ZAŠTO SE NA VASKRS JEDU JAJA? Od kad negujemo ovu tradiciju i odakle nam dolazi ovaj dugogodišnji običaj
Gotovo da ne postoji domaćinstvo koje na Vaskrs ne praktikuje šarena kuvana jaja na svojoj trpezi.
Jedenje jaja za Uskrs povezano je sa hrišćanskom istorijom, piše britanski San.
Tokom šest nedelja posta, hrišćani su se odrekli konzumacije svih životinjskih proizvoda, što je uključivalo sve mlečne proizvode i jaja. Današnja čokoladna jaja su zabavna kombinacija religijskog običaja i slatkiša koji deca vole. Ali, zašto baš jaja?
Gotovo da ne postoji domaćinstvo koje na Vaskrs ne praktikuje šarena kuvana jaja na svojoj trpezi.
Možda vas zanima:
U ovom selu pravi se najstarija čista rakija šljivovica : Radisav je šesta generacija koja čuva tradiciju
U Bajinoj Bašti i okolnim selima ovih dana završava se prvo terensko istraživanje naučnika i istraživača Katedre za antropologiju i etnologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Projekat pod nazivom „Tradicionalna porodična proizvodnja rakije deo kulturnog identiteta Bajine Bašte” ima za cilj da na naučnim temeljima prikaže kako je šljivovica postala običaj, porodična vrednost i deo identiteta ovog kraja.
Zašto se domaćin nikada ne diže prvi od stola?Nepisano pravilo srpske trpeze koje otkriva dublji smisao poštovanja, hijerarhije i gostoprimstva
U srpskoj tradiciji trpeza je imala posebno mesto – okupljala je porodicu, gradila međuljudske odnose i nosila nepisana pravila ponašanja. Jedno od najvažnijih bilo je da domaćin nikada ne ustaje prvi. Ova jednostavna navika krila je duboku simboliku poštovanja, reda i časti, a u mnogim krajevima Srbije poštuje se i danas.
Možda vas zanima:
U ovom selu pravi se najstarija čista rakija šljivovica : Radisav je šesta generacija koja čuva tradiciju
U Bajinoj Bašti i okolnim selima ovih dana završava se prvo terensko istraživanje naučnika i istraživača Katedre za antropologiju i etnologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Projekat pod nazivom „Tradicionalna porodična proizvodnja rakije deo kulturnog identiteta Bajine Bašte” ima za cilj da na naučnim temeljima prikaže kako je šljivovica postala običaj, porodična vrednost i deo identiteta ovog kraja.
Zašto se domaćin nikada ne diže prvi od stola?Nepisano pravilo srpske trpeze koje otkriva dublji smisao poštovanja, hijerarhije i gostoprimstva
U srpskoj tradiciji trpeza je imala posebno mesto – okupljala je porodicu, gradila međuljudske odnose i nosila nepisana pravila ponašanja. Jedno od najvažnijih bilo je da domaćin nikada ne ustaje prvi. Ova jednostavna navika krila je duboku simboliku poštovanja, reda i časti, a u mnogim krajevima Srbije poštuje se i danas.
Možda vas zanima:
U ovom selu pravi se najstarija čista rakija šljivovica : Radisav je šesta generacija koja čuva tradiciju
U Bajinoj Bašti i okolnim selima ovih dana završava se prvo terensko istraživanje naučnika i istraživača Katedre za antropologiju i etnologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Projekat pod nazivom „Tradicionalna porodična proizvodnja rakije deo kulturnog identiteta Bajine Bašte” ima za cilj da na naučnim temeljima prikaže kako je šljivovica postala običaj, porodična vrednost i deo identiteta ovog kraja.
Zašto se domaćin nikada ne diže prvi od stola?Nepisano pravilo srpske trpeze koje otkriva dublji smisao poštovanja, hijerarhije i gostoprimstva
U srpskoj tradiciji trpeza je imala posebno mesto – okupljala je porodicu, gradila međuljudske odnose i nosila nepisana pravila ponašanja. Jedno od najvažnijih bilo je da domaćin nikada ne ustaje prvi. Ova jednostavna navika krila je duboku simboliku poštovanja, reda i časti, a u mnogim krajevima Srbije poštuje se i danas.
Jaja su bila simbol života i plodnosti. Hrišćani su prihvatili jaja kao simbol uskrsnuća Isusa.
Uskrsnuće je simbolizovano kroz ljusku jajeta, koja predstavlja grobnicu u kojoj je bio, dok pile koje izlazi iz ljuske predstavlja samog Isusa koji je izašao iz grobnice.
Tradicija jedenja jaja takođe ima praktičnu funkciju. Pošto su se hrišćani odrekli svih životinjskih proizvoda, ali kokoške su i dalje snosile jaja. Zato su ih ljudi kuvali i ukrašavali bojama i onda kasnije na Uskrs jeli.
Odluka za praznovanje ovog dana donesena je zaslugom svetog cara Konstantina i koristi se u hrišćanskom svetu već 17 vekova, a najvažnije je sledeće: Uskrs se uvek slavi nakon prolećne ravnodnevnice u sedmici posle punog meseca (20. odnosno 21. marta), posle jevrejskog prolećnog praznika Pashe i uslov je da se slavi u nedelju. Najranije može da padne 4. aprila, a najkasnije 8. maja (pre Blagovesti i posle Đurđevdana).
Jedan od najstarijih hrišćanskih običaja za Uskrs je farbanje jaja ujutru na Veliki petak.
Bojena jaja se pominju prvi put u 12. veku, a kod nas tek negde u 16. veku i običaj je da se prvo jaje farba u crvenu boju, u spomen na nevino prolivenu krv i vaskrsenje Hristovo, a takođe je simbol radosti i života.
(nsuzivo.rs, istorijski zabavnik)
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:
Šta se radi sa slavskim kolačem koji ostane posle slave: Otac Dejan objašnjava šta je jedino ispravno
Nakon što prođe slava često nam ostane mnogo hrane, a ponekad i slavski kolač. Evo šta sa njim treba uraditi
"Onaj ko ODBIJE kumstvo, prati ga jezivo verovanje"
Kumstvo je u srpskoj tradiciji mnogo više od običaja. To je duhovno srodstvo, veza koja se ne raskida ni vremenom ni udaljenošću. Kum nije samo svedok na venčanju ili osoba koja drži dete na krštenju - on postaje deo porodice, duhovni stub i svedok jednog zaveta pred Bogom.
STARO VEROVANJE: Zašto se novčanik nikada ne poklanja prazan?
Da li ste nekada dobili novčanik kao poklon ili ste ga kupili za nekoga?
Patrijarh Pavle svojim bližnjima nikada nije dozvoljavao jednu stvar: Unuka njegovog brata otkrila strogo čuvane tajne
Patrijarh Pavle svakog je saslušao. Na svoje probleme i tegobe nije se žalio. Govorio je: „Lako mi je sa mnom“
Kažu da je samo jedna srpska reč ušla u turski jezik: Znate li koja?
Evo kako Turci ovaj srbizam izgovaraju
Komentari(0)