OBIČAJ „PUSTIH STOLICA“: Kako su naši preci obeležavali prisustvo duhova predaka na porodičnim slavljima?
U srpskoj narodnoj tradiciji postojao je običaj poznat kao „puste stolice“, gde su na velikim porodičnim okupljanjima, praznicima ili slavljima, ostavljana prazna mesta za pokojne pretke. Ovaj običaj odražava duboko ukorenjeno poštovanje prema precima i verovanje da njihovi duhovi i dalje učestvuju u životima svojih potomaka.

Simbolika „pustih stolica“
Prazna stolica na porodičnom stolu nije bila obična praznina, već simbol prisustva duha pokojnog člana porodice. Smatralo se da duše predaka imaju posebnu potrebu da budu prisutne na važnim događajima, te im se ostavljanjem posebnog mesta izražavalo poštovanje i zahvalnost za sve što su učinili za porodicu.
Rituali vezani za običaj
Možda vas zanima:

„ZELENA ČETVRT“ U SRBIJI: Koja verovanja prate ovaj gotovo zaboravljeni običaj?
„Zelena četvrt“ jedan je od manje poznatih običaja u srpskoj narodnoj tradiciji, koji se obeležavao četvrtkom uoči velikih praznika. Ovaj običaj nosi simboliku obnove, zaštite i blagostanja, a u narodu se smatrao posebno važnim za očuvanje zdravlja, plodnosti i zaštite domaćinstva od negativnih sila.

Mravi na pragu: Letnje verovanje da ako mravi pređu preko praga – neko iz kuće odlazi
U narodnim verovanjima, pojava mrava na pragu u sred leta nije obična pojava. Ako mravi prelaze pravo preko praga, bez zastoja, govorilo se da se iz kuće neko „diže“. Ne nužno fizički – već duhovno, ili zauvek.
Možda vas zanima:

„ZELENA ČETVRT“ U SRBIJI: Koja verovanja prate ovaj gotovo zaboravljeni običaj?
„Zelena četvrt“ jedan je od manje poznatih običaja u srpskoj narodnoj tradiciji, koji se obeležavao četvrtkom uoči velikih praznika. Ovaj običaj nosi simboliku obnove, zaštite i blagostanja, a u narodu se smatrao posebno važnim za očuvanje zdravlja, plodnosti i zaštite domaćinstva od negativnih sila.

Mravi na pragu: Letnje verovanje da ako mravi pređu preko praga – neko iz kuće odlazi
U narodnim verovanjima, pojava mrava na pragu u sred leta nije obična pojava. Ako mravi prelaze pravo preko praga, bez zastoja, govorilo se da se iz kuće neko „diže“. Ne nužno fizički – već duhovno, ili zauvek.
Možda vas zanima:

„ZELENA ČETVRT“ U SRBIJI: Koja verovanja prate ovaj gotovo zaboravljeni običaj?
„Zelena četvrt“ jedan je od manje poznatih običaja u srpskoj narodnoj tradiciji, koji se obeležavao četvrtkom uoči velikih praznika. Ovaj običaj nosi simboliku obnove, zaštite i blagostanja, a u narodu se smatrao posebno važnim za očuvanje zdravlja, plodnosti i zaštite domaćinstva od negativnih sila.

Mravi na pragu: Letnje verovanje da ako mravi pređu preko praga – neko iz kuće odlazi
U narodnim verovanjima, pojava mrava na pragu u sred leta nije obična pojava. Ako mravi prelaze pravo preko praga, bez zastoja, govorilo se da se iz kuće neko „diže“. Ne nužno fizički – već duhovno, ili zauvek.
Na prazna mesta često su postavljani tanjiri, čaše, pa čak i hrana i piće, kako bi duhovi predaka mogli da uživaju zajedno sa živim ukućanima. U nekim krajevima Srbije, domaćin ili najstariji član porodice posebno je nazdravljao ili izgovarao molitve za pokojne članove, što je bio deo ceremonije poštovanja.
Tokom praznika kao što su Božić, Uskrs ili slava, običaj „pustih stolica“ imao je poseban značaj, jer su to bili trenuci kada se porodica tradicionalno okupljala, a prisustvo predaka bilo je još važnije.
Narodne legende i priče o običaju
Brojne narodne priče govorile su o tome kako su pokojni preci, zahvaljujući ovom običaju, čuvali i štitili svoje potomke od bolesti, nesreća i loših sila. Legende su pričale o duhovima predaka koji su sedeli na svojim mestima i slušali porodične razgovore, ponekad dajući znakove kroz neobične pojave kao što su iznenadni povetarac, plamen sveće koji treperi ili neočekivani zvuk.
Jedna poznata legenda iz istočne Srbije govori o porodici koja je zanemarila ovaj običaj, što je izazvalo ljutnju njihovih predaka, koji su počeli da se pojavljuju u snovima i opominju ih. Tek kada su ponovo počeli da poštuju običaj i ostavljaju prazna mesta, duhovi su se smirili i porodica je ponovo pronašla mir.
Očuvanje običaja u savremenom dobu
Danas se običaj „pustih stolica“ još uvek održava u mnogim delovima Srbije, posebno tokom važnih praznika i porodičnih okupljanja. Mnoge porodice i dalje ostavljaju prazno mesto na stolu kao simbolično sećanje na one koji više nisu među živima, čuvajući tako duboku emotivnu i duhovnu vezu sa svojim precima.
Očuvanje ovog običaja važno je za kulturni identitet i duhovno nasleđe srpskog naroda. Kroz njega, nove generacije uče o poštovanju i zahvalnosti prema svojim precima, ali i o značaju porodice i zajedništva koje prelazi granice života i smrti.

Na ovom mestu nikada ne ostavljajte cipele: Kao magnet privlači bolest i nesreću
Predstavlja energetsku blokadu i magnet za lošu energiju

Ostavio sve i iz Meksika došao u Srbiju samo zbog nje: Neverovatna ljubavna priča Marije iz Užica i Federika, od poznanstva preko interneta do venčanja u crkvi - da moguće je
Marija Vasić iz Užica, studentkinja Pedagoškog fakulteta u Užica, oduvek je sanjala da nauči španski jezik – i upravo ta želja bila je sudbonosna. Preko drugarice upoznaje Federika Vargasa iz Meksika, a svakodnevni razgovori preko interneta ubrzo su prerasli u dublju povezanost. Dugi razgovori prerasli su prvo u iskreno prijeteljstvo, a potom i u pravu ljubav.

Srbi ne znaju kako je glasilo pravo ime ćerke Vuka Karadžića: Mnogi deci daju ime po ovoj umetnici, a ovo je istina
Rođena je u Beču i odrasla u kući u koju su dolazile mnoge značajne ličnosti srpske kulture toga doba.

Magijska moć belog luka: Srpska narodna verovanja i vradžbine!
U narodnoj medicini, i u verovanjima kod Srba, beli luk među ostalim biljkama ima počasno mesto

ZAŠTO JE ORLOV NOKAT BIO VAŽAN U SRPSKOJ MAGIJI: Simbolika i primena orlovih kandži u narodnim običajima
U srpskoj narodnoj tradiciji, orlov nokat zauzima posebno mesto kao predmet moćne simbolike i magijskih svojstava. Ova neobična relikvija bila je poznata po svojoj sposobnosti da pruži zaštitu, zdravlje i snagu, te je korišćena u različitim običajima i ritualima koji su se prenosili generacijama.
Komentari(0)