SUTRA SE SLAVI SVETI JOVAN: Jedna od najvećih slava kod Srba, a evo koje bi običaje trebalo da ispoštujemo
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra slave Svetog Jovana Krstitelja - slavu brojnih kuća u Srbiji
                                Prema starom hrišćanskom predanju, Jovan je rođen pola godine pre Isusa Hrista. Otac mu je bio judejski sveštenik Zaharija, majka Jelisaveta
Prema Novom zavetu njegovi roditelji dugo nisu mogli da imaju dece, pa je zavladala velika radost kada su konačno postali roditelji i dobili sina. Od samog detinjstva, po učenju roditelja, bio je okrenut pravoslavlju.
Jovan Krstitelj je vršio obredna kupanja na reci Jordan, gde je krstio i Isusa Hrista, a prethodno najavio njegov dolazak krštvavajući i okupljajući nove vernike.
Možda vas zanima:
            Crkva danas obeležava PREPODOBNOG TEODORA TRIHINU: Danas bi trebalo da uradite jednu stvar i pomolite mu se za sreću
Srpska pravoslavna crkva slavi ga 20. aprila po julijanskom, a 3. maja po gregorijanskom kalendaru.
            DANAS SLAVIMO PREPODOBNOG JOVANA: Izgovorite sledeće reči za sreću i blagostanje
Prepodobni Jovan bio je učenik Svetog Grigorija Dekapolita
Možda vas zanima:
            Crkva danas obeležava PREPODOBNOG TEODORA TRIHINU: Danas bi trebalo da uradite jednu stvar i pomolite mu se za sreću
Srpska pravoslavna crkva slavi ga 20. aprila po julijanskom, a 3. maja po gregorijanskom kalendaru.
            DANAS SLAVIMO PREPODOBNOG JOVANA: Izgovorite sledeće reči za sreću i blagostanje
Prepodobni Jovan bio je učenik Svetog Grigorija Dekapolita
Možda vas zanima:
            Crkva danas obeležava PREPODOBNOG TEODORA TRIHINU: Danas bi trebalo da uradite jednu stvar i pomolite mu se za sreću
Srpska pravoslavna crkva slavi ga 20. aprila po julijanskom, a 3. maja po gregorijanskom kalendaru.
            DANAS SLAVIMO PREPODOBNOG JOVANA: Izgovorite sledeće reči za sreću i blagostanje
Prepodobni Jovan bio je učenik Svetog Grigorija Dekapolita
Zbog toga što je Jovanova glavna uloga u životu odigrana na dan Bogojavljenja, crkva je posvetila dan nakon Bogojavljenja upravo njemu.
Za ruku svetog Jovana priča se da je svake godine na dan svetiteljev arhijerej iznosio pred narod. Ponekad se ta ruka javljala raširena, a ponekad i zgrčena. U prvom slučaju označavala je rodnu i obilnu godinu, a u drugom nerodnu i gladnu.
Naši preci su verovali da se baš na dan Svetog Jovana dešavaju razna čuda uz pomoć ovog svetitelja, pa otud potiče mnoštvo narodnih običaja. Na Jovanjdan vernici, koliko god da to mogu da ispoštuju, u ruke ne uzimaju nož, u znak sećanja na Jovanovo stradanje. Deci se na ovaj dan ne daje ništa što je crvene boje, a takođe se ne jede se i ne pije ništa što je crveno, jer boja simbolizuje nevino prolivenu svetiteljevu krv.
U narodu postoji običaj da se ljudi na Svetog Jovana bratime i kume, jer se Jovan smatra uzorom karaktera i poštenja.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici. Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
            Zimski dani u manastiru: Tišina, oganj i molitva dok napolju veje
Kad sneg prekrije zidine i svet utihne, srpski manastiri postaju mesta u kojima vreme stane. Unutra – tiha vatra, tiša molitva, i duša koja se vraća sebi.
            „Tiha nedelja“: Dan kada se ni dete ne budi pre vremena
U srpskoj tradiciji, nedelja nije bila samo dan odmora, već dan tišine. Dan za sabranost, mir u kući i poštovanje ritma duše – a ne za planove, poslove i galamu.
            Sveti Arhangel Mihailo: Ko je zapravo Božji vojvoda koga Srbi slave na Aranđelovdan
Aranđelovdan, koji se obeležava 21. novembra, spada među najvažnije slave u srpskom narodu. Sveti Mihailo ne dolazi tiho – on dolazi s mačem, da preseče zlo i zaštiti pravdu.
            Kako su naši stari prepoznavali dolazak zime: Zaboravljeni narodni „prognozeri“
Nisu imali aplikacije ni meteorologe, ali su znali – ako mačka legne na leđa, sneg je blizu. A ako dim ide pravo, dani su brojani.
            Zašto se u kući ne peva posle zalaska sunca: Tiha pravila srpskog domaćinstva
Stari su govorili – „Ne pevaj uveče, da ne zaplačeš ujutru.“ U toj rečenici nije bilo pretnje, već mudrosti o poštovanju noći, doma i duhovnog mira.
                
            
            
Komentari(0)