PRVI SRPSKI BUKVAR OSTAO ZABORAVLJEN Srbi nisu znali da već više od dva veka imaju sopstvenu knjigu po kojoj se moglo učiti čitanje i pisanje
Prvi srpski bukvar je načinio Inok Sava, a štampan je kod mletačkog štampara Đ. A. Rampacetija u Veneciji 1597. godine, posle čega ga je pratila huda sudbina zaborava i nemara.
O Savi Inoku ne zna se ništa više do da je bio rodom iz Paštrovića i da je bio jeromonah manastira Dečani. Na prvoj strani je štampana azbuka, slede samoglasnici, potom slogovi, imena svih slova.
Bukvar Inoka Save je nastao u doba kada je malo koja evropska zemlja i kultura raspolagala sopstvenim učilima, pismenima, abecedarima, azbučnicima. Bukvar najviše fascinira svojom metodikom, jer je prvi put u Evropi primenjen fonetski princip čitanja. Ipak, ovaj bukvar ostao je zaboravljen.
vikipedija
Dok su se učili pismenosti iz tuđih knjiga, Srbi nisu znali da već više od dva veka imaju sopstvenu knjigu po kojoj se moglo učiti srpsko čitanje i pisanje.
„Prvi srpski bukvar“, ostao je potpuno nepoznat sve do 1893. Te godine je ruski konzul u Skadru, Krilov, prvo izdanje, štampano u Veneciji 20. maja 1597. godine, poklonio novinaru i prevodiocu Okici Gluščeviću, a kasnije je, 1921. godine, drugo izdanje, štampano 25. maja 1597. u Dubrovniku, gde je bio na proputovanju, kupio inženjer Milorad Dimitrijević, iz Beograda.
Oba izdanja, i prvo i drugo, poklonjena su Narodnoj biblioteci Srbije. Prvo izdanje na samo dva lista, od kojeg je ostao samo prepis, izgorelo je u bombardovanju Beograda i Narodne biblioteke 6. aprila 1941. godine, a drugo, na četiri lista, srećom je sačuvano.
Pogledajte stranice ovog bukvara OVDE.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
MUZEЈ MRTVOG JEZIKA: Jedino mesto u Srbiji gde se govori rumunski jezik cara Trajana i zašto je ta kultura pod zaštitom
Vlaška zajednica u Istočnoj Srbiji čuva jedinstven jezički fenomen: arhaične romanske dijalekte koji su se razvijali u potpunoj izolaciji vekovima. Otkrivamo zašto se ovaj jezik, najbliži izvornom latinitetu Balkana, naziva "jezikom cara Trajana" i kako je pitanje njegovog imena – vlaški ili rumunski – postalo predmet političkog spora, uprkos naučnoj činjenici da je on živi spomenik antike.
KAMEN KOЈI SE PREMEŠTA: Zašto se na Planini Tari skrivalo hajdučko blago i legenda o neobjašnjivim pomeranjima obeležja
Planina Tara, sa svojom divljom lepotom i gustim, stoletnim šumama, vekovima je bila idealno utočište za sve – od mrkih medveda do hajduka. Otkrivamo zašto su hajduci baš na Tari skrivali blago i kako je legenda o kamenju koje se samo pomera nastala da bi zaštitila najveće tajne planine od pohlepe lovaca na blago.
POSLEDNJI TRAG NEMANJIĆА: Gde je zaista sahranjena Jelena Anžujska i zašto se za njen grob borilo tri dinastije
Jelena Anžujska (1236–1314) jedna je od najzagonetnijih srpskih kraljica. Rođena u plemićkoj lozi Zapada, postala je svetica Pravoslavne crkve, majka dvojice kraljeva i osnivač prve ženske škole u Evropi. Otkrivamo kako je njen grob u Manastiru Gradac postao tačka spajanja katoličke i pravoslavne vere i zašto su se tri dinastije borile za njeno nasleđe.
TAJNA IZGUBLJENOG PIVA: Zašto je Bajloni bio najmoćniji čovek Beograda i kako je nastao recept koji je propao u ratu
Bajlonijeva pijaca, kao i današnji Cetinjski kreativni distrikt, nose ime porodice koja je u Beograd donela industrijsku revoluciju i najbolje pivo na Balkanu. Otkrivamo kako je češki emigrant Ignjat Bajloni, na nagovor zeta, odabrao Srbiju umesto Amerike, stvorio carstvo, i zašto je recept za čuveno svetlo pivo "Prvenac" zauvek nestao nakon bombardovanja.
TITOV ZABORAVLJENI SOLITER: Zašto je Geneks kula u Beogradu imala dva tornja i kako je nastala legenda o 'Kapiji Beograda'
Geneks kula, poznata kao Zapadna kapija Beograda, najupadljiviji je primer brutalističke arhitekture u Srbiji i simbol moći Jugoslavije. Otkrivamo zašto je njena gradnja izazvala burne reakcije, kako je arhitekta Mihajlo Mitrović osmislio dve kule i most, i zašto čuveni rotirajući restoran na vrhu nikada nije zaživeo, ostavljajući iza sebe priču o neostvarenoj utopiji.
Komentari(0)