Zašto se prvo jaje farba u tišini, čuva cele godine i stavlja u temelje kuće
Na Uskrs, kada se farbaju jaja, prvo jaje se uvek farba crveno – ali se ne kuca, ne deli i ne jede. To je čuvarkuća – jaje koje ima posebnu ulogu u srpskoj narodnoj tradiciji. Farbano u zoru, u tišini, često uz molitvu ili bez ikakve reči, ono se čuva na posebnom mestu cele godine – na polici, pored ikone, u ormariću ili čak zakopano u temelj nove kuće. Njegova simbolika nadilazi religiju – ono je amajlija, znak života, krv Hristova, ali i narodno sredstvo za čuvanje porodice od bolesti, siromaštva i zla.
Kako se farba čuvarkuća – običaj sa strogošću i verom
U mnogim domaćinstvima, čuvarkuća se farba pre svih drugih jaja – obavezno prirodnom bojom (najčešće ljuskom crnog luka), bez upotrebe hemikalija. Neki običaji nalažu da jaje ne sme kuvati više od 7 minuta, dok drugi kažu da “duže kuvaš, jače čuva”. Farba se bez priče, često u samoći, uz tiho izgovaranje rečenice poput: “Da čuva dom, da čuva decu, da čuva hleb.”
Možda vas zanima:
Uskršnji hleb sa jajetom u sredini – simbol jedinstva i novog života
Zaboravljen običaj iz centralne Srbije – jaje se ne kuca, već peče u testu i daruje deci za sreću
TREĆI DAN VASKRSA SE SMATRA NAJSREĆNIJIM DANOM U GODINI: Evo šta treba da radite sutra
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra obeležavaju treći dan Uskrsa, a prema narodnom verovanju to je najsrećniji dan u godini
Možda vas zanima:
Uskršnji hleb sa jajetom u sredini – simbol jedinstva i novog života
Zaboravljen običaj iz centralne Srbije – jaje se ne kuca, već peče u testu i daruje deci za sreću
TREĆI DAN VASKRSA SE SMATRA NAJSREĆNIJIM DANOM U GODINI: Evo šta treba da radite sutra
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra obeležavaju treći dan Uskrsa, a prema narodnom verovanju to je najsrećniji dan u godini
Možda vas zanima:
Uskršnji hleb sa jajetom u sredini – simbol jedinstva i novog života
Zaboravljen običaj iz centralne Srbije – jaje se ne kuca, već peče u testu i daruje deci za sreću
TREĆI DAN VASKRSA SE SMATRA NAJSREĆNIJIM DANOM U GODINI: Evo šta treba da radite sutra
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra obeležavaju treći dan Uskrsa, a prema narodnom verovanju to je najsrećniji dan u godini
Gde se čuvarkuća drži i kada se menja
Najčešće mesto za čuvarkuću je:
- u kuhinji, pored šporeta
- uz ikonu, posebno Bogorodicu
- u plavom ormanu ili ormaru sa posteljinom
- kod ulaznih vrata, kao štit
Jaje se menja sledeće godine na Uskrs. Prethodna čuvarkuća se tada baca u reku, zakopa u dvorište ili, u nekim krajevima – ostavi u štali, “da čuva blago”.
Čuvarkuća i narodne bolesti
Verovalo se da ako se neko ozbiljno razboli, čuvarkuća može da se “stavlja ispod jastuka” ili nosi u torbi na put – kao amajlija. Ako kuća gori, jaje se baca u vatru, “da se vatra svede”. Ako dete ima noćne more – stavlja se čuvarkuća u njegovu posteljinu. U svim slučajevima – ne jede se, ne lomi i ne daje drugima.
Duhovna i simbolička snaga običnog jajeta
Veselin Čajkanović u svojim tumačenjima farbanih jaja ističe da je jaje u narodnoj religiji simbol svetlosti zatvorene u ljusku – života zarobljenog, koji čeka da se otkrije. Čuvarkuća je taj život koji ne treba da se otvori – već da štiti. Crvena boja nije samo krv Hristova, već signal snage, žrtve i obnove.
Danas – čuvarkuća i dalje živi, čak i kad joj ne znamo značenje
I danas, bez obzira na religioznost domaćina, gotovo svaka kuća čuva jedno jaje cele godine. Možda ga ne zovemo čuvarkućom, možda ga deca vide kao “dekoraciju” – ali on stoji. Na polici. Pored ikone. I bez reči kaže: ovde se nešto poštuje, nešto pamti, i nešto čuva.
Kako je ajvar dobio ime? Ovo je turska reč i nema veze ni sa paprikom ni sa zimnicom
Ajvar, magična reč koja sva vrata otvara... Stigla je sezona, a ovo tradicionalno jelo ukrasiće sve trpeze – i za doručak, i za ručak, i za večeru, i između. Recept? Svaka domaćica ima svoj. Poreklo? I to bi moglo da bude komplikovano, pa ćemo reći samo da nam pripada svima po malo
Ko ima pravo na titulu "hadži"? Srpska pravoslavna crkva se ništa ne pita, ali jedan papir je važan
Saznajte pravo značenje titule „hadži“ u srpskoj pravoslavnoj tradiciji – kako je nastala, šta simbolizuje i na koji način se može uneti u lična dokumenta.
"SVI VIDE 4 SLOVA, A NE VIDE KRST": Najčemerniji srpski greh
Vladika Nikolaj Velimirović rođen 1881. godine, u selu Lelić nedaleko od Valjeva. NJegovi roditelji, Dragomir i Katarina imali su devetoro dece od kojih su preživela samo dvojica sinova Nikolaj i Dušan, da bi i Dušan poginuo 1914. godine, a Nikolaj se zamonašio. Postao je jedan od najcenjenijih vladika, nije štedeo reči kada hvali naš narod, ali mu nije bilo strano ni da nam uputi po koju kritiku i ukaže na greške koje pravimo.
Bliži se pravi trenutak da posejete božićnu pšenicu: Evo kako da vam ispadne što lepša
Bliži se idealan dan da posejete božićnu pšenicu. Imamo proverene trikove za negu da vam bude najlepša i najgušća, puna sreće!
Mudri ljudi sa godinama prestaju da slave rođendane, a razlog je upravo ovaj
Mudri ljudi ne slave rođendane jer se s godinama gubi sjaj, Saznajte zašto zrelost bira mir umesto buke, ima veze sa potpunom slobodom
Komentari(0)