NARODNA NOŠNJA SVE TRAŽENIJA I POPULARNIJA Strani turisti ne pitaju koliko košta, nose je iz Srbije kao suvenir (FOTO)
U vreme kad u Srbiji nikad nije bilo više modnih dizajnera i kreatora svečanih haljina, bračni par Savić iz sela Mirosaljaci ostao je veran tradiciji, pa Milka i Rade već godinama unazad šiju staru srpsku narodnu nošnju i zahvaljujući ovom kreativnom dvojcu za anteriju, košulje i ostale odevne komade koje su nosile naše babe i dede, čuo je čitav svet.
„Odluka da počnemo šiti narodnu nošnju došla je potpuno spontano, a onda je hobi postao i posao. Za jednu nošnju da se poptuno izradi potrebno je oko mesec dana. Najteže od svega je uraditi anteriju, jer je na njoj najviše ručnog rada, ušivaju se gajtani, a neophodno je znati i zlatovez. Materijali su takođe autentični, sve se radi kao nekad na čoji, plišu, ali i na našem domaćem ariljskom pamuku“, rekla je Milka.
Epidemija korona virusa umanjila je njihov posao, ali ipak ni tokom tih teških dana nisu ugasili mašinu. Živi se u brzom vremenu, ali duh tradicije opstaje i traje, pa se vrlo često mladenci na dan svog venčanja obuku upravo u narodnu nošnju, ili je nose deca na proslavi prvog rođendana.
Možda vas zanima:
POVELA SE VELIKA RASPRAVA MEĐU SRBIMA Da li je postalo ispod časti ako žena uzme prezime muža?
Zakoni koji se odnose na uzimanje muževljevog prezimena razlikuju se od države do države.
BIO JE SIMBOL JEDNOG VREMENA Svi se pitaju zašto Jugo za domaće tržište nije bio isti kao onaj u Americi (FOTO)
Na internetu je nedavno osvanula "nova" brošura "jugića" iz 80-ih godina, a mnogi su primetili da je izvozni model Juga imao, za razliku od modela za domaće tržište, pojaseve i naslone za glavu na zadnjem sedištu.
Možda vas zanima:
POVELA SE VELIKA RASPRAVA MEĐU SRBIMA Da li je postalo ispod časti ako žena uzme prezime muža?
Zakoni koji se odnose na uzimanje muževljevog prezimena razlikuju se od države do države.
BIO JE SIMBOL JEDNOG VREMENA Svi se pitaju zašto Jugo za domaće tržište nije bio isti kao onaj u Americi (FOTO)
Na internetu je nedavno osvanula "nova" brošura "jugića" iz 80-ih godina, a mnogi su primetili da je izvozni model Juga imao, za razliku od modela za domaće tržište, pojaseve i naslone za glavu na zadnjem sedištu.
Možda vas zanima:
POVELA SE VELIKA RASPRAVA MEĐU SRBIMA Da li je postalo ispod časti ako žena uzme prezime muža?
Zakoni koji se odnose na uzimanje muževljevog prezimena razlikuju se od države do države.
BIO JE SIMBOL JEDNOG VREMENA Svi se pitaju zašto Jugo za domaće tržište nije bio isti kao onaj u Americi (FOTO)
Na internetu je nedavno osvanula "nova" brošura "jugića" iz 80-ih godina, a mnogi su primetili da je izvozni model Juga imao, za razliku od modela za domaće tržište, pojaseve i naslone za glavu na zadnjem sedištu.
„Naši najčešći kupci su ljudi iz Srbije koji žive i rade u inostranstvu i nedostaje im rodni kraj, pa narodnu nošnju ponesu kao određeni suvenir da ih seća na zemlju u kojoj su odrasli. Imali smo mnogo kupaca iz zapadne Evrope, ali naša nošnja neretko preleti i okean, jer je kao poklon ponesu posetioci iz Australije, Amerike, pa čak i Afrike“, priča Milka.
Da su Savići zaista pravi čuvari srpske tradicije dokazuje i stari razboj koji je domaćin Rade nasledio od majke, a koji i danas radi bez greške. Na njemu se tkaju šareni pojasevi, koje su nekada mladići i devojke ponosno držali „za pasom“.
„Pre jednog veka ovu mašinu je imala svaka kuća, a tokom zimskih meseci žene su tkale ćilime koji nisu mogli, kao danas, da se kupe po prodavnicama. Trudimo se da sačuvamo sve što je srpsko i da poštujemo običaje. U našoj kući živi nekoliko generacija i svako ima svoju narodnu nošnju, koju i danas oblačimo za praznike. Tako odeveni idemo u crkvu, palimo badnjak ili lomimo slavsku česnicu“, rekao je Rade.
Posla kod Savića osim u šivari, ima u malinjaku i u njivi, ali ipak uz slogu sve postižu. Kad se radovi završe, u kući ovih domaćina često se i zapeva. Dok Rade peva stare srpske pesme, na harmonici ga prati unuk Lazar, pa nema sumnje da će tradicija u brdovitim Mirosaljcima još dugo da živi i neće je izbrisati moderne tehnologije.
Kada se ide na groblje, a kad ne?: Pitanje koje je svako od nas makar jednom u životu postavio
Iako je savremeno doba uticalo da pojedini običaji padnu u zaborav, mnogi se i dalje prenose sa kolena na koleno. Među njima se posebno izdvaju oni koji su vezani za glavna životna razdoblja – počev od samog rođenja, preko krštenja, pa do poslednjeg ispraćaja na večni počinak.
Kako se piše? UKORIST ili U KORIST, rešite nedoumicu
Samo jedan oblik je ispravan
USKRŠNJI SIMBOLI SREĆE I MIRA: Prisustvo ovih cvetova u domu doneće vam blagostanje
Uskršnji ljiljan, đurđevak i lale su tri cveta koja se smatraju simbolima sreće i mira.
OVAKO JE BESEDIO PATRIJARH PAVLE: Da bi opstali među vukovima, budimo mudri kao zmije i bezazleni kao golubovi
Besede Patrijarha Pavla nešto je što nam može pomoći i u najtežim životnim trenucima. Dobro zapamtite ove reči!
SLAVIMO SVETE MUČENIKE AGATOPODA I TEODULA: Odbili da se odreknu Hrista, uzviknuli OVE reči i otišli u smrt
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave svete mučenike Agatopoda i Teodula.
Komentari(0)