U srpskoj narodnoj tradiciji, zdravac ubran na Đurđevdan ima posebnu moć. Taj dan i ta rosa, verovalo se, „zapečate snagu biljke“ i pretvaraju je u zaštitnika doma, zdravlja i porodičnog mira.

Zdravac je u narodu poznat kao biljka života. On je deo svakog važnog trenutka: krštenja, slave, venčanja, praznične trpeze. Ali postoji jedan poseban dan u godini kada zdravac ima najjaču simboliku i moć – Đurđevdan. U selima širom Srbije, žene ustaju pre sunca, kako bi ubrale zdravac dok je još vlažan od rose. Verovalo se da biljka tada „pije zvezdanu vlagu“ i da se samo tada može nabrati zdravac koji štiti kuću do jeseni – sve do Mitrovdana.
Zašto Đurđevdanska rosa ima snagu
U narodnoj tradiciji, rosa na Đurđevdan nije samo kap vode.
Možda vas zanima:

"ĐURĐEVDANSKI URANAK": Zašto se baš pre zore izlazilo u prirodu na ovaj veliki praznik?
Danas "Đurđevdanski uranak" mnogi povezuju sa roštiljem, muzikom i druženjem, ali izvorni običaj imao je sasvim drugačiju, mnogo dublju simboliku – buđenje prirode, prizivanje zdravlja i plodnosti zemlje.

Tradicionalni recept za slavsko žito za Đurđevdan: Ovako ga Grci spremaju vekovima
I Srbi i Grci Svetog Đorđa doživljavaju kao zaštitnika vojske, hrabrosti i vere. U grčkoj tradiciji često ga nazivaju "Trofoktonos" (Zmajoubojica), što odgovara srpskom prikazu Svetog Đorđa koji ubija aždahu
Možda vas zanima:

"ĐURĐEVDANSKI URANAK": Zašto se baš pre zore izlazilo u prirodu na ovaj veliki praznik?
Danas "Đurđevdanski uranak" mnogi povezuju sa roštiljem, muzikom i druženjem, ali izvorni običaj imao je sasvim drugačiju, mnogo dublju simboliku – buđenje prirode, prizivanje zdravlja i plodnosti zemlje.

Tradicionalni recept za slavsko žito za Đurđevdan: Ovako ga Grci spremaju vekovima
I Srbi i Grci Svetog Đorđa doživljavaju kao zaštitnika vojske, hrabrosti i vere. U grčkoj tradiciji često ga nazivaju "Trofoktonos" (Zmajoubojica), što odgovara srpskom prikazu Svetog Đorđa koji ubija aždahu
Možda vas zanima:

"ĐURĐEVDANSKI URANAK": Zašto se baš pre zore izlazilo u prirodu na ovaj veliki praznik?
Danas "Đurđevdanski uranak" mnogi povezuju sa roštiljem, muzikom i druženjem, ali izvorni običaj imao je sasvim drugačiju, mnogo dublju simboliku – buđenje prirode, prizivanje zdravlja i plodnosti zemlje.

Tradicionalni recept za slavsko žito za Đurđevdan: Ovako ga Grci spremaju vekovima
I Srbi i Grci Svetog Đorđa doživljavaju kao zaštitnika vojske, hrabrosti i vere. U grčkoj tradiciji često ga nazivaju "Trofoktonos" (Zmajoubojica), što odgovara srpskom prikazu Svetog Đorđa koji ubija aždahu
Možda vas zanima:

"ĐURĐEVDANSKI URANAK": Zašto se baš pre zore izlazilo u prirodu na ovaj veliki praznik?
Danas "Đurđevdanski uranak" mnogi povezuju sa roštiljem, muzikom i druženjem, ali izvorni običaj imao je sasvim drugačiju, mnogo dublju simboliku – buđenje prirode, prizivanje zdravlja i plodnosti zemlje.

Tradicionalni recept za slavsko žito za Đurđevdan: Ovako ga Grci spremaju vekovima
I Srbi i Grci Svetog Đorđa doživljavaju kao zaštitnika vojske, hrabrosti i vere. U grčkoj tradiciji često ga nazivaju "Trofoktonos" (Zmajoubojica), što odgovara srpskom prikazu Svetog Đorđa koji ubija aždahu
Možda vas zanima:

"ĐURĐEVDANSKI URANAK": Zašto se baš pre zore izlazilo u prirodu na ovaj veliki praznik?
Danas "Đurđevdanski uranak" mnogi povezuju sa roštiljem, muzikom i druženjem, ali izvorni običaj imao je sasvim drugačiju, mnogo dublju simboliku – buđenje prirode, prizivanje zdravlja i plodnosti zemlje.

Tradicionalni recept za slavsko žito za Đurđevdan: Ovako ga Grci spremaju vekovima
I Srbi i Grci Svetog Đorđa doživljavaju kao zaštitnika vojske, hrabrosti i vere. U grčkoj tradiciji često ga nazivaju "Trofoktonos" (Zmajoubojica), što odgovara srpskom prikazu Svetog Đorđa koji ubija aždahu
Zdravac u to vreme tek izbacuje prve jake listove.
Ako se tada ubere, sa rosom, i pažljivo osuši, njegova zaštitna moć traje cele godine.
Kako se bere i čuva
Zdravac se bere pre izlaska sunca, najčešće u tišini.
Rukom, bez noža.
Ne nosi se kesa ni korpa – veže se u male svežnjeve i stavlja na maramu ili u krilo.
Ubrani zdravac se ne pere. Rosa se ne briše.
Ostavlja se da se osuši na promaji, u senci, a zatim čuva u platnenim vrećicama, u ormanu, kraj ikone ili ispod jastuka.
U nekim kućama, jedan vezani list zdravca se ostavlja u svaki ugao kuće, a deo se nosi uz sebe – kao amajlija.
Zašto se čuva do Mitrovdana
Mitrovdan, 8. novembra, smatra se duhovnim zatvaranjem godine.
Verovalo se da tada „priroda ulazi u tišinu, a duše u pamćenje.“
Zdravac iz Đurđevdana do Mitrovdana ima snagu da štiti – od bolesti, uroka, nesloge.
Nakon toga se spaljuje, baca u reku ili zakopava ispod voćke, uz rečenicu:
„Što si čuvao, sad ponesi gde treba.“
Zdravac danas – zaboravljena praksa, ali poznat miris
Zdravac je i danas deo mnogih domova, ali retko se zna kada i zašto se bere.
Kupujemo ga na pijaci, sušenog, bez priče.
Ali stari znaju da zdravac izjutra, iz rose, iz tišine – ima drugačiji dah.
I zato su govorili:
„Ko ne zna kad zdravac miriše jače – taj ne zna kad mu kuća treba pomoć.“

Na krovu Svete Gore: Kapela Preobraženja na 2033 metra visine
U zoru kada cela Evropa još spava, prvi sunčev zrak obasja mesto koje se nalazi bliže nebu nego ljudskoj svakodnevici – vrh planine Atos. Na njemu, skromno i tiho, stoji kamena kapela posvećena Preobraženju Gospodnjem.

OVO SU 3 NAJPAMETNIJE SRPSKE POSLOVICE KOJE SVAKOG OD NAS TREBA DA VODE KROZ ŽIVOT: Uz njih ćete UVEK dobro postupiti
Od davnina naš narod je veoma mudrno zborio, prretočivši neprocenjivo iskustvo u poslovice koje se i danas vrlo često koriste u brojnim situacijama.

Greška koja skupo košta! Veroučiteljka Andrea otkrila šta se nikako ne jede tokom posta, a Srbi to rade stalno
Šta je najvažnije da ne jedemo tokom posta?

Kareja: Mesto tišine gde je Sveti Sava ostavio srce
Na Svetoj Gori, među uskim kaldrmisanim ulicama Kareje, skriva se sveta tišina – isposnica Svetog Save, mesto gde je prvi srpski arhiepiskop živeo, pisao i molio se.

Kula Prosforion u Uranopolisu – čuvar kapije Svete Gore koja krije legendu o luli cara Dušana
Na obali Egejskog mora, na samom pragu Svete Gore, stoji impozantna kamena kula iz 14. veka – istorijska stražarnica, simbol moći i duhovnosti pravoslavnog sveta.
Komentari(0)