"PO TOME SE ZNAJU SRBIJANCI" Ova Kragujevčanka je poslednji abadžija u Šumadiji a ovako čuva tradiciju od zaborava
Kragujevčanka Slavica Božović neguje tradiciju i izrađuje narodne nošnje
Kragujevčanka Slavica Božović možda je poslednja Šumadinka koja ručno izrađuje i veze muške i ženske jeleke – narodne nošnje.
U tom poslu, koji je i njen hobi, već je četiri decenije. Abadžijski zanat učila je na obuci četiri meseca po četiri sata dnevno, i još pune dve godine sama kroz intenzivni rad. To je možda i razlog što mladi neće ovo da rade. I da hoće, pitanje je ima li ko još da ih nauči. Starijih majstora ovog zanata, naime, više nema.
Slavica se u abadžijskom zanatu, koji su nekada radili samo muškarci, našla udajom u čuvenu kragujevačku opančarsku porodicu. Ova Kragujevčanka radi ženske jeleke, koji se šiju mahom od somota, u bordo, teget i zelenoj boji. Ženski jeleci vezu se uvek srmom. Takođe izrađuje i ženski libade – kraći sako, dužine do slobodnih rebara, čiji su rukavi pri dnu širi, zvonasti. Ovo je deo gradske nošnje. Takođe je vezen, a šiven je od somota.
Možda vas zanima:
ZAŠTO SU SRBI PALILI KUĆE POSLE POBEDE I KAKO SU U KRAGUJEVCU PREVARILI NEMCE: Nepoznata priča o 21. oktobru!
Kragujevačka tragedija 21. oktobra je simbol stradanja, ali iza nje se krije manje poznata priča o srpskom inatu i sabotaži. Ovo je istina o tome kako su se civili svetili Nemačkim okupatorima u danima užasa.
Dobre vesti stižu iz grada na Lepenici: Ukida se vanredna situacija u Kragujevcu, stanje se nakon razornog požara stabilizovalo
Na predlog Štaba za vanredne situacije, gradonačelnik Kragujevca Nikola Dašić doneo je odluku o ukidanju vanredne situacije na celoj teritoriji grada. Ova odluka usledila je nakon što je stanje na terenu stabilizovano, a opasnost po život i zdravlje građana, kao i po materijalna dobra, procenjeno da je prestala.
Možda vas zanima:
ZAŠTO SU SRBI PALILI KUĆE POSLE POBEDE I KAKO SU U KRAGUJEVCU PREVARILI NEMCE: Nepoznata priča o 21. oktobru!
Kragujevačka tragedija 21. oktobra je simbol stradanja, ali iza nje se krije manje poznata priča o srpskom inatu i sabotaži. Ovo je istina o tome kako su se civili svetili Nemačkim okupatorima u danima užasa.
Dobre vesti stižu iz grada na Lepenici: Ukida se vanredna situacija u Kragujevcu, stanje se nakon razornog požara stabilizovalo
Na predlog Štaba za vanredne situacije, gradonačelnik Kragujevca Nikola Dašić doneo je odluku o ukidanju vanredne situacije na celoj teritoriji grada. Ova odluka usledila je nakon što je stanje na terenu stabilizovano, a opasnost po život i zdravlje građana, kao i po materijalna dobra, procenjeno da je prestala.
Možda vas zanima:
ZAŠTO SU SRBI PALILI KUĆE POSLE POBEDE I KAKO SU U KRAGUJEVCU PREVARILI NEMCE: Nepoznata priča o 21. oktobru!
Kragujevačka tragedija 21. oktobra je simbol stradanja, ali iza nje se krije manje poznata priča o srpskom inatu i sabotaži. Ovo je istina o tome kako su se civili svetili Nemačkim okupatorima u danima užasa.
Dobre vesti stižu iz grada na Lepenici: Ukida se vanredna situacija u Kragujevcu, stanje se nakon razornog požara stabilizovalo
Na predlog Štaba za vanredne situacije, gradonačelnik Kragujevca Nikola Dašić doneo je odluku o ukidanju vanredne situacije na celoj teritoriji grada. Ova odluka usledila je nakon što je stanje na terenu stabilizovano, a opasnost po život i zdravlje građana, kao i po materijalna dobra, procenjeno da je prestala.
Slavica radi i muške fermene, odnosno prsluke. Oni se šiju od čoje teget, zelene i braon boje, i vezu gajtanom mahom u crnoj boji. Fermen po ivicama – gde se kopča, pri dnu i oko rukava, ima izvezene nizove gajdana. Na nekim fermenima su dva reda gajtana, na nekima čak 10, piše ikragujevac.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
„Tiha nedelja“: Dan kada se ni dete ne budi pre vremena
U srpskoj tradiciji, nedelja nije bila samo dan odmora, već dan tišine. Dan za sabranost, mir u kući i poštovanje ritma duše – a ne za planove, poslove i galamu.
Sveti Arhangel Mihailo: Ko je zapravo Božji vojvoda koga Srbi slave na Aranđelovdan
Aranđelovdan, koji se obeležava 21. novembra, spada među najvažnije slave u srpskom narodu. Sveti Mihailo ne dolazi tiho – on dolazi s mačem, da preseče zlo i zaštiti pravdu.
Zašto se u kući ne peva posle zalaska sunca: Tiha pravila srpskog domaćinstva
Stari su govorili – „Ne pevaj uveče, da ne zaplačeš ujutru.“ U toj rečenici nije bilo pretnje, već mudrosti o poštovanju noći, doma i duhovnog mira.
KAKO SE BIRA SLAVA: Porodični zaštitnik kao nit identiteta
Mnogi se pitaju: zašto baš taj svetac, a ne neki drugi? Srpska slava nije samo običaj – ona je prvo nematerijalno kulturno dobro iz naše zemlje upisano na UNESKO listu. To je jedinstvena duhovna praksa koja povezuje generacije, gde svako domaćinstvo ima svog nebeskog zaštitnika – krsno ime.
Urezano u prag: Zašto su Srbi nekada svoje ime urezivali na kući
U selima zapadne i južne Srbije, na starim drvenim kućama i danas se mogu videti urezana imena, godine i poneki krstić iznad vrata. Neki misle da su to samo oznake starih majstora ili dekorativni detalji, ali zapravo se iza tih tragova krije ozbiljan običaj i snažna poruka domaćina.
Komentari(0)