Kula Prosforion u Uranopolisu – čuvar kapije Svete Gore koja krije legendu o luli cara Dušana
Na obali Egejskog mora, na samom pragu Svete Gore, stoji impozantna kamena kula iz 14. veka – istorijska stražarnica, simbol moći i duhovnosti pravoslavnog sveta.
Uranopolis, gradić na severoistočnom prstu Halkidikija, privlači pažnju turista ne samo prelepim plažama već i jednom od najbolje očuvanih srednjovekovnih kula u Grčkoj – kulom Prosforion. Ova veličanstvena građevina čuva vekovne tajne i priče o borbi, veri i trgovini, i nezaobilazna je stanica za sve koji planiraju da posete Svetu Goru.
Najveća kula na Halkidikiju
Kula Prosforion, poznata i kao Pirg, sagrađena je u 14. veku i smatra se najvećom i najvažnijom kulom na Halkidikiju. Njena osnovna funkcija bila je da štiti manastir Vatoped, koji je u to vreme imao značajna imanja i trgovinske interese u oblasti današnjeg Uranopolisa.
Možda vas zanima:
Od Nerodimlja do tri mora, od kralja do cara- Dušan Silni, ratnik, zakonodavac i tvorac srednjovekovne imperije
Godina 1331. označila je novu prekretnicu u srpskoj istoriji. Posle sukoba oca i sina, na presto dolazi jedan od najmoćnijih vladara srednjovekovne Srbije – Stefan Dušan Nemanjić, poznat kao Dušan Silni.
Kuda je išao put cara Dušana kroz Srbiju? Tragovima vladara koji je sanjao carstvo
Srpski car Dušan nije imao jednu prestonicu, ni jednu stazu. Njegov put bio je mapa naraslog carstva, isprepleten crkvama, tvrđavama i granama moći koje su se pružale ka jugu i istoku.
Možda vas zanima:
Od Nerodimlja do tri mora, od kralja do cara- Dušan Silni, ratnik, zakonodavac i tvorac srednjovekovne imperije
Godina 1331. označila je novu prekretnicu u srpskoj istoriji. Posle sukoba oca i sina, na presto dolazi jedan od najmoćnijih vladara srednjovekovne Srbije – Stefan Dušan Nemanjić, poznat kao Dušan Silni.
Kuda je išao put cara Dušana kroz Srbiju? Tragovima vladara koji je sanjao carstvo
Srpski car Dušan nije imao jednu prestonicu, ni jednu stazu. Njegov put bio je mapa naraslog carstva, isprepleten crkvama, tvrđavama i granama moći koje su se pružale ka jugu i istoku.
Možda vas zanima:
Od Nerodimlja do tri mora, od kralja do cara- Dušan Silni, ratnik, zakonodavac i tvorac srednjovekovne imperije
Godina 1331. označila je novu prekretnicu u srpskoj istoriji. Posle sukoba oca i sina, na presto dolazi jedan od najmoćnijih vladara srednjovekovne Srbije – Stefan Dušan Nemanjić, poznat kao Dušan Silni.
Kuda je išao put cara Dušana kroz Srbiju? Tragovima vladara koji je sanjao carstvo
Srpski car Dušan nije imao jednu prestonicu, ni jednu stazu. Njegov put bio je mapa naraslog carstva, isprepleten crkvama, tvrđavama i granama moći koje su se pružale ka jugu i istoku.
Kula se nalazi na samoj obali mora, na ulazu u luku, što joj je omogućilo idealan pogled na sve koji dolaze sa mora. Zahvaljujući masivnim kamenim zidovima i strateškom položaju, bila je otporna na napade gusara i drugih neprijatelja.
Legenda o luli cara Dušana
Kažu da je jednom, u doba kada je car Dušan Silni proširio granice svoje carevine do obala Egejskog mora, posetio i Svetu Goru, ne samo kao vladar, već i kao pokrovitelj pravoslavne vere. U vreme velikih nemira i bolesti, car se sklonio u mir Svete Gore tražeći savet i blagoslov monaha.
Tokom te posete, Dušan je navodno darovao manastiru Vatoped – koji je tada imao posede u Uranopolisu – jedan neobičan i dragocen poklon: svoju ličnu lulu, izrađenu od mirisnog drveta, sa srebrnim okovima, umetnički graviranu. Monasi su, iz poštovanja, lulu čuvali u najčvršćem delu kule Prosforion, koja je tada služila i kao riznica.
Lula nije bila obično sredstvo uživanja, već simbol mira i razumevanja. Monasi su je, po predanju, vadili samo u posebnim prilikama – kada bi dolazili veliki gosti ili kada bi trebalo rešiti ozbiljan spor. Tada bi, u znak počasti, lulu postavljali na sto, ne da bi se pušila, već kao podsetnik na mudrost i pravdu.
Vremenom je priča o luli izbledela, a sama lula nestala – neki kažu da je odneta tokom jednog od gusarskih napada, drugi veruju da je sakrivena negde u zidinama kule, čekajući da ponovo ugleda svetlost dana.
Veza sa Svetom Gorom
Kula je pripadala manastiru Vatoped, jednom od najuticajnijih manastira Svete Gore. U Uranopolisu su monasi imali svoje posede, vinograde i skladišta, a kula je služila i kao stanica za hodočasnike koji su ovde pristajali pre nego što bi prešli u duhovni svet Atosa.
Danas, Uranopolis važi za „kapiju Svete Gore“, a kula Prosforion je simbol tog prelaza iz svakodnevnog u duhovno. Iako žene ne mogu ući na Svetu Goru, upravo ovde mogu doživeti duh Atosa – kroz posetu muzeju unutar kule.
Kula danas – muzej i kulturni centar
Danas je kula obnovljena i otvorena za javnost. U njoj se nalazi muzej posvećen istoriji Uranopolisa i Svete Gore, kao i izložba o paru Joice i Sydney Loch, škotskim humanitarcima koji su živeli u kuli tokom 20. veka i pomagali izbeglicama iz Male Azije.
Zahvaljujući njima, kula je sačuvana od propadanja i pretvorena u važan kulturni centar. Muzej sadrži eksponate iz vizantijskog i osmanskog perioda, stare mape i rukopise, kao i fotografije svakodnevnog života u ovom delu Grčke.
Kako doći i šta videti
Uranopolis je lako dostupan iz Soluna (oko 120 km), i predstavlja idealnu destinaciju za jednodnevni izlet ili početak duhovnog putovanja ka Atosu. Posetioci mogu da obiđu:
- Kulu Prosforion i muzej
- Prelepe plaže sa pogledom na Svetu Goru
- Mali trg sa tavernama koje nude ribu i lokalne specijalitete
- Luku iz koje kreću brodovi za Svetu Goru (samo za muškarce)
- Uranopolis – spoj mora, vere i istorije
Iako mali, Uranopolis nudi jedinstveno iskustvo – mesto gde se susreću more i monaštvo, istorija i svakodnevica, pravoslavlje i turizam. Poseta Kuli Prosforion je idealna prilika da se doživi deo vizantijske prošlosti i da se upozna svet koji je oblikovao duhovnu kartu Balkana.
Karađorđe se zaljubio u Jelenu pa je oteo sa 15 godina: Jedva izbegla zločin, a na kraju ispunila poslednju želju
Priča o voždu Karađorđu Petroviću i njegovoj ženi Jeleni nije klasična ljubavna bajka. Naprotiv – puna je strasti, sukoba, nepravdi i teških izbora koje je vreme nametalo. Jelena, žena koja je živela u senci vođe Prvog srpskog ustanka, bila je mnogo više od puke supruge slavnog junaka. Njena sudbina govori o tihoj snazi, boli i borbi za dostojanstvo u vremenu kad žene nisu imale ni glas, ni izbor.
Srpska princeza rodila poslednjeg Romanova: Muža joj boljševici brutalno prebili i bacili ga u jamu, a nju u tamnicu, umrla je zaboravljena od svih
Jelena Karađorđević je bila obrazovana, hrabra, vrlo požrtvovana kako prema Srbiji i interesima Srbije, tako i prema svojoj novoj domovini Rusiji.
Iznenadiće vas koje srpske reči koriste i Englezi - čak 28
Engleskih pozajmljenica u našem jeziku ima mnogo, ali čak 28 srpskih reči ušlo je u engleski rečnik. Njih zovemo srbizmi.
Vadi kamen iz kamenoloma pa ga obrađuje: On je Živojin Mišić i potomak srpskog vojskovođe - vredni mladić dostojno nosi veliko ime
U Struganiku, rodnom selu velikog srpskog vojvode, danas živi i radi još jedan Živojin Mišić, potomak slavnog vojskovođe koji sa svojih nepunih trideset godina, delima već pokazuje da je dostojan imena i prezimena koje nosi. Na svojoj dedovini, rukama iz kamenoloma vadi kamen, zarađuje hleb sa devet kora i poštenim radom dokazuje da iver ne pada daleko od klade.
Kako je ajvar dobio ime? Ovo je turska reč i nema veze ni sa paprikom ni sa zimnicom
Ajvar, magična reč koja sva vrata otvara... Stigla je sezona, a ovo tradicionalno jelo ukrasiće sve trpeze – i za doručak, i za ručak, i za večeru, i između. Recept? Svaka domaćica ima svoj. Poreklo? I to bi moglo da bude komplikovano, pa ćemo reći samo da nam pripada svima po malo
Komentari(0)