Kula Prosforion u Uranopolisu – čuvar kapije Svete Gore koja krije legendu o luli cara Dušana

Kiza R

17:00

Kultura 0

Na obali Egejskog mora, na samom pragu Svete Gore, stoji impozantna kamena kula iz 14. veka – istorijska stražarnica, simbol moći i duhovnosti pravoslavnog sveta.

Kula Prosforion
T.V.

Uranopolis, gradić na severoistočnom prstu Halkidikija, privlači pažnju turista ne samo prelepim plažama već i jednom od najbolje očuvanih srednjovekovnih kula u Grčkoj – kulom Prosforion. Ova veličanstvena građevina čuva vekovne tajne i priče o borbi, veri i trgovini, i nezaobilazna je stanica za sve koji planiraju da posete Svetu Goru.

Najveća kula na Halkidikiju

Kula Prosforion, poznata i kao Pirg, sagrađena je u 14. veku i smatra se najvećom i najvažnijom kulom na Halkidikiju. Njena osnovna funkcija bila je da štiti manastir Vatoped, koji je u to vreme imao značajna imanja i trgovinske interese u oblasti današnjeg Uranopolisa.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Kula se nalazi na samoj obali mora, na ulazu u luku, što joj je omogućilo idealan pogled na sve koji dolaze sa mora. Zahvaljujući masivnim kamenim zidovima i strateškom položaju, bila je otporna na napade gusara i drugih neprijatelja.

Legenda o luli cara Dušana

Kažu da je jednom, u doba kada je car Dušan Silni proširio granice svoje carevine do obala Egejskog mora, posetio i Svetu Goru, ne samo kao vladar, već i kao pokrovitelj pravoslavne vere. U vreme velikih nemira i bolesti, car se sklonio u mir Svete Gore tražeći savet i blagoslov monaha.

Tokom te posete, Dušan je navodno darovao manastiru Vatoped – koji je tada imao posede u Uranopolisu – jedan neobičan i dragocen poklon: svoju ličnu lulu, izrađenu od mirisnog drveta, sa srebrnim okovima, umetnički graviranu. Monasi su, iz poštovanja, lulu čuvali u najčvršćem delu kule Prosforion, koja je tada služila i kao riznica.

Lula nije bila obično sredstvo uživanja, već simbol mira i razumevanja. Monasi su je, po predanju, vadili samo u posebnim prilikama – kada bi dolazili veliki gosti ili kada bi trebalo rešiti ozbiljan spor. Tada bi, u znak počasti, lulu postavljali na sto, ne da bi se pušila, već kao podsetnik na mudrost i pravdu.

Vremenom je priča o luli izbledela, a sama lula nestala – neki kažu da je odneta tokom jednog od gusarskih napada, drugi veruju da je sakrivena negde u zidinama kule, čekajući da ponovo ugleda svetlost dana.

Veza sa Svetom Gorom

Kula je pripadala manastiru Vatoped, jednom od najuticajnijih manastira Svete Gore. U Uranopolisu su monasi imali svoje posede, vinograde i skladišta, a kula je služila i kao stanica za hodočasnike koji su ovde pristajali pre nego što bi prešli u duhovni svet Atosa.

Danas, Uranopolis važi za „kapiju Svete Gore“, a kula Prosforion je simbol tog prelaza iz svakodnevnog u duhovno. Iako žene ne mogu ući na Svetu Goru, upravo ovde mogu doživeti duh Atosa – kroz posetu muzeju unutar kule.

Kula danas – muzej i kulturni centar

Danas je kula obnovljena i otvorena za javnost. U njoj se nalazi muzej posvećen istoriji Uranopolisa i Svete Gore, kao i izložba o paru Joice i Sydney Loch, škotskim humanitarcima koji su živeli u kuli tokom 20. veka i pomagali izbeglicama iz Male Azije.

Zahvaljujući njima, kula je sačuvana od propadanja i pretvorena u važan kulturni centar. Muzej sadrži eksponate iz vizantijskog i osmanskog perioda, stare mape i rukopise, kao i fotografije svakodnevnog života u ovom delu Grčke.

 

Kako doći i šta videti

Uranopolis je lako dostupan iz Soluna (oko 120 km), i predstavlja idealnu destinaciju za jednodnevni izlet ili početak duhovnog putovanja ka Atosu. Posetioci mogu da obiđu:

  • Kulu Prosforion i muzej
  • Prelepe plaže sa pogledom na Svetu Goru
  • Mali trg sa tavernama koje nude ribu i lokalne specijalitete
  • Luku iz koje kreću brodovi za Svetu Goru (samo za muškarce)
  • Uranopolis – spoj mora, vere i istorije

Iako mali, Uranopolis nudi jedinstveno iskustvo – mesto gde se susreću more i monaštvo, istorija i svakodnevica, pravoslavlje i turizam. Poseta Kuli Prosforion je idealna prilika da se doživi deo vizantijske prošlosti i da se upozna svet koji je oblikovao duhovnu kartu Balkana.

Komentari(0)

Loading