Saznajte zašto je u Srbiji postojao običaj izolacije porodilje i novorođenčeta, šta su žene radile u tom periodu i koje tajne se kriju iza ovog starog verovanja
U tradicionalnoj srpskoj kulturi, Babine su imale poseban značaj i predstavljale važan deo života svake porodice. Ovaj običaj, poznat po tome što su žene sa novorođenčetom bile izolovane od ostatka zajednice punih 40 dana, bio je ispunjen simbolikom, verovanjima i posebnim ritualima. Šta se tačno krije iza Babina i zbog čega su naši preci pridavali toliku važnost ovom periodu?
Šta su zapravo Babine i odakle potiču?
Babine predstavljaju period od 40 dana nakon rođenja deteta tokom kojeg su majka i novorođenče bili zaštićeni od spoljašnjih uticaja. Verovalo se da je ovo kritičan period kada je dete posebno osetljivo na zle sile, bolesti i negativnu energiju, pa je izolacija bila način da se beba zaštiti i ojača.
Kako su izgledale Babine u prošlosti?
Tokom Babina, porodilja nije smela da napušta kuću niti da prima goste, osim babice i najužih ženskih članova porodice. Kuća je redovno provetravana, a majka i dete su se svakodnevno kupali u vodi sa dodatkom lekovitog bilja. Posebna pažnja se poklanjala ishrani majke koja je morala biti bogata i hranljiva, kako bi se brzo oporavila.
Shutterstock
Simbolika broja 40 u srpskoj tradiciji
Broj 40 ima duboku simboliku u srpskom folkloru i religiji, označavajući period potreban za potpuno očišćenje i obnovu. Smatralo se da je to vreme neophodno da dete ojača i pripremi se za susret sa spoljašnjim svetom.
Prvi izlazak bebe – važan događaj u zajednici
Nakon isteka perioda od 40 dana, beba bi prvi put bila predstavljena rodbini i prijateljima kroz poseban obredni čin poznat kao "izvođenje bebe". Ovaj događaj bio je proslavljan uz darove, specijalne rituale i veselje, što je označavalo dobrodošlicu detetu u širu zajednicu.
Običaj Babine danas
Iako Babine danas nisu toliko strogo poštovane kao nekada, običaj i dalje postoji u mnogim krajevima Srbije, prilagođen savremenom načinu života. Ovaj period je zadržao simboliku zaštite, oporavka majke i povezivanja porodice, kao lep deo srpskog kulturnog nasleđa.
Otkrijte magiju starih običaja kroz priču o Babinama – tradiciji koja spaja prošlost i sadašnjost.
UBIJAO ZA TITA, SKONČAO U BEDI: Jugoslovenski Džejms Bond
Život Karate Boba zauvek se promenio kada je odbio da izvrši naređenje o likvidaciji mete u Jugoslaviji, zbog čega je bio primoran da pobegne iz zemlje.
Tajna podzemna pećina kod Orašca: Ovde su ustanici krili barut, oružje i – odluke o sudbini Srbije
Dok su se topovi tresli i krv lila u bojevima, duboko u šumama Šumadije odvijala se jedna tiha, ali presudna borba – borba za opstanak ustanka. Malo poznata pećina kod Orašca služila je Karađorđevim ustanicima kao tajno sklonište, barutana i mesto za donošenje ključnih odluka. Ovaj skriveni kutak istorije i danas postoji, ali o njemu se retko priča.
IME STAROSLOVENSKOG POREKLA KOJE JE KRASILO MNOGE DEČAKE: Danas ga sve ređe čujemo, a ima PRELEPO ZNAČENJE
Takođe se smatra da je ovo ime nastalo od imena Milovan i Milosa
Karađorđe se zaljubio u Jelenu pa je oteo sa 15 godina: Jedva izbegla zločin, a na kraju ispunila poslednju želju
Priča o voždu Karađorđu Petroviću i njegovoj ženi Jeleni nije klasična ljubavna bajka. Naprotiv – puna je strasti, sukoba, nepravdi i teških izbora koje je vreme nametalo. Jelena, žena koja je živela u senci vođe Prvog srpskog ustanka, bila je mnogo više od puke supruge slavnog junaka. Njena sudbina govori o tihoj snazi, boli i borbi za dostojanstvo u vremenu kad žene nisu imale ni glas, ni izbor.
Srpska princeza rodila poslednjeg Romanova: Muža joj boljševici brutalno prebili i bacili ga u jamu, a nju u tamnicu, umrla je zaboravljena od svih
Jelena Karađorđević je bila obrazovana, hrabra, vrlo požrtvovana kako prema Srbiji i interesima Srbije, tako i prema svojoj novoj domovini Rusiji.
Komentari(0)