Sudbinska nit: Verovanje da duša ima svoju nit koja se ne vidi, ali se ponekad prekida
U srpskom narodnom predanju, svaki čovek, životinja pa čak i biljka imaju nevidljivu nit koja ih veže za život. Kada ta nit pukne – duša ostaje bez sidra. Kažu da se to ponekad oseti – u snu, u vetru, u trenutku bez razloga.
Negde duboko u staroj srpskoj mitologiji postoji verovanje da svaki život ima svoju nit. Nit života ne vidi se očima, ne meri se ni dužinom ni debljinom. Ona postoji kao tajna veza između tela i sveta duša, napeta, tanka, ali postojana. U pričama koje su se šaptom prenosile kroz generacije, govorilo se: “Dok ti nit treperi, ideš. Kad pukne, ne znaš kad si stao.”
Nit kao duhovna pupčana vrpca
Za razliku od telesne pupčane vrpce koja se preseče rođenjem, nit života ostaje sve dok traje disanje, snaga, vera.
Možda vas zanima:
Zašto su žene nosile crni konac u kecelji?
Uvučen u čvor i ušiven u postavu kecelje ili bluzu, crni konac nije imao veze s šivenjem. Bio je amajlija, zaštita, tiha odbrana žene u svetu koji ne pita mnogo
Ujutru se ne daje ništa iz kuće pre nego što se neko prekrsti
Stari su verovali da dan počinje sa molitvom, a ne sa iznošenjem. Ko iznese hleb, so ili vodu iz kuće pre nego što neko u njoj izgovori „dobro jutro“ – mogao bi da iznese i sreću
Možda vas zanima:
Zašto su žene nosile crni konac u kecelji?
Uvučen u čvor i ušiven u postavu kecelje ili bluzu, crni konac nije imao veze s šivenjem. Bio je amajlija, zaštita, tiha odbrana žene u svetu koji ne pita mnogo
Ujutru se ne daje ništa iz kuće pre nego što se neko prekrsti
Stari su verovali da dan počinje sa molitvom, a ne sa iznošenjem. Ko iznese hleb, so ili vodu iz kuće pre nego što neko u njoj izgovori „dobro jutro“ – mogao bi da iznese i sreću
Možda vas zanima:
Zašto su žene nosile crni konac u kecelji?
Uvučen u čvor i ušiven u postavu kecelje ili bluzu, crni konac nije imao veze s šivenjem. Bio je amajlija, zaštita, tiha odbrana žene u svetu koji ne pita mnogo
Ujutru se ne daje ništa iz kuće pre nego što se neko prekrsti
Stari su verovali da dan počinje sa molitvom, a ne sa iznošenjem. Ko iznese hleb, so ili vodu iz kuće pre nego što neko u njoj izgovori „dobro jutro“ – mogao bi da iznese i sreću
Možda vas zanima:
Zašto su žene nosile crni konac u kecelji?
Uvučen u čvor i ušiven u postavu kecelje ili bluzu, crni konac nije imao veze s šivenjem. Bio je amajlija, zaštita, tiha odbrana žene u svetu koji ne pita mnogo
Ujutru se ne daje ništa iz kuće pre nego što se neko prekrsti
Stari su verovali da dan počinje sa molitvom, a ne sa iznošenjem. Ko iznese hleb, so ili vodu iz kuće pre nego što neko u njoj izgovori „dobro jutro“ – mogao bi da iznese i sreću
- Vodi dušu kroz život,
- Upozorava kad dođe opasnost,
- Povezuje srce sa domom, majkom, imenom.
Možda vas zanima:
Zašto su žene nosile crni konac u kecelji?
Uvučen u čvor i ušiven u postavu kecelje ili bluzu, crni konac nije imao veze s šivenjem. Bio je amajlija, zaštita, tiha odbrana žene u svetu koji ne pita mnogo
Ujutru se ne daje ništa iz kuće pre nego što se neko prekrsti
Stari su verovali da dan počinje sa molitvom, a ne sa iznošenjem. Ko iznese hleb, so ili vodu iz kuće pre nego što neko u njoj izgovori „dobro jutro“ – mogao bi da iznese i sreću
Možda vas zanima:
Zašto su žene nosile crni konac u kecelji?
Uvučen u čvor i ušiven u postavu kecelje ili bluzu, crni konac nije imao veze s šivenjem. Bio je amajlija, zaštita, tiha odbrana žene u svetu koji ne pita mnogo
Ujutru se ne daje ništa iz kuće pre nego što se neko prekrsti
Stari su verovali da dan počinje sa molitvom, a ne sa iznošenjem. Ko iznese hleb, so ili vodu iz kuće pre nego što neko u njoj izgovori „dobro jutro“ – mogao bi da iznese i sreću
Možda vas zanima:
Zašto su žene nosile crni konac u kecelji?
Uvučen u čvor i ušiven u postavu kecelje ili bluzu, crni konac nije imao veze s šivenjem. Bio je amajlija, zaštita, tiha odbrana žene u svetu koji ne pita mnogo
Ujutru se ne daje ništa iz kuće pre nego što se neko prekrsti
Stari su verovali da dan počinje sa molitvom, a ne sa iznošenjem. Ko iznese hleb, so ili vodu iz kuće pre nego što neko u njoj izgovori „dobro jutro“ – mogao bi da iznese i sreću
Možda vas zanima:
Zašto su žene nosile crni konac u kecelji?
Uvučen u čvor i ušiven u postavu kecelje ili bluzu, crni konac nije imao veze s šivenjem. Bio je amajlija, zaštita, tiha odbrana žene u svetu koji ne pita mnogo
Ujutru se ne daje ništa iz kuće pre nego što se neko prekrsti
Stari su verovali da dan počinje sa molitvom, a ne sa iznošenjem. Ko iznese hleb, so ili vodu iz kuće pre nego što neko u njoj izgovori „dobro jutro“ – mogao bi da iznese i sreću
Možda vas zanima:
Zašto su žene nosile crni konac u kecelji?
Uvučen u čvor i ušiven u postavu kecelje ili bluzu, crni konac nije imao veze s šivenjem. Bio je amajlija, zaštita, tiha odbrana žene u svetu koji ne pita mnogo
Ujutru se ne daje ništa iz kuće pre nego što se neko prekrsti
Stari su verovali da dan počinje sa molitvom, a ne sa iznošenjem. Ko iznese hleb, so ili vodu iz kuće pre nego što neko u njoj izgovori „dobro jutro“ – mogao bi da iznese i sreću
Možda vas zanima:
Zašto su žene nosile crni konac u kecelji?
Uvučen u čvor i ušiven u postavu kecelje ili bluzu, crni konac nije imao veze s šivenjem. Bio je amajlija, zaštita, tiha odbrana žene u svetu koji ne pita mnogo
Ujutru se ne daje ništa iz kuće pre nego što se neko prekrsti
Stari su verovali da dan počinje sa molitvom, a ne sa iznošenjem. Ko iznese hleb, so ili vodu iz kuće pre nego što neko u njoj izgovori „dobro jutro“ – mogao bi da iznese i sreću
Kaže se da dete koje se često smeje u snu ima jaku nit, a onaj ko stalno luta, bez mesta i svrhe – ima istanjenu, skoro puklu nit.
Kako se oseti kada se nit tanji
Ne vidi se.
Ali pametni ljudi znaju.
Kaže se: – Ako često zaboravljaš gde si pošao,
– Ako imaš osećaj da te koraci ne slušaju,
– Ako ti glas u snu šapće ime koje si zaboravio –
to su znaci da se nit troši.
U nekim krajevima, naročito u istočnoj Srbiji, verovalo se da kad noću sanjaš da padaš, a ne udariš – to ti nit „zvekeće“, ali još drži.
Kad nit pukne – a telo i dalje hoda
Najstrašnija predanja govore o ljudima koji hodaju, govore, rade – ali su već bez svoje niti.
Njihova duša luta, njihova senka se ne poklapa sa korakom, a oči, kažu, gledaju pravo, ali ne vide.
Zato se u nekim selima, kad dete padne iz vedra neba bez razloga, prvo pitaju: „Da nije nit popustila? Da se ne traži novo vezivanje?”
Kako se nit može ojačati
U narodnoj magiji i običajima, postoji nekoliko načina:
- Vezivanje crvene vune oko desne ruke, uz šapat molitve.
- Pijenje vode iz izvora pre izlaska sunca, „da voda popije ono što je na ivici.“
- Zdravac stavljen ispod jastuka, jer zdravac „čuva vezu između srca i korena.“
Naročito su se deca čuvala: nisu se ostavljala sama u polju, nisu spavala bez komadića hleba pored uzglavlja. Da se nit ne prekine nenadano.
Zaboravljena tiha vera
Danas više ne govorimo o nitima. Verujemo u konce sudbine samo u pričama, a zaboravljamo ono što su naši stari znali:
Život nije samo disanje i hodanje. Život je i tanak, nevidljiv konac koji nas vezuje za ono što nas drži čitavim.
Kad se zapitaš zašto ti nešto fali, a ne znaš šta – možda nije ništa što možeš da vidiš.
Možda treba da pronađeš gde ti nit treperi.
I da je paziš bolje.
TAJNA MUČI SRBE: Zašto je Nušićev grob u obliku PIRAMIDE?
Neobični grob Branislava Nušića na Novom groblju i danas izaziva rasprave. Otkrivamo legende, teorije i istorijske činjenice o piramidi u kojoj počiva naš najpoznatiji komediograf.
Zaboravite "labubu" ove srpske lutkice su pravi hit: Melita iz Priboja ručno hekla savršene igračke amigrumi tehnikom, sve što napravi to i proda
Pre više od 10 godina, japanska amigrumi tehnika pletenja, postala je pravi hit na internetu. Posebno tražene su bile igračke, od kojih su pojedine imale i terapeutsko dejstvo. Pribojka Melita Tumbul Uzunović, među prvima je u Srbiji savladala ovu tehniku i danas je po kvalitetu izrade, jedna od najprepoznatljivijih amigrumi pletilja u svetu.
IME ZA DEČAKE SA KOJIM NE MOŽETE DA POGREŠITE, IMAĆE HRABROST I SNAGU: Nosio ga je veliki SRBIN, svi ga znate
Bio je srpski lingvista, filolog, antropolog, književnik, prevodilac i akademik
DA LI PRAVOSLAVNI VERNICI TREBA DA OKITE JELKU? Sveštenik odgovorio na pitanje koje mnogi postavljaju
Sveštenik otkriva simboliku božićne jelke i objašnjava kako se ona savršeno uklapa sa badnjakom.
ZAŠTO CRKVA SAŽALJEVA BOGATAŠE: Sveti Nikolaj Velimirović je jednom rekao mudrost o njima koja se još uvek prepričava
Vladika Nikolaj je govorio da Crkva sažaljenjem gleda na bogataše, tražeći čoveka u njima, a ne bogatstvo, i podstiče darivanje i duhovni rast.
Komentari(0)