Izložba obuhvata preko 60 pirotskih ćilima velikih formata iz kolekcije porodice Nikolić, uz brojne manje prostirke, šustikle i komade starog nameštaja
Izložba "Magija pirtoskog ćilima", u produkciji ''Gaia'' pokreta, otvorena je sinoć u Re-kreativnom centru Silosi Beograd, gde će trajati do 2. jula.
Izložba obuhvata preko 60 pirotskih ćilima velikih formata iz kolekcije porodice Nikolić, uz brojne manje prostirke, šustikle i komade starog nameštaja.
Posetioci su na otvaranju mogli da upoznaju raznolikost šara pirotskih ćilima, među kojim je nekoliko starih primeraka sa izvezenim grbovima Kraljevine Srbije i Kraljevine Jugoslavije, a u jednom kutku je žena u narodnoj nošnji pokazivala veštinu tkanja.
Izložba slavi srpsku tradiciju
Svečanom otvaranju prethodili su kratki nastup pevačkog društva "Preobraženje" i izvođenje predstave "Darovni ćilim Cvete Agnine“ po istoimenom komadu Piroćanca Momčila Antića.
U obraćanju brojnim zvanicama na otvaranju, osnivačica pokreta ''Gaia'' Ana Ćetković je istakla da su izložbom želeli da slave srpsku tradiciju i podsete na veličinu srpskog naroda i njegovih predaka.
- Izabrali smo "Drvo života", kao prvi ćilim (na izložbi). Dobar je razlog jer verujemo da bez jakog korena ne znamo šta smo i ko smo bili. Ne znamo ko smo danas i gde idemo - poručila je Ćetković.
Vlasnik kolekcije Miomir Nikolić je istakao da su priredili predstavu "Darovni ćilim Cvete Agnine" da pokažu "vezu ćilima i naroda, njegovih običaja i života, i šta energija ćilima znači u domovima Piroćanaca".
Nikolić je rekao da je, kao Beograđanin koji je samo rođen u Pirotu, u kući svog dede predratnog trgovca, ipak "veza ostala neraskidiva", i da je želeo da je ovenča skupljanjem pirotskih ćilima.
U Silosima 60 ćilima
Nikolić kaže da poseduje više od 120 ćilima, od kojih je 60 izabrano za izložbu, a 100 za prateću monografiju "koja beleži najvrednije predmete, prostirke i ćilime iz kolekcije".
Gradonačelnik Pirota Vladan Vasić je poručio da mu je drago što se ovom izložbom "ćilim vraća na velika vrata", dodavši da su od nedavno u gradu krenuli sa festivalom pirotskih ćilima i da, između ostalih aktivnosti, ponovo prave radionice za učenje tkanja.
Na izložbi, čiji su koautori profesori Fakulteta primenjenih umetnosti Leonora Vekić i Zlatko Cvetković, postavljeni su paneli o istoriji ćilimarstva kod nas i u svetu.
"Magiju pirotskog ćilima“ prati i video rad "Kaleidoskop“ slikarke i istoričarke umetnosti Milice Živadinović i kratki dokumentarni film u režiji Maje Uzelac.
Kako je najavljeno, tokom izložbe biće održane i radionice izrade tapiserija sa pirotskom šarom, dečije radionice crtanja pirotskih ornamenata i promocija knjige "Ornamenti Srbije“ Milice Živadinović.
Kako se čuvao oganj u zimskoj noći: Da ne ugasne, da ne uđe zlo
U starim srpskim kućama oganj nije bio samo izvor toplote – bio je živo biće doma. Gasio se samo s poštovanjem, čuvao se pepelom i nikada nije ostajao sam
Zašto se stara slama ne izbacuje pre Nikoljdana: Verovanje koje štiti dom
U srpskim domaćinstvima nekada se znalo – slama iz ikona, badnjaka i kućnih ćoškova ne iznosi se dok ne prođe Sveti Nikola. Jer ona nije smeće – već čuvar doma i molitva u tišini
Kuvana repa s belim lukom: Jeftin, star, posan ručak koji se kuvao kad nema ništa
Kada bi nestalo mesa, brašna, jaja i svega „važnog“, u starim srpskim kuhinjama ostajala je repa. A kad se ona skuva s belim lukom – nahrani i telo i dušu
Od Aranđela do Božića: Dani kada se ne udara po stolu i ne tera gost iz kuće
U srpskoj tradiciji, period između Aranđelovdana i Božića bio je vreme tišine, sabranosti i duhovnog reda – kad se ne viče, ne lupi šakom o sto i ne odbija onaj koji dođe pod krov
Zašto su se ruke prale u tišini na dan slave: Zaboravljeno pravilo gostoprimstva
U starim srpskim kućama, pre nego što bi se sela za slavsku trpezu, ruke su se prale tiho, bez reči, ponekad i napolju – jer se verovalo da voda „pamti kako si dočekan“
Komentari(0)