NEOBIČNE TAJNE NEMANJIĆA Zašto je Sveti Sava jeo hobotnice, Stefan Nemanja meso i kako je sir korišćen umesto novca?
Zašto je Stefan Nemanja jeo meso, a Sveti Sava hobotnice?
Na ova i mnoga druga zanimljiva pitanja odgovore daje Tamara Ognjević, istoričarka umetnosti i gastroheritolog koja je godinama izučavala, a sastavljala recepte, a potom uradila i rekonstrukciju nekoliko jela srednjovekovne trpeze, a u okviru višegodišnjeg istraživanja „Živeti prošlost – Srpska srednjovekovna gastronomija“.
Jagnje za vladara, zec za ratara
Možda vas zanima:
Od voćke na prozoru do zimnice na stolu-Kako se pravi najmirisnije slatko od dunja
U starim kućama, miris dunja bio je znak da jesen ulazi u svoj zlatni deo. Teško voće, čvrste kore i prepoznatljive arome, stajalo je na ormarima i prozorima, šireći miris po celoj kući. Kada bi stigao pravi trenutak, domaćice su od njih pravile jedno od najlepših zimskih zadovoljstava – slatko od dunja.
Zlatni zalogaji iz šume – stari recepti sa lisičarkama
Kad krošnje zazelene, a mahovina se ovlaži od prvih letnjih kiša, šume Srbije ožive zlatnim kapicama lisičarki. Aromatične, hranljive i nežne, ove pečurke vekovima su obogaćivale trpeze, spajajući ukus prirode sa toplinom doma.
Možda vas zanima:
Od voćke na prozoru do zimnice na stolu-Kako se pravi najmirisnije slatko od dunja
U starim kućama, miris dunja bio je znak da jesen ulazi u svoj zlatni deo. Teško voće, čvrste kore i prepoznatljive arome, stajalo je na ormarima i prozorima, šireći miris po celoj kući. Kada bi stigao pravi trenutak, domaćice su od njih pravile jedno od najlepših zimskih zadovoljstava – slatko od dunja.
Zlatni zalogaji iz šume – stari recepti sa lisičarkama
Kad krošnje zazelene, a mahovina se ovlaži od prvih letnjih kiša, šume Srbije ožive zlatnim kapicama lisičarki. Aromatične, hranljive i nežne, ove pečurke vekovima su obogaćivale trpeze, spajajući ukus prirode sa toplinom doma.
Možda vas zanima:
Od voćke na prozoru do zimnice na stolu-Kako se pravi najmirisnije slatko od dunja
U starim kućama, miris dunja bio je znak da jesen ulazi u svoj zlatni deo. Teško voće, čvrste kore i prepoznatljive arome, stajalo je na ormarima i prozorima, šireći miris po celoj kući. Kada bi stigao pravi trenutak, domaćice su od njih pravile jedno od najlepših zimskih zadovoljstava – slatko od dunja.
Zlatni zalogaji iz šume – stari recepti sa lisičarkama
Kad krošnje zazelene, a mahovina se ovlaži od prvih letnjih kiša, šume Srbije ožive zlatnim kapicama lisičarki. Aromatične, hranljive i nežne, ove pečurke vekovima su obogaćivale trpeze, spajajući ukus prirode sa toplinom doma.
Dobar vladar morao je da jede dosta mesa, i to ne bilo kakvog, već najkvalitetnijeg, pripremljenog pečenjem ili prženjem. Samo spoj krvi i vatre obezbeđuje ratničku moć „Priđite, drugovi i braćo, i čeda vazljubljena, priđite sa mnom, da se poslednjim pirom sa vama razveselimo, te da se rastanem od trpeze s mesom, jer me ovakva sjajna i mnogomesna trpeza neće više sakupiti s vama, nikada!“, reči su kojima se veliki župan Stefan Nemanja 1195. godine u Rasu obraća narodu okupljenom na banketu organizovanom povodom predaje vlasti njegovom sinu Stefanu Prvovenčanom, kako pripoveda monah Teodosije u svom znamenitom „Žitiju Svetog Save“.
- Iako ovaj neobični oproštaj od bogate mesne trpeze jasno sugeriše da Nemanja ne silazi samo s vlasti, već se sprema da primi i monaški postrig, a monasi u srednjem veku ne jedu meso čak ni u dane mrsa, boljem poznavaocu srednjovekovnog shvatanja hrane neće promaći da se Nemanja oproštajem od mesa oprašta od zemaljske vlasti. Naime, shodno odrednicama u srednjem veku tako popularne Galenove medicine, dobar vladar morao je jesti dosta mesa kako bi zadržao svoje vladarske, viteške i druge kvalitete. I to ne bilo kakvog mesa, već onog najkvalitetnijeg, pripremljenog pečenjem ili prženjem, jer samo spoj krvi i vatre obezbeđuje vladarsku i ratničku moć - pojašnjava Ognjević za "Blic Ženu".
Shutterstock
Kuvana mesa, iznutrice, male ptice, zečevi i prerađevine su za zemljodelca i zanatliju – vladar i vojnici jedu pečenje! Pored sočiva, boba, divljeg graška, kupusa, crnog i belog luka, zelja, rotkve, repe, prosa, ječma, ovsa, raži, a u poznijim periodima i pirinča i kukuruza, koji stižu na naš prostor s turskim osvajanjima sredinom 15. i početkom 16. veka, stanovništvo srpskih zemalja u srednjem veku konzumira meso, mleko i mlečne proizvode.
Hobotnice Svetog Save
Ispisujući Studenički i Hilandarski tipik, te svojevrsne srednjovekovne manastirske pravilnike, Sveti Sava posebno sugeriše šta se i kad sme jesti. Naročitu zanimljivost u tim dragocenim spisima predstavlja insistiranje na konzumaciji hobotnica. Ako prihvatimo da to nije neobično kada je reč o Hilandaru, budući da se on nalazi u blizini mora, postaje gotovo misteriozno kad se hobotnice pojave i u monaškom jelovniku Studenice. Međutim, kad se ima u vidu da monah treba da se uzdrži od konzumacije namirnica koje podrazumevaju krv i vatru, te da se riba jede izuzetno retko, upravo zbog krvi, uporednim uvidom u ishranu ondašnjeg vizantijskog monaštva postaje jasno da su hobotnice, lignje i školjke često na monaškoj trpezi i to ne kao ekskluzivne delicije, već kao ona hrana koja ne sadrži krv.
Vlaški sir umesto novca
Vlaški ili merovlaški sir spravljen od kozjeg ili ovčijeg mleka, baš kao i kiselo mleko, proizvod je koji strani trgovci rado primaju umesto novca u razmeni s lokalnim stanovništvom, a pčelarstvo je praktično prva profesija u domaćoj prehrambenoj proizvodnji. Izvori nam jasno pokazuju da su se na stolovima vladara i uglednijih ljudi mogli naći i plodovi mora i morska riba, smokve, bademi, gorke pomorandže, limun, maslinovo ulje i skupocena vina i začini, kao i zlata vredan šećer. Već od 12. veka vlastela u Rasu jede breskvu, a tlo srpskih zemalja još od pamtiveka obiluje najrazličitijim vrstama šumskog voća, gljiva i divljači. Nalazi pojedinih otpadnih jama dokazuju da u planinskim regijama dominira jagnjetina, ali izvori ukazuju da je i svinja rado gajena životinja, a usoljeno i suvo meso prestižan srpski izvoz tokom srednjeg veka.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:
Patrijarh Pavle svojim bližnjima nikada nije dozvoljavao jednu stvar: Unuka njegovog brata otkrila strogo čuvane tajne
Patrijarh Pavle svakog je saslušao. Na svoje probleme i tegobe nije se žalio. Govorio je: „Lako mi je sa mnom“
Kažu da je samo jedna srpska reč ušla u turski jezik: Znate li koja?
Evo kako Turci ovaj srbizam izgovaraju
DANAS JE SVETI KLIMENT! Mnogi slave slavu, a veruje se da ove stvari treba izbegavati
Srpska pravoslavna crkva danas obeležava dan Svetog sveštenomučenika Klimenta, velikog pravoslavnog mučenika. Iako nije crkveno slovo, ovaj veliki praznik provodi se u postu, a narodni običaji posebno se tiču fizičkog rada na današnji dan.
LJUBAV SE DANAS VRAĆA STOSTRUKO: Dan koji svaki hrišćanin treba da provede sa porodicom
Danas je praznik posvećen celoj porodici jer se crkva i vernici sećaju života i stradanja Prepodobnog Ksenofonta i Marije, kao i njihovih sinova Jovana i Arkadija.
ŠTA SE RADI SA SLAVSKOM POGAČOM KOJA OSTANE NAKON SLAVE? Evo šta je jedino ispravno
Posle slavskog dana, mnogi od nas se susretnu s pitanjem kako iskoristiti preostalu hranu.
Komentari(0)