Slavica sa Suvobora otkriva kako žene na selu dostojanstveno stare bez silnih korekcija - koristi samo kremu i ruž kad krene na veselje
Umesto veštačkih trepavica mi smo nekada nosile broš na haljini
Lepota i mladost kao prioritet koji nam sve više i sve češće nameću društvene mreže. Plastični hirurzi, ali i "priučeni stručnjaci" za lepotu i negu imaju pune ruke posla. Ali, kao da ni to nije dovoljno pa ako niste potpuno zadovoljni kako izgledate, tu su brojne aplikacije koje vas ulepšavaju do maksimama. Sve ovo obeležava našu svakodnevicu i nije ni malo lako ići u korak sa svim trendovima koji nam stižu, mahom sa zapada.
Ipak, ima i onih žena koje su odlučile dostojanstveno da stare, bez pomagala i korekcija. One žive mahom u srpskim selima, potpuno opuštene i nezavisne od stega koje im se nameću. Slavica Vesković iz Koštunića kod Gornjeg Milanovca mišljenja je da su za dostojanstveno starenje najvažniji širok osmeh i vedar duh.
- Svaka moja bora nosi neku životnu priču, na svaku sam ponosna i ni jedne se ne stidim. Što se tiče šminke, ja šminku ne koristim, koristim samo jednu kremu i ruž. Mislim da je važno dostojastveno stariti, aja to činim svojom pozitivnom energijom i dobrim raspoloženjem, kaže za RINU Slavica koja već ima i unučiće.
Možda vas zanima:
Sumanuta lista "10 srpskih običaja"! Mreže gore: Ako detetu nešto upadne u oko, baba mora da ga poliže?!
Lista "10 srpskih običaja" naizgled objavljena u nekom štampanom mediju osvanula je u vidu fotografije na društvenim mrežama pod tezom da su "opstali i praktikuju se u selima istočne i južne Srbije" i odmah je izazvala masivno zgražavanje ljudi koji su na nju naišli.
Ovo je kameni beleg donet sa Kajmakčalana na Suvobor: Mala crkva velikog imena čuva srpsku istoriju i sećanje na velike junake (FOTO)
Na obroncima Suvobora, podno Krševite glavice, svečano je osveštan kameni beleg donet sa Kajmakčalana – simbola herojske borbe srpskog naroda u Prvom svetskom ratu. Znak je podignut kod Hrama Hristovog Vaskrsenja u slavu i čast predaka koji su položili živote na Solunskom frontu.
Možda vas zanima:
Sumanuta lista "10 srpskih običaja"! Mreže gore: Ako detetu nešto upadne u oko, baba mora da ga poliže?!
Lista "10 srpskih običaja" naizgled objavljena u nekom štampanom mediju osvanula je u vidu fotografije na društvenim mrežama pod tezom da su "opstali i praktikuju se u selima istočne i južne Srbije" i odmah je izazvala masivno zgražavanje ljudi koji su na nju naišli.
Ovo je kameni beleg donet sa Kajmakčalana na Suvobor: Mala crkva velikog imena čuva srpsku istoriju i sećanje na velike junake (FOTO)
Na obroncima Suvobora, podno Krševite glavice, svečano je osveštan kameni beleg donet sa Kajmakčalana – simbola herojske borbe srpskog naroda u Prvom svetskom ratu. Znak je podignut kod Hrama Hristovog Vaskrsenja u slavu i čast predaka koji su položili živote na Solunskom frontu.
Možda vas zanima:
Sumanuta lista "10 srpskih običaja"! Mreže gore: Ako detetu nešto upadne u oko, baba mora da ga poliže?!
Lista "10 srpskih običaja" naizgled objavljena u nekom štampanom mediju osvanula je u vidu fotografije na društvenim mrežama pod tezom da su "opstali i praktikuju se u selima istočne i južne Srbije" i odmah je izazvala masivno zgražavanje ljudi koji su na nju naišli.
Ovo je kameni beleg donet sa Kajmakčalana na Suvobor: Mala crkva velikog imena čuva srpsku istoriju i sećanje na velike junake (FOTO)
Na obroncima Suvobora, podno Krševite glavice, svečano je osveštan kameni beleg donet sa Kajmakčalana – simbola herojske borbe srpskog naroda u Prvom svetskom ratu. Znak je podignut kod Hrama Hristovog Vaskrsenja u slavu i čast predaka koji su položili živote na Solunskom frontu.
Ona dodaje da ne može da razume da neko daje silne novce kako bi ostao mlad na silu, a vrlo često zbog toga izgleda smešno. Na ogromne količine novca koje žene i devojke danas izdvajaju za šminkanje kod takozvanih profesionlanh šminkera, takođe se čudi.
- Šminkanje košta nekoliko hiljada dinara i posle par sati vi dođete kući i umijete se, sperete sve te date pare. Pritom ja koliko sam videla kad idem po veseljima, često ta šminka uopšte ne traje nešto dugo. Razmaže se posle sat vremena. Al, eto valjda su to ta neka nova vremena koje mi malo stariji, sada ne razumemo. Sve ima svoje, kaže Slavica.
Ova vitalna planinka priseća se da ranije neizostavan detalj koji bi pojačavao žensku lepotu nisu bile veštačke trepavice i kosa, kao što je sad slučaj, već lep broš koji je bio obavezan detalj na svečanoj garderobi.
- Moram da naglasim da nekada nismo mogli da nosimo mnogo visoke štikle, jer prosto ne bi mogle da izdržimo. I danas nema neke razlike između žena na selu i u gradu, mada ja iz mog aspekta smatram da je za lepo i dostojanstveno starenje najvažniji vedar duh”, zaključila je Slavica.
Karađorđe se zaljubio u Jelenu pa je oteo sa 15 godina: Jedva izbegla zločin, a na kraju ispunila poslednju želju
Priča o voždu Karađorđu Petroviću i njegovoj ženi Jeleni nije klasična ljubavna bajka. Naprotiv – puna je strasti, sukoba, nepravdi i teških izbora koje je vreme nametalo. Jelena, žena koja je živela u senci vođe Prvog srpskog ustanka, bila je mnogo više od puke supruge slavnog junaka. Njena sudbina govori o tihoj snazi, boli i borbi za dostojanstvo u vremenu kad žene nisu imale ni glas, ni izbor.
Srpska princeza rodila poslednjeg Romanova: Muža joj boljševici brutalno prebili i bacili ga u jamu, a nju u tamnicu, umrla je zaboravljena od svih
Jelena Karađorđević je bila obrazovana, hrabra, vrlo požrtvovana kako prema Srbiji i interesima Srbije, tako i prema svojoj novoj domovini Rusiji.
Iznenadiće vas koje srpske reči koriste i Englezi - čak 28
Engleskih pozajmljenica u našem jeziku ima mnogo, ali čak 28 srpskih reči ušlo je u engleski rečnik. Njih zovemo srbizmi.
Vadi kamen iz kamenoloma pa ga obrađuje: On je Živojin Mišić i potomak srpskog vojskovođe - vredni mladić dostojno nosi veliko ime
U Struganiku, rodnom selu velikog srpskog vojvode, danas živi i radi još jedan Živojin Mišić, potomak slavnog vojskovođe koji sa svojih nepunih trideset godina, delima već pokazuje da je dostojan imena i prezimena koje nosi. Na svojoj dedovini, rukama iz kamenoloma vadi kamen, zarađuje hleb sa devet kora i poštenim radom dokazuje da iver ne pada daleko od klade.
Kako je ajvar dobio ime? Ovo je turska reč i nema veze ni sa paprikom ni sa zimnicom
Ajvar, magična reč koja sva vrata otvara... Stigla je sezona, a ovo tradicionalno jelo ukrasiće sve trpeze – i za doručak, i za ručak, i za večeru, i između. Recept? Svaka domaćica ima svoj. Poreklo? I to bi moglo da bude komplikovano, pa ćemo reći samo da nam pripada svima po malo
Komentari(0)