prioritet koji nam sve više i sve češće nameću društvene mreže. Plastični hirurzi, ali i "priučeni stručnjaci" za lepotu i negu imaju pune ruke posla. Ali, kao da ni to nije dovoljno pa ako niste potpuno zadovoljni kako izgledate, tu su brojne aplikacije koje vas ulepšavaju do maksimama. Sve ovo obeležava našu svakodnevicu i nije ni malo lako ići u korak sa svim trendovima koji nam stižu, mahom sa zapada.
Ipak, ima i onih žena koje su odlučile dostojanstveno da stare, bez pomagala i korekcija. One žive mahom u srpskim selima, potpuno opuštene i nezavisne od stega koje im se nameću. Slavica Vesković iz Koštunića kod Gornjeg Milanovca mišljenja je da su za dostojanstveno starenje najvažniji širok osmeh i vedar duh.
- Svaka moja bora nosi neku životnu priču, na svaku sam ponosna i ni jedne se ne stidim. Što se tiče šminke, ja šminku ne koristim, koristim samo jednu kremu i ruž. Mislim da je važno dostojastveno stariti, aja to činim svojom pozitivnom energijom i dobrim raspoloženjem, kaže za RINU Slavica koja već ima i unučiće.
Možda vas zanima:
Ovo je kameni beleg donet sa Kajmakčalana na Suvobor: Mala crkva velikog imena čuva srpsku istoriju i sećanje na velike junake (FOTO)
Na obroncima Suvobora, podno Krševite glavice, svečano je osveštan kameni beleg donet sa Kajmakčalana – simbola herojske borbe srpskog naroda u Prvom svetskom ratu. Znak je podignut kod Hrama Hristovog Vaskrsenja u slavu i čast predaka koji su položili živote na Solunskom frontu.
Planina Ravna Gora: prirodna apoteka i istorijski simbol Srbije
Na padinama Suvobora, iznad Gornjeg Milanovca, prostire se Ravna Gora – planinsko područje koje je u srpsku istoriju ušlo kao simbol otpora tokom Drugog svetskog rata. Ipak, Ravna Gora je mnogo više od istorijskog pojma: to je kraj bogat šumama, livadama i pogledima koji osvajaju, mesto gde priroda i prošlost žive jedna pored druge.
Možda vas zanima:
Ovo je kameni beleg donet sa Kajmakčalana na Suvobor: Mala crkva velikog imena čuva srpsku istoriju i sećanje na velike junake (FOTO)
Na obroncima Suvobora, podno Krševite glavice, svečano je osveštan kameni beleg donet sa Kajmakčalana – simbola herojske borbe srpskog naroda u Prvom svetskom ratu. Znak je podignut kod Hrama Hristovog Vaskrsenja u slavu i čast predaka koji su položili živote na Solunskom frontu.
Planina Ravna Gora: prirodna apoteka i istorijski simbol Srbije
Na padinama Suvobora, iznad Gornjeg Milanovca, prostire se Ravna Gora – planinsko područje koje je u srpsku istoriju ušlo kao simbol otpora tokom Drugog svetskog rata. Ipak, Ravna Gora je mnogo više od istorijskog pojma: to je kraj bogat šumama, livadama i pogledima koji osvajaju, mesto gde priroda i prošlost žive jedna pored druge.
Možda vas zanima:
Ovo je kameni beleg donet sa Kajmakčalana na Suvobor: Mala crkva velikog imena čuva srpsku istoriju i sećanje na velike junake (FOTO)
Na obroncima Suvobora, podno Krševite glavice, svečano je osveštan kameni beleg donet sa Kajmakčalana – simbola herojske borbe srpskog naroda u Prvom svetskom ratu. Znak je podignut kod Hrama Hristovog Vaskrsenja u slavu i čast predaka koji su položili živote na Solunskom frontu.
Planina Ravna Gora: prirodna apoteka i istorijski simbol Srbije
Na padinama Suvobora, iznad Gornjeg Milanovca, prostire se Ravna Gora – planinsko područje koje je u srpsku istoriju ušlo kao simbol otpora tokom Drugog svetskog rata. Ipak, Ravna Gora je mnogo više od istorijskog pojma: to je kraj bogat šumama, livadama i pogledima koji osvajaju, mesto gde priroda i prošlost žive jedna pored druge.
Ona dodaje da ne može da razume da neko daje silne novce kako bi ostao mlad na silu, a vrlo često zbog toga izgleda smešno. Na ogromne količine novca koje žene i devojke danas izdvajaju za šminkanje kod takozvanih profesionlanh šminkera, takođe se čudi.
- Šminkanje košta nekoliko hiljada dinara i posle par sati vi dođete kući i umijete se, sperete sve te date pare. Pritom ja koliko sam videla kad idem po veseljima, često ta šminka uopšte ne traje nešto dugo. Razmaže se posle sat vremena. Al, eto valjda su to ta neka nova vremena koje mi malo stariji, sada ne razumemo. Sve ima svoje, kaže Slavica.
Ova vitalna planinka priseća se da ranije neizostavan detalj koji bi pojačavao žensku lepotu nisu bile veštačke trepavice i kosa, kao što je sad slučaj, već lep broš koji je bio obavezan detalj na svečanoj garderobi.
- Moram da naglasim da nekada nismo mogli da nosimo mnogo visoke štikle, jer prosto ne bi mogle da izdržimo. I danas nema neke razlike između žena na selu i u gradu, mada ja iz mog aspekta smatram da je za lepo i dostojanstveno starenje najvažniji vedar duh”, zaključila je Slavica.
I DANAS JE SLIČNO: Našoj prvoj predstavnici na Evroviziji pesmu je pisao Mika Antić, čim je stigla krenule su prozivke!
Devojka iz skromne socijalističke zemlje nije dočekana baš blagonaklono u svetu glamura...
Zašto su naši preci zakopavali predmete ispod kućnog praga? Tajna običaja koji je čuvao dom od zla
Ispod svakog praga nekadašnje srpske kuće krila se tiha molitva i zaštita – parče hleba, zrno soli ili konjska dlaka, kao štit protiv uroka i smrti
Voda iz gvozdenog bunara: Srpski eliksir iz sela Izvor koji se verovalo da leči krv i vraća snagu
Duboko u planinama kod Babušnice postoji bunar iz kog izbija crvena voda, za koju narod veruje da čisti krv, podiže gvožđe i leči umor
Zašto se u nekim selima zemlja nosila sa groblja: Tajna narodnog „protivuroka“ koja se prenosila šapatom
U staroj srpskoj tradiciji, zemlja nije bila samo tlo – bila je sredstvo zaštite, osvete i prenosa energije, a grobljanska zemlja imala je posebnu moć
Manastir koji su Srbi gradili vinom i pesmom: Reževići i zavet Stefana Prvovenčanog
Na samo nekoliko koraka od mora, u brdima iznad Petrovca, krije se srpski manastir koji je vekovima bio utočište careva, pesnika i hajduka
Komentari(0)