OVO JE JEDINA PRAVA SRPSKA MAJKA Darinka je dama koja je udomila stotine ratne siročadi zbog čega nosi ime Mama Grujić
Darinka je bila dobrotvorka i humanitarka koja je imala misiju da pomagne srpskoj ratnoj siročadi tokom Prvog svetskog rata među kojima je ostala poznata i kao Mama Grujić.
Darinka Grujić Radović, žena koja je od 1915. spasila i udomila na hiljade ratne siročadi.
Rođena je 1878. godine u Kragujevcu u uglednoj porodici Radović. U Beogradu je završila Višu devojačku školu i zatim postala dvorska dama kraljice Natalije (Obrenović).
Pre početka Velikog rata emigrirala je u SAD. Njen humanitarni rad počinje u organizaciji Srpska žena koja je sarađivala sa američkim Crvenim krstom. Na njenom čelu upoznaje Džona Frotingama koji tada daje svoju prvu donaciju za Srbiju. Darinka će se naći na čelu ekspedicije Džona Frotingama u pratnji medicinskog materijala i opreme koji je nekoliko puta slat za Beograd, u organizaciji ovog dobrotvora.
Možda vas zanima:
POSLEDNJI OBRENOVIĆ KOЈI ЈE PLAKAO ZA SRBIЈOM: Priča o Kraljici Nataliji i zašto joj je zabranjen povratak u Beograd
Kraljica Natalija Obrenović bila je sušta suprotnost svom suprugu, kralju Milanu. I dok je on bio posvećen evropskim salonima i kocki, ona je pljačkala svoj nakit da bi pomogla Srbima i postala najvoljenija kraljica. Otkrivamo zašto je ovoj heroini, uprkos ljubavi naroda, bio zabranjen povratak u Beograd i kakva je bila njena tragična sudbina u egzilu.
Ko je bila „Srpska Mona Liza“? Lepa i tragična srpska kraljica Natalija Obrenović
Muzej Jevrema Grujića u Svetogorskoj ulici u Beogradu čuva portret kraljice Natalije Obrenović poznat pod nadimkom „Srpska Mona Liza“. Autor ovog remek-dela bio je veliki srpski slikar Stevan Todorović (1832.-1925.).
Možda vas zanima:
POSLEDNJI OBRENOVIĆ KOЈI ЈE PLAKAO ZA SRBIЈOM: Priča o Kraljici Nataliji i zašto joj je zabranjen povratak u Beograd
Kraljica Natalija Obrenović bila je sušta suprotnost svom suprugu, kralju Milanu. I dok je on bio posvećen evropskim salonima i kocki, ona je pljačkala svoj nakit da bi pomogla Srbima i postala najvoljenija kraljica. Otkrivamo zašto je ovoj heroini, uprkos ljubavi naroda, bio zabranjen povratak u Beograd i kakva je bila njena tragična sudbina u egzilu.
Ko je bila „Srpska Mona Liza“? Lepa i tragična srpska kraljica Natalija Obrenović
Muzej Jevrema Grujića u Svetogorskoj ulici u Beogradu čuva portret kraljice Natalije Obrenović poznat pod nadimkom „Srpska Mona Liza“. Autor ovog remek-dela bio je veliki srpski slikar Stevan Todorović (1832.-1925.).
Možda vas zanima:
POSLEDNJI OBRENOVIĆ KOЈI ЈE PLAKAO ZA SRBIЈOM: Priča o Kraljici Nataliji i zašto joj je zabranjen povratak u Beograd
Kraljica Natalija Obrenović bila je sušta suprotnost svom suprugu, kralju Milanu. I dok je on bio posvećen evropskim salonima i kocki, ona je pljačkala svoj nakit da bi pomogla Srbima i postala najvoljenija kraljica. Otkrivamo zašto je ovoj heroini, uprkos ljubavi naroda, bio zabranjen povratak u Beograd i kakva je bila njena tragična sudbina u egzilu.
Ko je bila „Srpska Mona Liza“? Lepa i tragična srpska kraljica Natalija Obrenović
Muzej Jevrema Grujića u Svetogorskoj ulici u Beogradu čuva portret kraljice Natalije Obrenović poznat pod nadimkom „Srpska Mona Liza“. Autor ovog remek-dela bio je veliki srpski slikar Stevan Todorović (1832.-1925.).
Po završetku rata Darinka Grujić dolazi sa domom u Vranje, a potom u Beograd. Ona je u dogovoru sa Džonom Frotingamom odredila da će dom raditi sve dok i poslednje dete iz njega ne izađe zbrinuto. On je privremeno smešten u Košutnjaku, a kasnije u dvorcu Marcibanji-Karačonji u Sremskoj Kamenici.
U Sremskoj Kamenici osniva "Dom za ratnu siročad" tu je sklonište odmah pronašlo 2. 200 mališana.
Darinka započinje turneju po Srbiji, mališane je pronalazila na svakom koraku, po gradovima, varošima, spaljenim i uništenim selima, kraj puteva gde su završavala nakon pogibije roditelja.
Koliko god je to bilo moguće, sklanjala je decu na sigurno. Darinka je decu udomljavala najpre u beogradskoj opštini Mladenovac, nakon toga se upućuje u Niš.
Krajem 1915. godine, Darinka kreće put Skoplja, gde uspeva decu smestiti u prostorije jedne škole. Potom nastavlja ka Bitolju i Đevđeliji.
Ovo je samo mali deo priče o Darinki, koja se upokojila 1958. godine, sahranjena na beogradskom Novom Groblju. Ipak, lokacija njenog groba još uvek se ne zna.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Rođeni i odrasli u muslimanskim porodicama, ovi naši pevači su odlučili da slave slavu po pravoslavnim običajima: Jedan nikada nije ušao ni u džamiju
Pojedini pevači muslimanske veroispovesti odlučivali su da uprkos svojoj religijskoj pripadnosti obeležavaju pravoslavnu slavu. Ova pojava izaziva pažnju javnosti jer osvetljava složene odnose tradicije, identiteta i zajedničkog kulturnog nasleđa na Balkanu
Recept: Tarana sa orasima i medom – slatko jelo iz sirotinjske kuhinje koje danas pravi samo poneka baka
Nije ni kolač, ni doručak, a hranila je generacije. Slatka tarana sa orasima i medom bila je jelo za dane kad nema puno – ali ima duše, volje i tople vode
Zaboravljeni običaj: U novembru se ne ostavlja kuća prazna, makar „da pas laje“
Kada su dani kratki, a noći duge, u srpskom narodu se znalo – kuća ne sme da ostane sama. Makar neko da prespava, da se čuje glas, da pas zalaje. Tišina kuće bez duše zimi se smatrala lošim znakom.
Zrno u kesi, češalj pod jastuk: Predmeti koje su žene u novembru stavljale „za sreću“
U narodnom verovanju, novembar je vreme kada se duša zatvara, a kuća mora da se „utvrdi“ sitnicama koje znače mnogo – obični predmeti koji štite dom, decu i zdravlje
Jesenje „prespavalice“: Kako su naši stari čuvali zdravlje snom do Nikoljdana
U narodnom verovanju, od Aranđelovdana do Nikoljdana ne leže se kasno, ne ustaje se rano, i ne budi se dete iz sna – jer se u snu odmara ne samo telo, već i duša pred zimu
Komentari(0)