Zašto se verovalo da pauk ne sme da se ubije iznad vrata: Pauk kao tihi posmatrač kućne sreće
U srpskoj narodnoj tradiciji, pauk nije bio samo nepoželjna stvorenja iz ćoška. Ako se pojavi iznad vrata, verovalo se da ga ne treba dirati – jer čuva mir u kući, hvata tešku misao i plete nit sreće između ukućana.
U savremenoj svakodnevici, paukovi se najčešće čiste metlom i nepoželjni su u domu. Ali naši preci su ih, naročito one koji se nastane iznad ulaza ili u uglovima iznad vrata, posmatrali drugačije. Ti pauci se nisu dirali. Verovalo se da su oni posmatrači, a ne štetočine, i da u kuću donose tišinu, čuvaju red i sprečavaju da zla reč pređe prag. Starije žene su znale da kažu:
„Gde pauk plete – kuća pamti dobrog domaćina.“
Pauk kao nit između ljudi i onog što ne vide
U narodnom predanju, posebno u brdskim krajevima Srbije, mreža koju pauk plete nije samo zamka za insekte, već simbol reda, strpljenja i tihe zaštite.
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Zato su se pauci u tim mestima gledali, ali ne dirali.
Ako ih ima – kuća nije prazna.
Šta znači ako pauk ode sam
Ako se pauk koji dugo stoji iznad vrata povuče ili nestane, domaćica bi primetila.
U nekim selima govorilo se: „Ako se mreža izgubi a nisi je dirao – nešto novo dolazi u kuću.“
To je moglo značiti selidbu, dolazak gosta, novu vest.
Tada bi se vrata umivala vodom u kojoj je stajao bosiljak, a oko kvake bi se stavio konac – da se nit ne prekine dok nova ne dođe.
Kada se pauk ne sme dirati
Posebno se pazilo:
– na pauka iznad ulaznih vrata,
– u ćošku sobe gde je ikona,
– i iznad dečjeg krevetića – ako se pojavi tu, verovalo se da dete ima „dobru senku“.
Ukoliko bi neko ipak ubio pauka „iz neznanja“, stara domaćica bi palila sveću i šapatom govorila da nit nije prekinuta zlonamerno.
Danas – strah jači od vere u tihu zaštitu
U današnjem svetu, paukova mreža je znak zapuštenosti.
Ali stari bi rekli – ako je u kući sve savršeno čisto, a nema mira, možda nema više ničega što plete.
Pauk možda ne priča.
Ali zna da čeka. I zna da gleda.
A ponekad – zna i da čuva.
"NOSILAC SVETE BLAGODETI": Ovo kratko žensko ime dugo opstaje u SRBIJI, ima MOĆNO ZNAČENJE
Ukoliko planirate da svojoj devojčici date kratko ime, možda ćete se odlučiti baš za ovo
Kako je nastala reč "Balkan"? Staro ime poluostrva malo ko zna, iz ovog jezika dolazi naziv, a evo zašto je nazivano "Burem baruta Evrope"
Geografski, Balkan je omeđen Jadranskim, Jonskim, Egejskim, Mramornim i Crnim morem. Ipak, severna granica poluostrva nije jasno definisana – najčešće se uzimaju reke Sava i Dunav kao prirodna granica.
SUNČANO NA SVETOG NIKOLU: Sada je jasno kakva nas zima čeka prema narodnom verovanju
Još od davnina se smatralo da vreme na ovaj veliki praznik najavljuje kakvi će biti zimski meseci pred nama
STARINSKI RECEPT ZA SLAVSKO ŽITO: Ne postoji ukusnije!
Donosimo vam starinski recept za slavsko žito.
Polovina vernika slavi, a polovina odlazi na slavu: Sutra je Sveti Nikola, a ove običaje treba ispoštovati
Pravoslavni vernici sutra slave Nikoljdan, krsnu slavu posvećenu Svetom Nikoli - zaštitniku putnika, domorodaca i siromašnih. Tradicionalno, slavlje obuhvata slavsku trpezu, molitve, darivanje dece i poštovanje običaja koji se prenose generacijama.
Komentari(0)