Dinastija Nemanjića vladala je Srbijom više od dva stoleća

Dinastija Nemanjića vladala je Srbijom više od dva stoleća. Doba vladavine ove dinastije jeste i period uspona Srbije i formiranja države. Sve to vreme, najveći učitalj Srbije, ali i njen najveći neprijatelj bilo je moćno carstvo u komšiluku.
Dinastija Nemanjića vladala je Srbijom više od dva stoleća. Doba vladavine ove dinastije jeste i period uspona Srbije i formiranja države koja je u periodu između 1166. i 1371. godine postala nezavisna kraljevina, a potom i carstvo sa autokefalnom crkvom.
Govoreći o srednjovekovnom poimanju identiteta, Stojkovski je naglasio da je reč o periodu od druge polovine 12. veka pa do 70-ih godina 14. veka kada se nije moglo govoriti o nacijama i identitetu na način na koji to danas shvatamo i doživljavamo.
Možda vas zanima:

ŽENE NEMANJIĆA: Bile su svetice i grešnice, voljene i nevoljene, ali istorija ih PAMTI po ovome!
Retko su se udavale iz ljubavi, već su to bili politički brakovi sa Nemanjićima. Gotovo sve su bile strankinje osim kneginje Milice, a dolazile su iz Vizantije, Bugarske, Mađarske, Francuske...

VERUJE SE DA U OVOJ PEĆINI ZMIJA ČUVA BLAGO NEMANJIĆA: Mnogi su pokušali da uđu i nađu krunu cara Dušana, ali uzalud (FOTO)
Legenda o blagu Nemanjića skrivenom u pećini Sokolici na planini Ostrici kod Čačka aktuelna je već decenijama unazad.
Možda vas zanima:

ŽENE NEMANJIĆA: Bile su svetice i grešnice, voljene i nevoljene, ali istorija ih PAMTI po ovome!
Retko su se udavale iz ljubavi, već su to bili politički brakovi sa Nemanjićima. Gotovo sve su bile strankinje osim kneginje Milice, a dolazile su iz Vizantije, Bugarske, Mađarske, Francuske...

VERUJE SE DA U OVOJ PEĆINI ZMIJA ČUVA BLAGO NEMANJIĆA: Mnogi su pokušali da uđu i nađu krunu cara Dušana, ali uzalud (FOTO)
Legenda o blagu Nemanjića skrivenom u pećini Sokolici na planini Ostrici kod Čačka aktuelna je već decenijama unazad.
Možda vas zanima:

ŽENE NEMANJIĆA: Bile su svetice i grešnice, voljene i nevoljene, ali istorija ih PAMTI po ovome!
Retko su se udavale iz ljubavi, već su to bili politički brakovi sa Nemanjićima. Gotovo sve su bile strankinje osim kneginje Milice, a dolazile su iz Vizantije, Bugarske, Mađarske, Francuske...

VERUJE SE DA U OVOJ PEĆINI ZMIJA ČUVA BLAGO NEMANJIĆA: Mnogi su pokušali da uđu i nađu krunu cara Dušana, ali uzalud (FOTO)
Legenda o blagu Nemanjića skrivenom u pećini Sokolici na planini Ostrici kod Čačka aktuelna je već decenijama unazad.
Međutim, i u takvom kontekstu, Srbija je imala najvećeg učitelja, nekog od koga je preuzela osnovu svog identiteta.
– Taj učitelj je istovremeno bio i njen najveći neprijatelj, a to je bilo Vizantijsko carstvo, od koga je Srbija preuzela dobar deo identiteta, postavila ga na svoju osnovu i nadogradila nečim tipično slovenskim i etnički srpskim – objasnio je Stojkovski.
Četvrti krstaški rat i pad Vizantije 1204. godine, ma koliko bili strašni, za Srbiju su bili ogroman dobitak. Stefan Prvovenčani uspešno je balansirao između Istoka i Zapada, a Srbija se teritorijalno širila na račun Vizantije.
– Jelena Anžujska, supruga kralja Stefana Uroša Prvog Nemanjića, i Simonida, nevesta Stefana Uroša Drugog Milutina i kćerka vizantijskog cara Andronika Drugog Paleologa, najbolje ilustruju susret Istoka i Zapada u Srbiji – zaključio je istoričar.

Monah Arsenije bio na Ostrogu i video neopisiva čuda: Dolazili razoreni i uništeni, ovako su kršili tajnu polnih odnosa, pa ih Sveti Vasilije ostavio bez teksta
Monah Arsenije, koji je na Ostrogu proveo više od pola decenije, tvrdi da se tamo dešavaju mnogo veća čuda o kojima se vekovima priča i da ih je, zapravo, sve više!

Ko su bile noćne senke: Verovanje o bićima koja ulaze kroz otvorena vrata, ali izlaze tek kad nešto ostave
U srpskom narodnom predanju postoje senke koje se ne vide, ne govore i ne plaše – ali ulaze kroz otvorena vrata kuće kada svi spavaju. Ostaju dok ne polože težinu. Ako ih osetiš tri noći zaredom – nešto u tebi više nije tvoje.

Zmijski dani u avgustu: Verovanje da zmije u prvoj nedelji avgusta mogu govoriti – ali samo ako ih niko ne čuje
U nekim krajevima Srbije, verovalo se da u prvim danima avgusta zmije dobijaju „jezik“ i mogu da izgovore rečenicu. Ko ih čuje – pamti reč ceo život, ali s njom nosi i težinu.

“Žitije Mardarija” kao srpski mitski narativ: Neispričani deo naše književnosti koji spaja svetitelja i narodnog junaka
Zaboravljeno srednjovekovno žitije o svetom Mardariju krije elemente mitske naracije, predanja o božanskoj pravdi, prirodi i senkama koje govore – što ga čini jedinstvenim spojem duhovnog i epskog.

Zašto se detelina sa četiri lista ne bere kada je „otvori sunce“, već kad je zakloni oblak
U narodnom verovanju, detelina sa četiri lista nije amajlija sama po sebi. Snaga joj dolazi u trenutku branja. Verovalo se da ako je uzmeš kad je obasja sunce – sreća se raspe. Ako je ubereš u senci – ona ostaje uz tebe.
Komentari(0)