SUTRA SE SLAVI SVETI JOVAN: Jedna od najvećih slava kod Srba, a evo koje bi običaje trebalo da ispoštujemo
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra slave Svetog Jovana Krstitelja - slavu brojnih kuća u Srbiji

Prema starom hrišćanskom predanju, Jovan je rođen pola godine pre Isusa Hrista. Otac mu je bio judejski sveštenik Zaharija, majka Jelisaveta
Prema Novom zavetu njegovi roditelji dugo nisu mogli da imaju dece, pa je zavladala velika radost kada su konačno postali roditelji i dobili sina. Od samog detinjstva, po učenju roditelja, bio je okrenut pravoslavlju.
Jovan Krstitelj je vršio obredna kupanja na reci Jordan, gde je krstio i Isusa Hrista, a prethodno najavio njegov dolazak krštvavajući i okupljajući nove vernike.
Možda vas zanima:

Crkva danas obeležava PREPODOBNOG TEODORA TRIHINU: Danas bi trebalo da uradite jednu stvar i pomolite mu se za sreću
Srpska pravoslavna crkva slavi ga 20. aprila po julijanskom, a 3. maja po gregorijanskom kalendaru.

DANAS SLAVIMO PREPODOBNOG JOVANA: Izgovorite sledeće reči za sreću i blagostanje
Prepodobni Jovan bio je učenik Svetog Grigorija Dekapolita
Možda vas zanima:

Crkva danas obeležava PREPODOBNOG TEODORA TRIHINU: Danas bi trebalo da uradite jednu stvar i pomolite mu se za sreću
Srpska pravoslavna crkva slavi ga 20. aprila po julijanskom, a 3. maja po gregorijanskom kalendaru.

DANAS SLAVIMO PREPODOBNOG JOVANA: Izgovorite sledeće reči za sreću i blagostanje
Prepodobni Jovan bio je učenik Svetog Grigorija Dekapolita
Možda vas zanima:

Crkva danas obeležava PREPODOBNOG TEODORA TRIHINU: Danas bi trebalo da uradite jednu stvar i pomolite mu se za sreću
Srpska pravoslavna crkva slavi ga 20. aprila po julijanskom, a 3. maja po gregorijanskom kalendaru.

DANAS SLAVIMO PREPODOBNOG JOVANA: Izgovorite sledeće reči za sreću i blagostanje
Prepodobni Jovan bio je učenik Svetog Grigorija Dekapolita
Zbog toga što je Jovanova glavna uloga u životu odigrana na dan Bogojavljenja, crkva je posvetila dan nakon Bogojavljenja upravo njemu.
Za ruku svetog Jovana priča se da je svake godine na dan svetiteljev arhijerej iznosio pred narod. Ponekad se ta ruka javljala raširena, a ponekad i zgrčena. U prvom slučaju označavala je rodnu i obilnu godinu, a u drugom nerodnu i gladnu.
Naši preci su verovali da se baš na dan Svetog Jovana dešavaju razna čuda uz pomoć ovog svetitelja, pa otud potiče mnoštvo narodnih običaja. Na Jovanjdan vernici, koliko god da to mogu da ispoštuju, u ruke ne uzimaju nož, u znak sećanja na Jovanovo stradanje. Deci se na ovaj dan ne daje ništa što je crvene boje, a takođe se ne jede se i ne pije ništa što je crveno, jer boja simbolizuje nevino prolivenu svetiteljevu krv.
U narodu postoji običaj da se ljudi na Svetog Jovana bratime i kume, jer se Jovan smatra uzorom karaktera i poštenja.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici. Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.

Jovan nije imao dece, ali je sinove pokojnog brata odgajio kao svoje, 1 od njih postao čuveni pisac: Neverovatna života priča tvorca naše himne "Bože Pravde":
Pesma "Bože pravde" je nastala 1872. godine za potrebe predstave "Markova sablja", a kao inspiracija poslužila mu je "Jututunska narodna himna" Jovana Jovanovića Zmaja
Zašto je Jerotić verovao da sve bolesti potiču iz duše i uma
Vladeta Jerotić nas je svojim radom neprestano podsećao da zdravlje ne obuhvata samo fizičko stanje, već i duševno blagostanje. Smatrao je da su psihosomatske bolesti temelj gotovo svih zdravstvenih problema – od obične prehlade do najtežih oboljenja.

Crkva i njeni vernici dans slave SVETU VELIKOMUČENICU IRINU: Ove običaje obavezno ispoštujte danas i izgovorite ove reči
Srpska pravoslavna crkva slavi je 5. maja po crkvenom, a 18. maja po gregorijanskom kalendaru.

„MRTVA VODA“ IZ HOMOLJA: Kakva je moć legendarnih izvora koje je narod nazivao „mrtvom vodom“?
U Homoljskim planinama, oblasti poznatoj po bogatom folkloru i mističnim pričama, nalaze se posebni izvori vode koje narod vekovima naziva „mrtvom vodom“. Suprotno nazivu, ova voda smatrana je lekovitom i imala je važno mesto u tradicionalnoj narodnoj medicini, kao i u brojnim magijskim ritualima ovog kraja.

TAJNI RECEPT MANASTIRSKIH MELEMA: Kako su srpski monasi čuvali znanje o lekovitim biljkama?
U srpskim manastirima vekovima su se čuvali recepti za lekovite meleme napravljene od raznih biljaka. Monasi su posedovali duboko znanje o lekovitosti bilja, a njihove recepture bile su strogo čuvane tajne, koje su prenošene samo od odabranih starijih monaha na mlađe.
Komentari(0)