Zdravac nije samo ukras: Biljka koja oseti tvoje raspoloženje i kaže kakva je atmosfera u kući
Zdravac, jedna od najpoznatijih biljaka u srpskom narodu, često se koristi kao ukras u dvorištima. Ali iza njegovog prijatnog mirisa i skromnog izgleda krije se verovanje da ova biljka oseća čovekovo raspoloženje i reaguje na stanje u kući.

Gotovo svaka seoska kuća imala je barem jednu saksiju zdravca na prozoru. Ova biljka se nije sadila samo zbog mirisa ili lepote – već zato što se verovalo da čuva kuću, vraća mir, i leči ono što se ne vidi na prvi pogled. U narodnoj tradiciji zdravac je bio mnogo više od biljke – bio je senzor doma, merilo stanja ukućana. A kako se odnosite prema njemu, tako će – kako se govorilo – on reagovati.
Zdravac kao pokazatelj mira u kući
Ako zdravac dobro raste, ne suši se i ima jak miris – verovalo se da je u kući red, dogovor i zdravlje. Ako uvene bez vidljivog razloga, to je bio znak da je „nešto nerazgovoreno ostalo u zidovima“. Starije žene su znale da po zdravcu procene „ima li tišina težinu“.
Kako se bere i kada
Zdravac se uvek bere ujutru, posle rose, ali ne pre nego što se u sebi kaže: „Ne uzimam, nego pozdravljam.“ Nije se čupao iz korena, već sekla jedna ili dve stabljike. U kući se sušio na tamnom mestu i koristio kao čaj protiv nervoze, za jačanje srca, ili kao deo kupke kod nesanice.
Šta znači kada se „ne primi“
Ako posadite zdravac, a on ne krene – to je, verovalo se, znak da kuća ne zna šta da zadrži. U tom slučaju se menja mesto sadnje ili se biljka poklanja drugome. Zdravac, kažu, ne raste tamo gde su ljudi samo prolazni.
Danas – više ukras nego lek, ali zna da pokaže
Iako se danas često koristi samo kao dekoracija, zdravac nije izgubio značenje. Mnoge žene još uvek znaju da, kad se nešto „ne uklapa“ u mir kuće, pogledaju prvo saksiju na prozoru. I često tamo dobiju odgovor – i bez pitanja.

Na krovu Svete Gore: Kapela Preobraženja na 2033 metra visine
U zoru kada cela Evropa još spava, prvi sunčev zrak obasja mesto koje se nalazi bliže nebu nego ljudskoj svakodnevici – vrh planine Atos. Na njemu, skromno i tiho, stoji kamena kapela posvećena Preobraženju Gospodnjem.

OVO SU 3 NAJPAMETNIJE SRPSKE POSLOVICE KOJE SVAKOG OD NAS TREBA DA VODE KROZ ŽIVOT: Uz njih ćete UVEK dobro postupiti
Od davnina naš narod je veoma mudrno zborio, prretočivši neprocenjivo iskustvo u poslovice koje se i danas vrlo često koriste u brojnim situacijama.

Greška koja skupo košta! Veroučiteljka Andrea otkrila šta se nikako ne jede tokom posta, a Srbi to rade stalno
Šta je najvažnije da ne jedemo tokom posta?

Kareja: Mesto tišine gde je Sveti Sava ostavio srce
Na Svetoj Gori, među uskim kaldrmisanim ulicama Kareje, skriva se sveta tišina – isposnica Svetog Save, mesto gde je prvi srpski arhiepiskop živeo, pisao i molio se.

Kula Prosforion u Uranopolisu – čuvar kapije Svete Gore koja krije legendu o luli cara Dušana
Na obali Egejskog mora, na samom pragu Svete Gore, stoji impozantna kamena kula iz 14. veka – istorijska stražarnica, simbol moći i duhovnosti pravoslavnog sveta.
Komentari(0)