ODAKLE NAM IZRAZ I ZAŠTO SE KAŽE: Lupa k'o Maksim po diviziji, a evo i kako je stvarno "lupao"? (VIDEO)
Nekada je ovo bila velika tajna za sve nas.

Ako vam je neko nekada rekao da lupate kao Maksim po diviziji, da li ste se, osim što ste se nasmejali ili uvredili, zapitali ko je taj Maksim, o čemu je lupao i šta ova fraza, zapravo, znači?
Ko je bre taj Maksim, verovatno neka budala, ali kako to da ga svi znaju? Danas je već skoro pa opšte poznato (svim zaludnim ljudima koji su pitali Gugl za ovo) da je Maksim koji se spominje vrsta mitraljeza (izumeo ga je Stivens Maksim), korišćen u ratovima sa početka 20. veka. Korišćen je za odbranu od pešadijskog juriša i ulivao strah u kosti svima koji bi se spremali za napad na protivnički rov.
Printscreen
Kada neko priča nešto besmisleno ili rasuđuje o nečemu o čemu malo zna, mnogo priča, a u stvari ništa ne kaže, obično se kaže da lupa kao Maksim po diviziji.
Možda vas zanima:

Da li znate zašto se kaže "od Kulina bana": Mnogi ne znaju ko je zapravo u pitanju, narodno predanje kaže...
U njegovo doba nastao je i jedan važan dokument

Možda vas zanima:

Da li znate zašto se kaže "od Kulina bana": Mnogi ne znaju ko je zapravo u pitanju, narodno predanje kaže...
U njegovo doba nastao je i jedan važan dokument

Možda vas zanima:

Da li znate zašto se kaže "od Kulina bana": Mnogi ne znaju ko je zapravo u pitanju, narodno predanje kaže...
U njegovo doba nastao je i jedan važan dokument

Iako je Maksim zaista postojao, ova fraza se ne odnosi na njega, već na njegov izum. Hajram Stivens Maksim je konsturktor tipa mitraljeza (1884), koji je po njemu nazvan Maksim. Korišćen je u Prvom svetskom ratu, i ispaljivao je čak nekoliko stotina metaka u minutu. Bio je veoma bučan, pa otuda lupanje.
Eto, ako ste nekada lupali kao Maksim, da znate šta to znači.
Ono što je zanimljivo za nas danas jeste da je nedavno jedan specijalizovan kanal na Jutjubu objavio retuširan snimak upravo ovog pronalazača iz 1897. godine, na kome je on pokazivao dejstvo ovog oružja. Na ovaj snimak je dodat i zvuk kako bi doprineo na vernosti, tako da eto, konačno imamo priliku da vidimo kako je to Maksim stvarno lupao.
(Opusteno.rs)
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:

KAKO SE PRAVILNO KADI KUĆA? Neizostavni hrišćanski ritual u domovima mnogih Srba ima jaku simboliku i TERA NEČASTIVE SILE I DUHOVE
Pravoslavni hrišćani veruju da kađenje kuće tera negativne stvari, pa je neizostavno pri svakom crkvenom obredu, bilo to liturgija, molitva ili obavljanje svetih tajni, od krštenja i venčanja do jeleosvećenja (molitve i pomazivanje bolesnih osvećenim uljem).

OVO IME VOLE SVI NA SVETU, A SRBI GA ČESTO DAJU ŽENSKOJ DECI: Krije SIMBLIKU na koju niko ne ostaje IMUN!
Ovo žensko ime roditelji obožavaju, nose ga sve generacije a ima izuzetno jaku simboliku

SRPSKI OBIČAJI VEZANI ZA MESEC: Zašto su lunarni ciklusi imali veliki značaj u narodnoj tradiciji?
U srpskoj narodnoj kulturi, mesečeve mene i lunarni ciklusi imali su posebno mesto, povezani sa brojnim običajima, verovanjima i ritualima. Naši preci verovali su da mesečeve faze direktno utiču na njihov svakodnevni život, zdravlje, plodnost zemlje i životinja, kao i na opštu sreću i blagostanje.

„ZELENA ČETVRT“ U SRBIJI: Koja verovanja prate ovaj gotovo zaboravljeni običaj?
„Zelena četvrt“ jedan je od manje poznatih običaja u srpskoj narodnoj tradiciji, koji se obeležavao četvrtkom uoči velikih praznika. Ovaj običaj nosi simboliku obnove, zaštite i blagostanja, a u narodu se smatrao posebno važnim za očuvanje zdravlja, plodnosti i zaštite domaćinstva od negativnih sila.

SRPSKI KAMENOVI SPOTICANJA: Zašto se verovalo da neki kamenovi nose posebnu magijsku moć?
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.
Komentari(0)