Zašto se utorkom ne kopa zemlja u istočnoj Srbiji? Zaboravljena zabrana koja skriva strah od smrti
U nekim selima u Timočkoj Krajini i danas se veruje da kopanje utorkom donosi nesreću

“Ne kopa se utorkom, da ne bi neko iz kuće umro” – ova rečenica i dalje odzvanja selima oko Zaječara, Negotina i Sokobanje. Iako zvuči kao sujeverje, zabrana da se utorkom dira zemlja, bilo u bašti, bilo na groblju, ima korene u dubokoj narodnoj religiji. Paganski kalendar, koji je preživljavao paralelno sa hrišćanskim, utorak je označavao kao “zatvoren dan” – dan kada su sile podzemlja aktivne, a čovek treba da se uzdrži od kopanja, otvaranja zemlje i uznemiravanja mrtvih.
Zemlja kao živi entitet u narodnoj veri
U narodnom tumačenju, zemlja nije samo tlo – ona je majka, nosilac života i dom mrtvih. Kada se kopa, simbolično se “otvara” prolaz između svetova. Zato su stari Srbi pazili da to ne rade u dane kada se verovalo da su podzemne sile budne – a utorak je bio upravo jedan od njih.
Možda vas zanima:

Prvo crveno jaje se ne jede: Čuvarkuća kao amajlija doma u srpskoj tradiciji
Zašto se prvo jaje farba u tišini, čuva cele godine i stavlja u temelje kuće

Grobna pogača sa bosiljkom i vinom: Zaboravljen recept koji se nosio samo mrtvima
Obredna hrana koja se nije jela kod kuće, već delila tiho – za dušu i zavet
Možda vas zanima:

Prvo crveno jaje se ne jede: Čuvarkuća kao amajlija doma u srpskoj tradiciji
Zašto se prvo jaje farba u tišini, čuva cele godine i stavlja u temelje kuće

Grobna pogača sa bosiljkom i vinom: Zaboravljen recept koji se nosio samo mrtvima
Obredna hrana koja se nije jela kod kuće, već delila tiho – za dušu i zavet
Možda vas zanima:

Prvo crveno jaje se ne jede: Čuvarkuća kao amajlija doma u srpskoj tradiciji
Zašto se prvo jaje farba u tišini, čuva cele godine i stavlja u temelje kuće

Grobna pogača sa bosiljkom i vinom: Zaboravljen recept koji se nosio samo mrtvima
Obredna hrana koja se nije jela kod kuće, već delila tiho – za dušu i zavet
Utorkom ne sahranjuj, ne ori i ne presađuj
Posebno se izbegavalo da se utorkom sahranjuju mrtvi – verovalo se da će uskoro za njima poći još neko iz kuće. Isto važi za sadnju – biljka posađena utorkom “neće roditi” ili “uvući će bolest u kuću”. I danas se u nekim selima dogodi da se zakazana sahrana pomeri “da ne padne u utorak”.
Poreklo verovanja i tragovi paganskog kalendara
Veselin Čajkanović piše o danima koji su smatrani “zatvorenim” ili “crnim”, a koji su najverovatnije poticali iz arhaičnih lunarnih ciklusa i agro-magijskih rasporeda. Utorkom se, u starim religijama, verovalo da “vladaju sile koje traže krv” – dan se povezuje sa Marsom (bog rata) i destrukcijom. Srpski narod je ovu logiku usvojio intuitivno i pretočio je u zabranu kopanja.
Običaj koji nestaje, ali nije zaboravljen
Iako mlade generacije sve ređe poštuju ovu zabranu, u seoskim sredinama ona i dalje postoji – ne samo kao relikt, već kao deo narodnog osećaja za ravnotežu. “Bolje preskoči jedan dan, nego da plačeš celu godinu”, kaže starica iz sela Halovo kod Negotina.

Najtužniju pesmu ikada napisanu u Jugoslaviji, Tito je strogo zabranio: Zbog mučnih reči uz nju su ljudi sebi oduzimali život
Autor numere je Dragiša Nedović koji je ostavio značajan trag u muzičkoj istoriji bivše Jugoslavije i brojne hitove

Kakva sudbinu čeka osobe rođene na Vaskrs? Prema starom verovanju Bog im je dao važan zadatak, ako bi krenuli lošim putem, na sebe bi navlačili gnev Gospoda
Naši stari su verovali da osobe koje su rođene na Vaskrs imaju velike šanse da u budućnosti postanu poznate i uticajne ličnosti koje će pratiti dobar glas!

Čistina bez gljiva: Znak svetog mesta u šumi?
Zašto narod veruje da postoje mesta u šumi gde ni pečurka ne sme da nikne – i zašto tamo niko ne seče drvo

Legenda koju zna samo jedno selo: Vila iz jasenove šupljine i zakleti konopac
U selu Trnavci na padinama Zlatara, i danas se šapuće priča o vili koja traži obećanje – i čuva ga koncem vezanim za drvo

Prvo crveno jaje se ne jede: Čuvarkuća kao amajlija doma u srpskoj tradiciji
Zašto se prvo jaje farba u tišini, čuva cele godine i stavlja u temelje kuće
Komentari(0)