Kada sadite cveće, zakopajte mrvicu ovoga na dno saksije: Za nekoliko dana bujaće kao lude

Teodora Tojagić

14:00

Aktuelno 0

Sastojak od kojeg cveće raste kao ludo stavlja se na dno saksije prilikom sadnje.

cveće
Shutterstock

Ako ste novi u baštovanstvu, možda ne znate koliko su jaja korisna za biljke. Sadrže kalcijum, kao i tragove drugih elemenata uključujući magnezijum i fosfor i zbog toga su izvrsna za dodavanje hranjivih materija zemlji i kompostu.

Sve što treba da uradite je da stavite malo zemlje u saksiju i položite sirovo jaje na vrh. Zatim rasporedite još malo zemlje po vrhu i zakopajte seme biljke po vašem izboru baš kao i obično. Posle nekog vremena, jaje će početi da se raspada i delovaće kao prirodno đubrivo.

Ali ako ne želite da potrošite celo jaje, ne morate! Umesto čitavog jajeta možete koristiti i ljuske koje su takođe bogate kalcijumom, kiseonikom i fosfornom kiselinom – svim bitnim materijama koje podstiču rast biljaka.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Već za dan-dva videćete benefite i vaša biljka će izgledati lepše i zdravije i više vam neće pasti napamet da kupujete skupa veštačka đubriva – kažu baštovani.

Sledeći put kada budete spremali omlet ili palačinke – umesto da bacite ljuske, iskoriste ih i njima nahranite svoje cveće! A ako imate veliki vrt u koji često zalaze ptice, možete po vrtu pobacati zdrobljene ljuske jaja jer će i njima dobro doći!

Naime, ptice koje posećuju naše vrtove često imaju manjak kalcijuma i jedu male komadiće ljuske jaja koje im nadoknađuju nedostatak kalcijuma. Već samo iz tog razloga vredi rasuti zdrobljenu ljusku jajeta po vrtu.

 

 

dalibor

Od perača sudova do vlasnika jedinstvenog restorana u Srbiji: Dalibor u srcu Zlatibora sprema isključivo posna jela, omiljeni su sir od suncokreta i hleb od vodeničkog brašna

Aktuelno

13:00

25 jun, 2025

Da dobre ideje uvek pronađu način za uspeh pokazuje i primer Dalibora Ratkova. Rođen je u Požarevcu, odrastao u jedinoj evropskoj pustinji Delibatskoj peščari a onda je po završetku kuvarske škole u potrazi za poslom krenuo dalje. Kao perač sudova zaposlio se u Beogradu, a zatim je radio po Evropi i Rusiji kao šef kuhinje. Na Uralu je spoznao svu lepotu pravoslavlja, a jedan odlazak u posetu u manastir Hilandar promenio je sve.

Tagovi:

Komentari(0)

Loading