Gde je Marko Kraljević plakao za izgubljenim carstvom – Legende srednjovekovne tvrđave Markovog Kalea

Kiza R

19:00

Turizam 0

Na svega četiri kilometra od Vranja, na brdu iznad doline Južne Morave, uzdiže se utvrđenje poznato kao Markovo Kale. Moćni zidovi i kule, danas delimično očuvani, svedoče o burnoj prošlosti ovog kraja i strateškoj važnosti mesta.

Markovo kale
Shutterstock

Istorijski tragovi i prvi pomen Vranja

Arheolozi su tokom istraživanja pronašli novac i grnčariju iz VI veka, što svedoči da je tvrđava nastala u vreme cara Justinijana. Vizantijski istoričar Prokopije beleži da je tada obnavljan čitav niz tvrđava u oblasti Dardanije. Najraniji pomen imena „Vranje“ nalazi se u delu Aleksijada vizantijske princeze Ane Komnine iz 1093. godine. U srednjem veku, Vranje je raslo kao podgrađe tvrđave, a obuhvatalo je današnje gradske kvartove oko manastira Svetog Nikole.

Bedemi i kule od 30 metara

Možda vas zanima:

Manastir Prohor Pčinjski

Kako je carsko proročanstvo stvorilo manastir Prohor Pčinjski - Počivalište moštiju svetitelja i čuda na Kozjaku

Kultura

21:00

28 septembar, 2025

Na obroncima planine Kozjak, u dolini reke Pčinje, smestio se jedan od najvećih i najznačajnijih manastira juga Srbije – Prohor Pčinjski. Posvećen je Svetom Prohoru, pustinožitelju iz XI veka, koji je prema predanju predvideo da će mladi vojskovođa Roman Diogen postati vizantijski car. Kada se proročanstvo obistinilo, Diogen je u znak zahvalnosti podigao manastir i darovao ga monahu.

Možda vas zanima:

Manastir Prohor Pčinjski

Kako je carsko proročanstvo stvorilo manastir Prohor Pčinjski - Počivalište moštiju svetitelja i čuda na Kozjaku

Kultura

21:00

28 septembar, 2025

Na obroncima planine Kozjak, u dolini reke Pčinje, smestio se jedan od najvećih i najznačajnijih manastira juga Srbije – Prohor Pčinjski. Posvećen je Svetom Prohoru, pustinožitelju iz XI veka, koji je prema predanju predvideo da će mladi vojskovođa Roman Diogen postati vizantijski car. Kada se proročanstvo obistinilo, Diogen je u znak zahvalnosti podigao manastir i darovao ga monahu.

Možda vas zanima:

Manastir Prohor Pčinjski

Kako je carsko proročanstvo stvorilo manastir Prohor Pčinjski - Počivalište moštiju svetitelja i čuda na Kozjaku

Kultura

21:00

28 septembar, 2025

Na obroncima planine Kozjak, u dolini reke Pčinje, smestio se jedan od najvećih i najznačajnijih manastira juga Srbije – Prohor Pčinjski. Posvećen je Svetom Prohoru, pustinožitelju iz XI veka, koji je prema predanju predvideo da će mladi vojskovođa Roman Diogen postati vizantijski car. Kada se proročanstvo obistinilo, Diogen je u znak zahvalnosti podigao manastir i darovao ga monahu.

Tokom istraživanja Zavoda za zaštitu spomenika Niš i Narodnog muzeja iz Vranja otkriveni su ostaci stambenih objekata, crkve i bunara, ali i moćnih kula koje su dosezale i do 30 metara visine. Tvrđava je mogla da primi oko trideset vojnika, što je bilo dovoljno za kontrolu puteva kroz ovaj kraj.

Vranje i srednji vek

Kroz vekove, oblast je menjala gospodare. Za vreme kralja Milutina pominje se kaznac Miroslav, dok se u vreme Stefana Dečanskog navodi tepčija Kuzma. U doba cara Dušana tvrđavu su držali Baldovin Bagaš i njegov sin Maljušat, a kasnije i porodica Paskačića – sevastokrator Vlatko i ćesar Uglješa. Hronike beleže i razaranja – 1412. godine u vreme osmanskog građanskog rata Musa Čelebija je provalio u ovaj kraj, opljačkao Vranje i napao tvrđavu.

Propadanje kroz vekove

Nije poznato kada je tvrđava konačno napuštena, ali se smatra da je do kraja XVII veka izgubila značaj. Ipak, u putopisu diplomate Benedikta Kuripešića iz 1530. godine beleži se da je Vranje imalo „grad“ i „varoš“, pri čemu je grad bio upravo Markovo Kale.

Legende o Marku Kraljeviću

Narodna predanja tvrđavu vezuju za junaka Marka Kraljevića. Najpoznatija legenda kaže da je Marko, bežeći od Turaka, jašući Šarca, preskočio sa kule na planinu Plačevicu, gde je zaplakao za izgubljenim carstvom. Sa Plačevicom se prebacio na planinu Krstilovicu, gde se prekrstio, pa su i te planine dobile imena po događajima iz legende.

Druga verzija, koju beleži istoričar Jovan Hadživasiljević, govori da se Marko, čuvši za propast na Kosovu, rasplakao u tvrđavi, a zatim odjahao na Šarcu prema Pljačkovici i Goliču, gde je „preličen“ i odleteo prema Egeju da zauvek živi sa svojim konjem.

Markovo Kale danas

Danas su bedemi i kule delimično očuvani, obrasli travom i mahovinom, ali i dalje svedoče o prošlosti ovog kraja. Sa tvrđave se pruža veličanstven pogled na dolinu Južne Morave i grad Vranje. Markovo Kale je spoj istorije, arheologije i narodnih priča – mesto gde se legende prepliću sa stvarnošću.

 

rgotsko jezero

Jezero toplije od svih drugih – Voda iz peska i ogledalo neba

Turizam

20:00

28 septembar, 2025

Rgotsko jezero, jedno od najčistijih i najtoplijih u Evropi, nastalo je 1978. godine u trenutku kada su rudari najvećeg rudnika kvarcnog peska „Srbokvarc“ u selu Rgotina morali da napuste stari površinski kop. Voda je iznenada prokuljala i za samo nekoliko dana ispunila kop dubok oko 70 metara, stvarajući novo jezero. Tako se na mestu rudarske jame pojavila prirodna akumulacija, koja se vremenom pretvorila u pravi biser istočne Srbije.

Planina Ruj

Jednim pogledom Srbija, drugim Bugarska - Avantura na planini Ruj

Turizam

20:00

27 septembar, 2025

Na jugoistoku Srbije, iznad reke Jerme i Zvonačke Banje, uzdiže se planina Ruj, masivna i pitoma lepotica koja deli Srbiju i Bugarsku. Najviši vrh Ruja, na 1.706 metara nadmorske visine, ujedno je i granica dve države – s jedne strane prostire se pogled na Srbiju, a s druge na bugarske Znepolske ravnice. Ruj je deo velikog Rodopskog venca i smatra se njegovom najzapadnijom planinom.

Crna trava

Kako je malo planinsko selo iznedrilo najveće neimare Balkana - Legende o nastanku imena Crna Trava

Turizam

17:00

27 septembar, 2025

Opština Crna Trava prostire se na 318 km² i obuhvata 25 naselja sa svega oko 2.500 stanovnika. Smeštena je u živopisnoj kotlini na ušću Čemerčice u Vlasinu, između planina Čemernika i Plane, na nadmorskoj visini od 964 metra. Nekada se ovo mesto zvalo Vilin lug, po verovanju da su se ovde vile kupale u bistrim planinskim vodama. I danas ga meštani opisuju kao uspavanu lepoticu koja čeka da se probudi i zablista.

Komentari(0)

Loading