“Žitije Mardarija” kao srpski mitski narativ: Neispričani deo naše književnosti koji spaja svetitelja i narodnog junaka
Zaboravljeno srednjovekovno žitije o svetom Mardariju krije elemente mitske naracije, predanja o božanskoj pravdi, prirodi i senkama koje govore – što ga čini jedinstvenim spojem duhovnog i epskog.
Iako većina poznaje najvažnija srpska žitija poput onih o Svetom Savi i Stefanu Dečanskom, "Žitije svetog Mardarija" ostaje gotovo nepoznato široj javnosti. A u tom tekstu kriju se elementi koji podsećaju na najdublje slojeve srpske mitologije. Tu su planina koja govori, vuk koji vodi kroz noć, i voda koja nestaje kad se izgovori laž. Iako pisano u formi hagiografije, ovo žitije ima sve karakteristike narodnog mita: sukob svetlosti i senke, predskazanja i prirodu koja reaguje na greh.
Kombinacija religijskog i mitskog
Žitije svetog Mardarija, koji je prema predanju živeo u 14. veku kao monah u predelima između Kosova i Toplice, prikazuje kako se svetitelj ne bori samo protiv greha – već protiv nevidljivih bića koja pokušavaju da ga odvedu iz monaške tišine. Čitav tekst ima atmosferu nalik narodnoj bajci, sa detaljima koji ne pripadaju strogoj teologiji.
Planina, vuk i voda – mitski elementi u žitiju
Kroz tekst se provlače motivi mitskih vodiča: vuk koji dolazi u snu, planina koja mu odjekom pomaže da pobegne od iskušenja, i voda iz koje se čuje glas preminulog brata. Sve to žitiju daje mitski kvalitet koji se retko sreće u svetovnoj književnosti.
Zašto danas vredi da se čita
Ovo žitije je dragoceno jer pokazuje kako se srpska hrišćanska pismenost prelivala u narodnu svest, i obrnuto. U njemu su i bog i priroda učesnici u borbi dobra i zla. Takva knjiga nije samo religiozni tekst – već arhetipska slika sveta u kome je sve živo i sve ima glas.
Evo kako su zaista izgledali poslednji sati Vuka Karadžića: Način na koji je skončao ostavlja bez teksta, do poslednjeg daha molio da mu ovo donesu iz Srbije
Preminuo je u Beču, daleko od rodnog Tršića i Srbije, a njegova smrt označila je kraj jedne epohe.
Veštačko, a izgleda kao da ga je sama priroda stvorila: Ovo jezero je izletište u okolini čuvene banje
Kako bi grad Aleksinac bio adekvatno snabdevan vodom, trebalo je izgraditi branu i pregraditi reku Moravicu. Na mestu na kome se danas nalazi Bovansko jezero nekada je postojalo selo istoimenog naziva. Sokobanja i Bovansko jezero
DANAS SU DETINJCI: Porodični praznik sa prelepom simbolikom - smatra se da ovaj običaj donosi mir i blagostanje domu
Pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležava Detinjce, radosni porodični praznik koji se slavi tačno tri nedelje pre Božića
Reč amanet čuli smo od naših starih mnogo puta: Ovaj drevni izraz ima duboko značenje, a evo iz kog jezika potiče
U srpskoj narodnoj književnosti i pesništvu, pojam amanet ima posebnu simboliku. U mnogim narodnim pesmama i pričama, junaci ostavljaju amanet svojim najbližima – obično roditelji ili stariji članovi porodice daju svoje poverenje mlađima, obavezivši ih da čuvaju tradiciju, imanje ili porodicu.
NAROD JE OBOŽAVAO, A MUŽA INTERESOVALA KAO LANJSKI SNEG Ko je bila srpska Mona Liza
Muzej Jevrema Grujića u Svetogorskoj ulici u Beogradu čuva portret kraljice Natalije Obrenović poznat pod nadimkom "Srpska Mona Liza". Autor ovog remek-dela bio je veliki srpski slikar Stevan Todorović (1832.-1925.).
Komentari(0)