Među Slovenima ova tradicija se u kontinuitetu najbolje i najduže održala kod Srba, gde smo je uspešno preneli kroz Hrišćanstvo do današnjih dana.
Istorijski gledano, slava je hristijanizovani oblik starog slovenskog praznika posvećenog mitskom pretku porodice, odnosno porodičnim precima uopšte. Ona potiče iz kulta predaka, jednog od najvažnijih praslovenskih kultova.
Stari Sloveni, ali Srbi posebno, veoma su držali do porodice i odnosa prema precima, pa je Slava tada (a i danas) održavala tu jaku vezu sa precima i poreklom. Slavljenjem, porodice su prenosile kulturno nasleđe sa pokoljenja na pokoljenje i čuvale svest o sopstvenom poreklu.
U prilog teorije da krsno ime – slava pripada kultu mrtvih, govori i spremanje koljiva o krsom imenu koje se upotrebljava u kultu mrtvih. Kako se čvrsto verovalo da pokojnici nastavljaju život posle smrti, što se ogleda u pogrebnim ritualima poput daća, kada se trećeg, sedmog, dvanaestog i četrdesetog dana posle smrti pokojnicima na grob odnosi hrana i piće, kao i posle 6 i 12 meseci, uz druge posebne praznike mrtvih, zadušnice, koje se proslavljaju na grobovima i po kućama, otud se i na dan slave predaka kao žrtva umrlima prilaže i hrana i žito, a ova gozba se tako prenela i do današnjih dana u vidu bogate slavske trpeze, obrednog kolača i slavskog žita.
Možda vas zanima:
VEROVANJE NAŠIH STARIH Ubacite ovo u slavski kolač i pratiće vas sreća cele godine
Mnogi veruju da bez njega slavski kolač nije potpun.
Uoči zimske slave: Zašto se kuća ne mete i ne presipa voda preko praga
U danima pred Aranđelovdan, Nikoljdan i Božić, srpski domaćini znali su – kuća se ne čisti na silu, ne izbacuje ništa preko praga i ne „dira tišina“ bez potrebe
Možda vas zanima:
VEROVANJE NAŠIH STARIH Ubacite ovo u slavski kolač i pratiće vas sreća cele godine
Mnogi veruju da bez njega slavski kolač nije potpun.
Uoči zimske slave: Zašto se kuća ne mete i ne presipa voda preko praga
U danima pred Aranđelovdan, Nikoljdan i Božić, srpski domaćini znali su – kuća se ne čisti na silu, ne izbacuje ništa preko praga i ne „dira tišina“ bez potrebe
Možda vas zanima:
VEROVANJE NAŠIH STARIH Ubacite ovo u slavski kolač i pratiće vas sreća cele godine
Mnogi veruju da bez njega slavski kolač nije potpun.
Uoči zimske slave: Zašto se kuća ne mete i ne presipa voda preko praga
U danima pred Aranđelovdan, Nikoljdan i Božić, srpski domaćini znali su – kuća se ne čisti na silu, ne izbacuje ništa preko praga i ne „dira tišina“ bez potrebe
Najstariji pomen slave u našim krajevima potiče iz 1018. godine. Postoji teorija da su Srbi u vreme pokrštavanja, negde krajem 9. veka, sam dan masovnog krštenja uzimali kao dan sveca zaštitnika ili je svako pleme usvojilo svog zajedničkog zaštitnika.
Kako je paganski narodni običaj bilo nemoguće iskoreniti i kod ranih Srba koji su primili hrišćanstvo, mudri srpski arhiepiskop Sveti Sava je u 13. veku kanonizovao stare narodne običaje i uputio sveštenstvo da ih nasilno i uzaludno ne progone, nego da im daju hrišćansko obeležje. S druge strane, zabranio je svečarske gozbe sa krvnim žrtvama kod crkve. U crkvi su tada počele da se vrše službe svetitelju, a gozbe su morale da se obavljaju u kući domaćina koji slavi svog zaštitnika kao krsnu slavu.
I tako je slava stigla u hrišćansko-pravoslavne običaje.
Današnju formu slava konačno je uobličio mitropolit Srbije Mihailo 1862. godine. Danas, pored porodične slave, postoje i crkvene, seoske zavjetine, gradske, slave udruženja i društava, pa čak i stranačke ili zanatlijske slave.
I tako je kroz istoriju hrišćanstva kod Srba, slava ostala naš glavni dokaz o poreklu još od paganskih vremena.
(Poreklo.rs)
Kako se nekad čuvala so do zime: Verovanja o „tihoj hrani“ u danima pred sneg
U srpskoj tradiciji, so nije bila samo začin – već amajlija, lek, zaštita i simbol postojanosti. U novembru se posebno pazilo kako se so nosi, gde se drži i kada se daje
ŽESTOKE KAZNE CARA DUŠANA: Evo kako biste prošli u njegovo vreme ako vas uhvate u preljubi ili krađi!
Ove kazne bi i današnji svet dovele u red
Znate li koja je razlika između prosidbe i veridbe?
Buduća mlada može dobiti čak tri prstena!
Gde svi grešimo kad slavimo slavu - ovako se gubi suština
Suština krsne slave nije u broju jela na slavskoj trpezi, već u blagoslovu doma i iskrenoj molitvi svecu koji štiti vašu porodicu.
VEROVANJE NAŠIH STARIH Ubacite ovo u slavski kolač i pratiće vas sreća cele godine
Mnogi veruju da bez njega slavski kolač nije potpun.
Komentari(0)