Običaj “prosipanja žita” na slavama – zašto je šaka pšenice važnija od stotinu reči?
Jedan od najlepših simbola srpske slave
Slava je jedan od najsvetijih i najlepših običaja u Srbiji, a njeni rituali puni su simbola i poruka koje se prenose vekovima. Jedan od njih je i prosipanje žita – trenutak kada domaćin ili sveštenik uzima šaku pšenice i prosipa je po gostima. Naizgled jednostavan gest krije duboko značenje koje potiče iz davnih vremena.
Koreni običaja: od paganskih verovanja do hrišćanstva
Prosipanje žita ima dvostruko poreklo. Sa jedne strane, u hrišćanskoj tradiciji pšenica simbolizuje novi život i vaskrsenje. Sa druge strane, u paganskom verovanju žito je predstavljalo plodnost, obilje i vezu sa prirodom. Spajanje ova dva značenja dalo je običaju snagu koja traje do danas.
Možda vas zanima:
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Zašto se veš nije kačio u zoru: Stari običaj koji je čuvao dom od senki
U narodnom verovanju, zora nije bila vreme za posao, već za tišinu i pažnju. A veš, naročito mokar, nije se isticao kad sunce još nije reklo svoje
Možda vas zanima:
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Zašto se veš nije kačio u zoru: Stari običaj koji je čuvao dom od senki
U narodnom verovanju, zora nije bila vreme za posao, već za tišinu i pažnju. A veš, naročito mokar, nije se isticao kad sunce još nije reklo svoje
Možda vas zanima:
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Zašto se veš nije kačio u zoru: Stari običaj koji je čuvao dom od senki
U narodnom verovanju, zora nije bila vreme za posao, već za tišinu i pažnju. A veš, naročito mokar, nije se isticao kad sunce još nije reklo svoje
Kako se obavlja prosipanje žita?
Na slavi, domaćin uzima šaku pšenice ili kukuruza i prosipa je preko gostiju, često uz reči blagoslova: “Da ste živi i zdravi, da rodi zemlja i da nam kuća bude puna radosti.” Nekada se pšenica bacala i ispred kuće, kako bi se prizvala sreća i zaštita doma.
U nekim krajevima Srbije pšenicu prosipa sveštenik tokom osvećenja slavskog kolača, dok u drugim mestima to radi najstariji član porodice.
Simbolika običaja
Šaka pšenice predstavlja blagoslov domaćina upućen svima koji su došli u kuću. Žito je simbol života, rada i nade, pa njegovo prosipanje znači želju da se obilje i sreća umnože. Takođe, verovalo se da svako zrno pšenice nosi posebnu snagu i da onaj na koga padne dobija božju zaštitu.
Regionalne razlike u običaju
U Šumadiji se prosipa pšenica, dok se u nekim delovima Vojvodine koristi kukuruz ili mešavina semena. U istočnoj Srbiji običaj je povezan sa žitnim poljima – domaćin bi nakon slave prosutu pšenicu skupljao i nosio da poseje, verujući da će rod biti bolji.
Zašto ga vredi čuvati?
Prosipanje žita je mali gest koji okuplja sve prisutne i podseća na smisao slave – zajedništvo, ljubav i blagoslov. U vremenu kada se običaji sve više zaboravljaju, ovaj jednostavan, ali snažan ritual podseća nas da sreća i radost dolaze iz malih znakova pažnje.
ŠTA SE RADI SA SLAVSKOM POGAČOM KOJA OSTANE NAKON SLAVE? Evo šta je jedino ispravno
Posle slavskog dana, mnogi od nas se susretnu s pitanjem kako iskoristiti preostalu hranu.
ONI SU ROĐENI RATNICI I ČESTITI LJUDI: Ovo muško ime nosio je jedan od DVANAESTORICE ISUSOVIH APOSTOLA
Od imena Andrej izvedena su mnoga imena, kao što su Andraš, Andra, Andreja, žensko ime Andrijana
Prema verovanju iz Biblije, jedna riba je najčistija za posnu trpezu, a evo koja se smatra nečistom
Da li ste znali da postoje čiste i nečiste ribe? Da, prema Bibliji postoje one koje nisu za trpezu
DUHOVNIK SA SV. GORE Kako i kad se čita MOLITVA za upokojene
Molitve za upokojene ne izgovaraju se samo kada su Zadušnice, već se ponavljaju kada god osetite potrebu za tim. Otac Tadej je govorio da prvo treba da se molimo za mrtve, pa tek onda za žive.
Tehnika 369: Tesla je obožavao ovu moćnu metodu manifestacije – zapišite želju i gledajte čudo!
Pisanje afirmacija i moć manifestacije nisu zamena za trud, ali može da pomogne u stvaranju mentalnog i emocionalnog sklada
Komentari(0)