Slovenci obožavaju Veseli spust na Ibru: Omiljena reka Kraljevčana ima ogroman turistički potencijal - već se prave planovi za sledeću letnju sezonu
Jedna od najpoznatijih srpskih reka svakako je Ibar koji protiče kroz Kraljeva i koja ima posebno mesto u srcu većine građana, ali i posetilaca koji dolaze u turistički obilazak grada. Ibar prolazi kroz gradsko jezgro, ima šetalište i kej, plažne barove i splavove, i posebno tokom leta postaje centar života.
- U dolini Ibra nalaze se i najznačajniji srpski manastiri i tvrđava Maglič, to je prostor gde je nastala srednjovekovna Srbija. Ogromno je kulturno-istorijski bogatstvo i potencijal koji se trudimo da maksimalno iskoristimo. Uvek ima prostora za unapređenje. Uz reku se nalazi veliki broj vikendica i plaža, uređeno šetalište i gradska plaža. Ljudi iz drugih gradova, pa i iz inostranstva, često kažu da im je to jedno od najlepših mesta, rekao ja za RINU Igor Tešić v.d. direktora TO Kraljevo.
Manifestacioni turizam veoma je važan za Kraljevo, a ključnu ulogu u tome ima upravo poznata reka. Na Ibru se svake godine održava i najpoznatija manifestacija Veseli spust, druge nedelje u julu, kada se veliki broj gostiju spušta čamcima od Magliča do Mataruške banje.
- Kada govorimo o posetiocima, to se menja iz godine u godinu, ali ako treba izdvojiti neku zemlju, to bi svakako bila Slovenija, odakle svake godine dolazi najviše učesnika Veselog spusta. Pored Veselog spusta, na Ibru se tokom godine održava i plivanje za Bogojavljenski krst, a reka je popularna i među pecarošima i lokalnim porodicama koje tu provode slobodno vreme, dodaje Tešić.
Možda vas zanima:
Od Karanovca do Kraljeva: 143 godine od dana kada grad dobio kraljevsko ime
Na obalama Ibra, Kraljevo je i ove jeseni obeležilo svoj veliki dan – Kraljevdan. Datum kada je 1882. godine kralj Milan Obrenović dao nekadašnjem Karanovcu novo ime – Kraljevo – danas je prilika da se grad seti svoje istorije, ponosno istakne kulturno nasleđe i oda priznanje svojim ljudima.
Iz Sao Paola do Kraljeva : Priča Brazilke Nine koja je pronašla novi život u Srbiji
Podno srednjovekovne tvrđave Maglič, zahvaljujući entuzijazmu mladog arheologa Miloša Sretenovića, nastao je „Magličgrad“ – kamp i društvena zajednica koja okuplja volontere iz celog sveta. Među njima je i Nina Chandra (36) iz Brazila, koja je napustila uspešnu karijeru grafičkog dizajnera i komunikacijskog stručnjaka da bi krenula na put oko sveta.
Možda vas zanima:
Od Karanovca do Kraljeva: 143 godine od dana kada grad dobio kraljevsko ime
Na obalama Ibra, Kraljevo je i ove jeseni obeležilo svoj veliki dan – Kraljevdan. Datum kada je 1882. godine kralj Milan Obrenović dao nekadašnjem Karanovcu novo ime – Kraljevo – danas je prilika da se grad seti svoje istorije, ponosno istakne kulturno nasleđe i oda priznanje svojim ljudima.
Iz Sao Paola do Kraljeva : Priča Brazilke Nine koja je pronašla novi život u Srbiji
Podno srednjovekovne tvrđave Maglič, zahvaljujući entuzijazmu mladog arheologa Miloša Sretenovića, nastao je „Magličgrad“ – kamp i društvena zajednica koja okuplja volontere iz celog sveta. Među njima je i Nina Chandra (36) iz Brazila, koja je napustila uspešnu karijeru grafičkog dizajnera i komunikacijskog stručnjaka da bi krenula na put oko sveta.
Možda vas zanima:
Od Karanovca do Kraljeva: 143 godine od dana kada grad dobio kraljevsko ime
Na obalama Ibra, Kraljevo je i ove jeseni obeležilo svoj veliki dan – Kraljevdan. Datum kada je 1882. godine kralj Milan Obrenović dao nekadašnjem Karanovcu novo ime – Kraljevo – danas je prilika da se grad seti svoje istorije, ponosno istakne kulturno nasleđe i oda priznanje svojim ljudima.
Iz Sao Paola do Kraljeva : Priča Brazilke Nine koja je pronašla novi život u Srbiji
Podno srednjovekovne tvrđave Maglič, zahvaljujući entuzijazmu mladog arheologa Miloša Sretenovića, nastao je „Magličgrad“ – kamp i društvena zajednica koja okuplja volontere iz celog sveta. Među njima je i Nina Chandra (36) iz Brazila, koja je napustila uspešnu karijeru grafičkog dizajnera i komunikacijskog stručnjaka da bi krenula na put oko sveta.
Planovi za narednu sezonu već se prave, a glavni cilj lokalne turističke organizacije jeste što bolja promoicija reke Ibar, ali i svih potencijala koje grad Kraljevo ima u toj oblasti.
- Promocija je jako važno i naročito sada koristimo za to moderne tehnologije. To radimo kroz razne kanale – društvene mreže, medijske emisije, sajmove u zemlji i inostranstvu, kao i turističke prezentacije po gradovima. Turistička organizacija Kraljeva je po tome postala prepoznatljiva među kolegama širom Srbije. Pokrenuli smo i nekoliko infrastrukturnih inicijativa, poručuje Tešić.
Turistička organizacija Kraljeva svake godine radi uporednu analizu sa podacima koji se dobijaju iz godine u godinu što se tiče broja noćenja u tom gradu. Nastavljen je trend porasta broja noćenja, tako da je i u odnosu na 2024. godinu, zabeležen porast broja noćenja tokom letnjih meseci, i to za nekih 15%.
- Mi u Turističkoj organizaciji Kraljeva volimo da kažemo da Kraljevo leti može biti odlična zamena za more, jer imamo deset bazena na različitim destinacijama. Pored tih deset bazena, imamo i veliki broj uređenih kupališta na rekama. Ibar je neprevaziđen, tako da posetioci mogu provesti sedam dana u Kraljevu, a da im apsolutno ne bude dosadno, svakog dana mogu menjati bazen ili kupalište, Kraljevo leti, pored kupanja, ima mnogo toga da ponudi. Ovo je jedini grad u Srbiji gde u jednom danu možete videti dva najznačajnija manastira –sedmovratu Žiču i manastir Studenicu, “majku svih manastira”. Na pola puta između njih nalazi se i srednjovekovni grad Maglič, kaže Tešić.
Dodaje da je u 2024. godini ozbiljno počela da se razvija Bogutovačka banja, koja je nekada bila poznata turistička destinacija, a sada se, nakon renoviranja hotela “Mineral”, ponovo vraća na mapu. Pored nje, sve veći broj noćenja beleži i Mataruška banja. Takođe, seoski turizam u Kraljevu je među najrazvijenijima u Srbiji, gde ima oko 200 registrovanih domaćinstava.
- Volimo da kažemo da je Kraljevo “Srbija u malom”, mesto gde možete uživati u istoriji, banjama, prirodi i gastronomiji, poručuje Tešić.
Najpopularnija srpska planina spremna da dočeka na desetine hiljada gostiju tokom praznika: Sjajan program pripremljen na Zlatiboru
Zlatibor će i ove godine dočekati praznike u pravom svečanom duhu, obasjan hiljadama svetala, ispunjen zimskom čarolijom i atmosferom koja već decenijama čini ovu planinu jednom od najpoželjnijih destinacija za novogodišnji provod.
Čast je biti deo jedne ovakve priče: Izložba "Moja ćirilica" otvorena u Mašinsko-saobraćajnoj školi u Čačku
Očuvanje sprske tradicije i pisma kao prioritet među mladima
Svetlo žuta boja, kremasti ukus i postojani mehurići: Ovo je šampanjac na srpski način napravljen u Novom Slankamenu - penušavo vino Trofej iz atelja "Šapat" predstavljeno u Beoogradu
Atelje vina “Šapat” iz Novog Slankamena, poznat po vrhunskim vinima i jedinstvenoj ponudi visoke gastronomije i usluge, na Četvrtom međunarodnom sajmu vina, “Vinska vizija Otvorenog Balkana” u Beogradu predstavlja svoje prvo penušavo vino – “Trofej”.
Stiže najlepši period godine: Od 5. decembra dočekujemo praznike uz Zimsku bajku u Beogradu na vodi
Beograd ponovo postaje prestonica praznične čarolije - Zimska bajka se vraća u Savski park Beograda na vodi!
Poznat datum održavanja najveće trubačke fešte na svetu: Sabor u Guči zakazan za period od 7. do 9. avgusta sledeće godine
Prestonica srpske muzičke tradicije Guča, i naredne godine biće domaćin najznačajnijeg festivala trubačke muzike u regionu. Guča festival i 65. Dragačevski sabor trubača održaće se od 7. do 9. avgusta 2026. godine, u organizaciji opštine Lučani, Skajmjuzik-a, Kulturnog centra opštine Lučani i Turističke organizacije „Dragačevo”.
Komentari(0)