UGLAVNOM JE PAMTIMO PO ULOGAMA BAKA A BILA JE LEPŠA OD HOLIVUDSKIH DIVA: Pogledajte kako je glumica izgledala u mladosti (FOTO)
Znate li kako je Radmila Savićević izgledala u mladosti?
Glumica Radmila Savićević ostvarila je veliki broj uspešnih uloga u filmovima, serijama i, posebno, pozorištu i važi za jednu od najvećih legendi srpskog i jugoslovenskog glumišta. Mlađa publika uglavnom ne zna kako je ona izgledala na samom početku karijere
Međutim, većem delu publike, posebno onom mlađem, ime čuvene glumice je asocijacija na lik Ristane Riske Golubović u seriji "Srećni ljudi", koja je reprizirana mnogo puta i kojom je ona kupila srca gledalaca za sva vremena.
Često citirana, Riska nas je šarmirala svojim opaskama i osmehom, a to je samo jedna u nizu simpatičnih baki koje uvek "isteraju svoje" koje je odigrala Radmila Savićević. Jednako harizmatična bila je u serijama "Porodično blago" i "Bolji život", kao i u brojnim TV filmovima u kojima smo je gledali devedesetih.
Kako je Radmila Savićević izgledala u mladosti?
Međutim, pre nego što je počela da igra žene u godinama, Radmila Savićević bila je jedna od najlepših žena domaće glume.
Na društvenim mrežama pronašli smo jednu fotografiju slavne Kruševljanke iz dana kada je bila ambiciozna i mlada pozorišna glumica. U pitanju je portret za koji je pozirala dok je igrala u predstavi "Porodica Blo" iz 1952.godine, kada je imala 26 godina.
Odevena i našminkana u duhu tog vremena, u pozi u kakvoj smo uglavnom viđali svetske zvezde, Radmila je izgledala poput svojih slavnih koleginica iz Holivuda.
Čuvena glumica je, inače, najpre bila članica Kruševačkog pozorišta, potom je izvesno vreme radila u Niškom narodnom pozorištu, a u istoriji je ostalo zapisano da je odbila ponudu Meše Selimovića, slavnog pisca i tadašnjeg direktora Sarajevskog narodnog pozorišta, da se angažuje i s te strane Drine.
Ipak, sredinom dvadesetog veka prešla je u Beograd, gde je postala prvakinja Beogradskog dramskog pozorišta.
Zašto se stara slama ne izbacuje pre Nikoljdana: Verovanje koje štiti dom
U srpskim domaćinstvima nekada se znalo – slama iz ikona, badnjaka i kućnih ćoškova ne iznosi se dok ne prođe Sveti Nikola. Jer ona nije smeće – već čuvar doma i molitva u tišini
Kuvana repa s belim lukom: Jeftin, star, posan ručak koji se kuvao kad nema ništa
Kada bi nestalo mesa, brašna, jaja i svega „važnog“, u starim srpskim kuhinjama ostajala je repa. A kad se ona skuva s belim lukom – nahrani i telo i dušu
Od Aranđela do Božića: Dani kada se ne udara po stolu i ne tera gost iz kuće
U srpskoj tradiciji, period između Aranđelovdana i Božića bio je vreme tišine, sabranosti i duhovnog reda – kad se ne viče, ne lupi šakom o sto i ne odbija onaj koji dođe pod krov
Zašto su se ruke prale u tišini na dan slave: Zaboravljeno pravilo gostoprimstva
U starim srpskim kućama, pre nego što bi se sela za slavsku trpezu, ruke su se prale tiho, bez reči, ponekad i napolju – jer se verovalo da voda „pamti kako si dočekan“
Kako je nastalo "Kažite dragička"? Zanimljiva priča o Beograđanki koja je volela ovo da radi
Donosimo vam zanimljivu priču o gospođi Dragi po kojoj je nastala čuvena izreka "Kaži dragička!"
Komentari(0)