OVO JE JEDINA PRAVA SRPSKA MAJKA Darinka je dama koja je udomila stotine ratne siročadi zbog čega nosi ime Mama Grujić
Darinka je bila dobrotvorka i humanitarka koja je imala misiju da pomagne srpskoj ratnoj siročadi tokom Prvog svetskog rata među kojima je ostala poznata i kao Mama Grujić.

Darinka Grujić Radović, žena koja je od 1915. spasila i udomila na hiljade ratne siročadi.
Rođena je 1878. godine u Kragujevcu u uglednoj porodici Radović. U Beogradu je završila Višu devojačku školu i zatim postala dvorska dama kraljice Natalije (Obrenović).
Pre početka Velikog rata emigrirala je u SAD. Njen humanitarni rad počinje u organizaciji Srpska žena koja je sarađivala sa američkim Crvenim krstom. Na njenom čelu upoznaje Džona Frotingama koji tada daje svoju prvu donaciju za Srbiju. Darinka će se naći na čelu ekspedicije Džona Frotingama u pratnji medicinskog materijala i opreme koji je nekoliko puta slat za Beograd, u organizaciji ovog dobrotvora.
Možda vas zanima:

POSLEDNJI OBRENOVIĆ KOЈI ЈE PLAKAO ZA SRBIЈOM: Priča o Kraljici Nataliji i zašto joj je zabranjen povratak u Beograd
Kraljica Natalija Obrenović bila je sušta suprotnost svom suprugu, kralju Milanu. I dok je on bio posvećen evropskim salonima i kocki, ona je pljačkala svoj nakit da bi pomogla Srbima i postala najvoljenija kraljica. Otkrivamo zašto je ovoj heroini, uprkos ljubavi naroda, bio zabranjen povratak u Beograd i kakva je bila njena tragična sudbina u egzilu.

Ko je bila „Srpska Mona Liza“? Lepa i tragična srpska kraljica Natalija Obrenović
Muzej Jevrema Grujića u Svetogorskoj ulici u Beogradu čuva portret kraljice Natalije Obrenović poznat pod nadimkom „Srpska Mona Liza“. Autor ovog remek-dela bio je veliki srpski slikar Stevan Todorović (1832.-1925.).
Možda vas zanima:

POSLEDNJI OBRENOVIĆ KOЈI ЈE PLAKAO ZA SRBIЈOM: Priča o Kraljici Nataliji i zašto joj je zabranjen povratak u Beograd
Kraljica Natalija Obrenović bila je sušta suprotnost svom suprugu, kralju Milanu. I dok je on bio posvećen evropskim salonima i kocki, ona je pljačkala svoj nakit da bi pomogla Srbima i postala najvoljenija kraljica. Otkrivamo zašto je ovoj heroini, uprkos ljubavi naroda, bio zabranjen povratak u Beograd i kakva je bila njena tragična sudbina u egzilu.

Ko je bila „Srpska Mona Liza“? Lepa i tragična srpska kraljica Natalija Obrenović
Muzej Jevrema Grujića u Svetogorskoj ulici u Beogradu čuva portret kraljice Natalije Obrenović poznat pod nadimkom „Srpska Mona Liza“. Autor ovog remek-dela bio je veliki srpski slikar Stevan Todorović (1832.-1925.).
Možda vas zanima:

POSLEDNJI OBRENOVIĆ KOЈI ЈE PLAKAO ZA SRBIЈOM: Priča o Kraljici Nataliji i zašto joj je zabranjen povratak u Beograd
Kraljica Natalija Obrenović bila je sušta suprotnost svom suprugu, kralju Milanu. I dok je on bio posvećen evropskim salonima i kocki, ona je pljačkala svoj nakit da bi pomogla Srbima i postala najvoljenija kraljica. Otkrivamo zašto je ovoj heroini, uprkos ljubavi naroda, bio zabranjen povratak u Beograd i kakva je bila njena tragična sudbina u egzilu.

Ko je bila „Srpska Mona Liza“? Lepa i tragična srpska kraljica Natalija Obrenović
Muzej Jevrema Grujića u Svetogorskoj ulici u Beogradu čuva portret kraljice Natalije Obrenović poznat pod nadimkom „Srpska Mona Liza“. Autor ovog remek-dela bio je veliki srpski slikar Stevan Todorović (1832.-1925.).
Po završetku rata Darinka Grujić dolazi sa domom u Vranje, a potom u Beograd. Ona je u dogovoru sa Džonom Frotingamom odredila da će dom raditi sve dok i poslednje dete iz njega ne izađe zbrinuto. On je privremeno smešten u Košutnjaku, a kasnije u dvorcu Marcibanji-Karačonji u Sremskoj Kamenici.
U Sremskoj Kamenici osniva "Dom za ratnu siročad" tu je sklonište odmah pronašlo 2. 200 mališana.
Darinka započinje turneju po Srbiji, mališane je pronalazila na svakom koraku, po gradovima, varošima, spaljenim i uništenim selima, kraj puteva gde su završavala nakon pogibije roditelja.
Koliko god je to bilo moguće, sklanjala je decu na sigurno. Darinka je decu udomljavala najpre u beogradskoj opštini Mladenovac, nakon toga se upućuje u Niš.
Krajem 1915. godine, Darinka kreće put Skoplja, gde uspeva decu smestiti u prostorije jedne škole. Potom nastavlja ka Bitolju i Đevđeliji.
Ovo je samo mali deo priče o Darinki, koja se upokojila 1958. godine, sahranjena na beogradskom Novom Groblju. Ipak, lokacija njenog groba još uvek se ne zna.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:

Evo kako su nestali srpski Pompeji na Balkanu! Grad koji je ispario u magli vekova, a Srbi i dalje žale za njim
Car Justinijan izgradio je velelepni grad u srcu Balkana, a danas od njega ostaju samo ruševine koje čuvaju duh prošlosti

TAJNA IZGUBLJENOG POKLONA: Zašto je Kraljica Marija prodavala nakit i gde je nestao njen prsten
Kraljica Marija Karađorđević (1900–1961) bila je najvoljenija srpska kraljica, poznata po skromnosti i humanosti. Otkrivamo zašto je u egzilu morala da se odrekne najvrednijeg porodičnog nakita i kako je njen dijamantski broš, poklon od Kralja Aleksandra, prodat da bi se pomoglo srpskim ratnim zarobljenicima.

BEOGRAD NA STUBOVIMA: Tajna Palate Albanija – kako je prvi soliter preživeo bombe uprkos lošem terenu i protestima
Palata Albanija, prva zgrada koja je Beogradu podarila vertikalu, dominira Terаzijama, ali malo ko zna da su Beograđani strahovali da će se urušiti. Otkrivamo zašto je cela čaršija pričala da je teren "proklet" i kako je inženjerski podvig armiranog betona spasio soliter od potpunog uništenja.

SVETI TOMA, SEDI DOMA: Praznik Nevernog Tome donosi kišu, štiti od vukova, a evo zašto danas svi zanatlije staju sa radom
Danas, 19. oktobra, obeležava se Tomindan, veliki hrišćanski praznik posvećen Svetom apostolu Tomi. Iako ga svi znaju kao "Nevernog Tomu", on se poštuje kao zaštitnik zanatlija i svetac koji donosi kišu. Otkrivamo zašto se na Tomindan nikuda ne ide i kakva je stara izreka ključna za današnji dan.

Komentari(0)