NARODNA NOŠNJA SVE TRAŽENIJA I POPULARNIJA Strani turisti ne pitaju koliko košta, nose je iz Srbije kao suvenir (FOTO)
U vreme kad u Srbiji nikad nije bilo više modnih dizajnera i kreatora svečanih haljina, bračni par Savić iz sela Mirosaljaci ostao je veran tradiciji, pa Milka i Rade već godinama unazad šiju staru srpsku narodnu nošnju i zahvaljujući ovom kreativnom dvojcu za anteriju, košulje i ostale odevne komade koje su nosile naše babe i dede, čuo je čitav svet.
„Odluka da počnemo šiti narodnu nošnju došla je potpuno spontano, a onda je hobi postao i posao. Za jednu nošnju da se poptuno izradi potrebno je oko mesec dana. Najteže od svega je uraditi anteriju, jer je na njoj najviše ručnog rada, ušivaju se gajtani, a neophodno je znati i zlatovez. Materijali su takođe autentični, sve se radi kao nekad na čoji, plišu, ali i na našem domaćem ariljskom pamuku“, rekla je Milka.
Epidemija korona virusa umanjila je njihov posao, ali ipak ni tokom tih teških dana nisu ugasili mašinu. Živi se u brzom vremenu, ali duh tradicije opstaje i traje, pa se vrlo često mladenci na dan svog venčanja obuku upravo u narodnu nošnju, ili je nose deca na proslavi prvog rođendana.
Možda vas zanima:
KRALJ GLUME I BOEMA Ime mu je Petar, a za prezime bi se lako moglo reći da je zasluženo (VIDEO)
Rođen je 4. aprila 1941. godine u Zagrebu, kao sin jedinac oca Đorđa, profesora istorije u gimnaziji, poreklom sa Banije i majke Stanislave, devojački Kocan, profesorke geografije poljsko-ukrajinskog porekla. Početkom Drugog svetskog rata porodica se seli, prvo u Rumu, a potom u Sremsku Mitrovicu gde provodi detinjstvo.
OVO BI SVAKI PRAVOSLAVAC TREBALO DA ZNA Da li znate ko je bio prvi srpski patrijarh?
Njegove mošti počivaju u Peći, gde je i proglašen za svetitelja.
Možda vas zanima:
KRALJ GLUME I BOEMA Ime mu je Petar, a za prezime bi se lako moglo reći da je zasluženo (VIDEO)
Rođen je 4. aprila 1941. godine u Zagrebu, kao sin jedinac oca Đorđa, profesora istorije u gimnaziji, poreklom sa Banije i majke Stanislave, devojački Kocan, profesorke geografije poljsko-ukrajinskog porekla. Početkom Drugog svetskog rata porodica se seli, prvo u Rumu, a potom u Sremsku Mitrovicu gde provodi detinjstvo.
OVO BI SVAKI PRAVOSLAVAC TREBALO DA ZNA Da li znate ko je bio prvi srpski patrijarh?
Njegove mošti počivaju u Peći, gde je i proglašen za svetitelja.
Možda vas zanima:
KRALJ GLUME I BOEMA Ime mu je Petar, a za prezime bi se lako moglo reći da je zasluženo (VIDEO)
Rođen je 4. aprila 1941. godine u Zagrebu, kao sin jedinac oca Đorđa, profesora istorije u gimnaziji, poreklom sa Banije i majke Stanislave, devojački Kocan, profesorke geografije poljsko-ukrajinskog porekla. Početkom Drugog svetskog rata porodica se seli, prvo u Rumu, a potom u Sremsku Mitrovicu gde provodi detinjstvo.
OVO BI SVAKI PRAVOSLAVAC TREBALO DA ZNA Da li znate ko je bio prvi srpski patrijarh?
Njegove mošti počivaju u Peći, gde je i proglašen za svetitelja.
„Naši najčešći kupci su ljudi iz Srbije koji žive i rade u inostranstvu i nedostaje im rodni kraj, pa narodnu nošnju ponesu kao određeni suvenir da ih seća na zemlju u kojoj su odrasli. Imali smo mnogo kupaca iz zapadne Evrope, ali naša nošnja neretko preleti i okean, jer je kao poklon ponesu posetioci iz Australije, Amerike, pa čak i Afrike“, priča Milka.
Da su Savići zaista pravi čuvari srpske tradicije dokazuje i stari razboj koji je domaćin Rade nasledio od majke, a koji i danas radi bez greške. Na njemu se tkaju šareni pojasevi, koje su nekada mladići i devojke ponosno držali „za pasom“.
„Pre jednog veka ovu mašinu je imala svaka kuća, a tokom zimskih meseci žene su tkale ćilime koji nisu mogli, kao danas, da se kupe po prodavnicama. Trudimo se da sačuvamo sve što je srpsko i da poštujemo običaje. U našoj kući živi nekoliko generacija i svako ima svoju narodnu nošnju, koju i danas oblačimo za praznike. Tako odeveni idemo u crkvu, palimo badnjak ili lomimo slavsku česnicu“, rekao je Rade.
Posla kod Savića osim u šivari, ima u malinjaku i u njivi, ali ipak uz slogu sve postižu. Kad se radovi završe, u kući ovih domaćina često se i zapeva. Dok Rade peva stare srpske pesme, na harmonici ga prati unuk Lazar, pa nema sumnje da će tradicija u brdovitim Mirosaljcima još dugo da živi i neće je izbrisati moderne tehnologije.
Kako je ajvar dobio ime? Ovo je turska reč i nema veze ni sa paprikom ni sa zimnicom
Ajvar, magična reč koja sva vrata otvara... Stigla je sezona, a ovo tradicionalno jelo ukrasiće sve trpeze – i za doručak, i za ručak, i za večeru, i između. Recept? Svaka domaćica ima svoj. Poreklo? I to bi moglo da bude komplikovano, pa ćemo reći samo da nam pripada svima po malo
Ko ima pravo na titulu "hadži"? Srpska pravoslavna crkva se ništa ne pita, ali jedan papir je važan
Saznajte pravo značenje titule „hadži“ u srpskoj pravoslavnoj tradiciji – kako je nastala, šta simbolizuje i na koji način se može uneti u lična dokumenta.
"SVI VIDE 4 SLOVA, A NE VIDE KRST": Najčemerniji srpski greh
Vladika Nikolaj Velimirović rođen 1881. godine, u selu Lelić nedaleko od Valjeva. NJegovi roditelji, Dragomir i Katarina imali su devetoro dece od kojih su preživela samo dvojica sinova Nikolaj i Dušan, da bi i Dušan poginuo 1914. godine, a Nikolaj se zamonašio. Postao je jedan od najcenjenijih vladika, nije štedeo reči kada hvali naš narod, ali mu nije bilo strano ni da nam uputi po koju kritiku i ukaže na greške koje pravimo.
Bliži se pravi trenutak da posejete božićnu pšenicu: Evo kako da vam ispadne što lepša
Bliži se idealan dan da posejete božićnu pšenicu. Imamo proverene trikove za negu da vam bude najlepša i najgušća, puna sreće!
Mudri ljudi sa godinama prestaju da slave rođendane, a razlog je upravo ovaj
Mudri ljudi ne slave rođendane jer se s godinama gubi sjaj, Saznajte zašto zrelost bira mir umesto buke, ima veze sa potpunom slobodom
Komentari(0)