Ono što je zapravo najvažnije u ovoj priči jeste da su pre okončanja Prvog svetskog rata država i crkva vreme računale po istom, julijanskom kalendaru, pa je Božić proslavljan isključivo 25. decembra
Država i crkva su do kraja Prvog svetskog rata vreme računale po julijanskom kalendaru i rođenje Hristovo slavilo se 25. decembra, a onda je 1919. država prešla na gregorijanski kalendar
Pre Drugog svetskog rata Nova godina je kod Srba bila u senci mnogo važnijeg verskog praznika, koji je ujedno bio i centralni događaj tokom godine, a to je Božić. Prema zvaničnom državnom kalendaru, on se nije proslavljao 7. januara, već 25. decembra, odnosno pre Nove godine, piše Istorijski zabavnik.
Doček Nove godine, pa i sama Nova godina praznik je koji je danas postao najpopularniji, ne samo kod nas već i u celom svetu, a ljudi se za slavlje pripremaju i po nekoliko dana.
Možda vas zanima:
Danas je SABOR PRESVETE BOGORODICE: Na DRUGI DAN BOŽIĆA zarad zdravlja i mira vernici treba da urade JEDNU STVAR
Danas je 8. januar, drugi dan Božića i praznik koji se naziva Sabor Presvete Bogorodice
LAZARICE, KOLEDARKE, ŽENSKI BOŽIĆ Domaćin prilikom mešenja česnice obavezno pokriva glavu ženskom maramom, a naučnici objašnjavaju zašto
U srpskoj tradiciji često možemo videti ženska imena običaja, kao što su lazarice, koledarke, čak i ženski Božić. To najbolje odražava strukturu društva u kojoj su se ovi običaji kroz istoriju razvijali, i kasnije održavali.
Možda vas zanima:
Danas je SABOR PRESVETE BOGORODICE: Na DRUGI DAN BOŽIĆA zarad zdravlja i mira vernici treba da urade JEDNU STVAR
Danas je 8. januar, drugi dan Božića i praznik koji se naziva Sabor Presvete Bogorodice
LAZARICE, KOLEDARKE, ŽENSKI BOŽIĆ Domaćin prilikom mešenja česnice obavezno pokriva glavu ženskom maramom, a naučnici objašnjavaju zašto
U srpskoj tradiciji često možemo videti ženska imena običaja, kao što su lazarice, koledarke, čak i ženski Božić. To najbolje odražava strukturu društva u kojoj su se ovi običaji kroz istoriju razvijali, i kasnije održavali.
Možda vas zanima:
Danas je SABOR PRESVETE BOGORODICE: Na DRUGI DAN BOŽIĆA zarad zdravlja i mira vernici treba da urade JEDNU STVAR
Danas je 8. januar, drugi dan Božića i praznik koji se naziva Sabor Presvete Bogorodice
LAZARICE, KOLEDARKE, ŽENSKI BOŽIĆ Domaćin prilikom mešenja česnice obavezno pokriva glavu ženskom maramom, a naučnici objašnjavaju zašto
U srpskoj tradiciji često možemo videti ženska imena običaja, kao što su lazarice, koledarke, čak i ženski Božić. To najbolje odražava strukturu društva u kojoj su se ovi običaji kroz istoriju razvijali, i kasnije održavali.
Nekada je to bilo mnogo drugačije, a o tome najbolje svedoče novine od pre jednog veka, koje 1. januara činjenicu da je upravo nastupila „nova godina“ pominju stidljivo, nikada na naslovnoj strani, već tek na četvrtoj ili petoj strani. O „dočeku Nove godine“ nema ni govora.
Shutterstock
Ono što je zapravo najvažnije u ovoj priči jeste da su pre okončanja Prvog svetskog rata država i crkva vreme računale po istom, julijanskom kalendaru, pa je Božić proslavljan isključivo 25. decembra.
Tako su za ovaj praznik nekada štampani specijalni brojevi novina, prepuni čestitki, prazničnih oglasa i reklama za moguće poklone, a štampa obično nije izlazila 25. i 26. decembra.
U takvim prazničnim brojevima narodu su Božić čestitali kralj i patrijarh, a bilo je i oglasa viđenijih građana, kojima su oni upućivali najlepše želje svojim kolegama i prijateljima.
Uvođenje novog, gregorijanskog kalendara, dogodilo se odmah posle Prvog svetskog rata, 1919. godine. Srpska pravoslavna crkva je nastavila da obeležava praznike na dotadašnji način, pa je ova godina postala prva kada se dogodilo da se Nova godina u Srbiji slavila pre Božića. Ovo se zadržalo sve do današnjih dana.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Evo kako su zaista izgledali poslednji sati Vuka Karadžića: Način na koji je skončao ostavlja bez teksta, do poslednjeg daha molio da mu ovo donesu iz Srbije
Preminuo je u Beču, daleko od rodnog Tršića i Srbije, a njegova smrt označila je kraj jedne epohe.
Veštačko, a izgleda kao da ga je sama priroda stvorila: Ovo jezero je izletište u okolini čuvene banje
Kako bi grad Aleksinac bio adekvatno snabdevan vodom, trebalo je izgraditi branu i pregraditi reku Moravicu. Na mestu na kome se danas nalazi Bovansko jezero nekada je postojalo selo istoimenog naziva. Sokobanja i Bovansko jezero
Reč amanet čuli smo od naših starih mnogo puta: Ovaj drevni izraz ima duboko značenje, a evo iz kog jezika potiče
U srpskoj narodnoj književnosti i pesništvu, pojam amanet ima posebnu simboliku. U mnogim narodnim pesmama i pričama, junaci ostavljaju amanet svojim najbližima – obično roditelji ili stariji članovi porodice daju svoje poverenje mlađima, obavezivši ih da čuvaju tradiciju, imanje ili porodicu.
NAROD JE OBOŽAVAO, A MUŽA INTERESOVALA KAO LANJSKI SNEG Ko je bila srpska Mona Liza
Muzej Jevrema Grujića u Svetogorskoj ulici u Beogradu čuva portret kraljice Natalije Obrenović poznat pod nadimkom "Srpska Mona Liza". Autor ovog remek-dela bio je veliki srpski slikar Stevan Todorović (1832.-1925.).
Znaju i te kako da "izgrebu" uspeh: Čačane sa druge strane Morave decenijama unazad zovu Grebićima - a, evo i zašto
Kroz dugu srpsku istoriju svako selo ili grad imalo je svoje obeležje po kojem je bilo prepoznatljivo i razlikovalo se od ostalih. Da li su bili hrabri, spretni, podli ili lukavi, sve je to na kraju završavalo u njihovim nadimcima i prenosilo se sa kolena na koleno. Od davnina su Čačani u Srbiji poznati kao Grebići, a da se ni dan danas ne zna zašto su žitelji grada na Moravi dobili upravo taj epitet.
Komentari(0)