Obred “probijanja vode” kod porođaja: Drevna praksa iz Knjaževca i Pirota koja je pomagala ženama na mukama
Kako su izvori, glinene posude i magijske reči bili deo porođaja u istočnoj Srbiji

U zabačenim selima istočne Srbije, u okolini Knjaževca i Pirota, do pre samo nekoliko decenija postojao je obred koji današnjim generacijama zvuči kao da je iz bajke. Kada bi porođaj tekao teško, trudnicu bi žene iz kuće vodile do izvora, gde bi joj polako prale lice i ruke vodom iz glinene posude, izgovarajući rečenicu: „Kao što voda ide niz reku, tako da ide dete iz tebe.” Običaj je poznat kao “probijanje vode” i nosi duboke tragove paganske magije plodnosti i kulta žive vode.
Voda kao saveznik života i smrti
U srpskoj narodnoj religiji, voda je smatrana ne samo elementom čišćenja, već i pokretačem života. Čajkanović ukazuje da se voda u ovim ritualima ne koristi samo praktično, već i simbolički – ona pokreće, oslobađa, “rađa”. Izvor iz kog se voda uzima mora biti “neukaljan” – bez betonske obloge, u senci drveća i često u blizini crkvišta ili starih svetilišta.
Možda vas zanima:

Pletenje venaca od bosiljka i zvezdana: Zaboravljena letnja praksa protiv uroka i vrućine
U avgustu, kad sunce prži, a bilje miriše najjače, srpska sela su vekovima imala jedan poseban, tih običaj – pletenje venaca od bosiljka, zvezdana, nevena i kantariona. Ovi mirisni krugovi nisu bili samo ukras: verovalo se da imaju moć da štite dom od zla, decu od uroka i starije od letnje nemoći.

Zašto se šećer tradicionalno drži u drvenoj posudi
Stara verovanja i narodni običaji koji i danas žive u našim kuhinjama
Možda vas zanima:

Pletenje venaca od bosiljka i zvezdana: Zaboravljena letnja praksa protiv uroka i vrućine
U avgustu, kad sunce prži, a bilje miriše najjače, srpska sela su vekovima imala jedan poseban, tih običaj – pletenje venaca od bosiljka, zvezdana, nevena i kantariona. Ovi mirisni krugovi nisu bili samo ukras: verovalo se da imaju moć da štite dom od zla, decu od uroka i starije od letnje nemoći.

Zašto se šećer tradicionalno drži u drvenoj posudi
Stara verovanja i narodni običaji koji i danas žive u našim kuhinjama
Možda vas zanima:

Pletenje venaca od bosiljka i zvezdana: Zaboravljena letnja praksa protiv uroka i vrućine
U avgustu, kad sunce prži, a bilje miriše najjače, srpska sela su vekovima imala jedan poseban, tih običaj – pletenje venaca od bosiljka, zvezdana, nevena i kantariona. Ovi mirisni krugovi nisu bili samo ukras: verovalo se da imaju moć da štite dom od zla, decu od uroka i starije od letnje nemoći.

Zašto se šećer tradicionalno drži u drvenoj posudi
Stara verovanja i narodni običaji koji i danas žive u našim kuhinjama
Uloga žena kao nosilaca svetog znanja
Obred je uvek sprovodila starija žena iz porodice ili komšiluka – ona koja je već “izvela” desetine porođaja. Njena moć nije dolazila iz formalnog znanja, već iz iskustva, predanja i unutrašnjeg autoriteta. Reči koje je izgovarala često su bile šapat, ponekad praćene poljupcem u čelo trudnice ili prekrštavanjem vode pre nego što se pospe.
Zaboravljen običaj sa lekovitom psihološkom moći
Iako medicina danas ima drugačiji pristup porođaju, etnolozi i antropolozi ističu da je “probijanje vode” verovatno imalo i snažan psihološki efekat. Umirujuće reči, hladna voda i kontakt sa prirodom često su mogli smanjiti strah i olakšati proces porođaja. Meštani tvrde da su žene koje su prošle ovaj ritual “brže rađale” i “bile jače posle porođaja”.
Kako sačuvati pamćenje ovakvih običaja?
Obred “probijanja vode” danas gotovo da niko ne praktikuje, ali živi u sećanjima najstarijih stanovnica sela kao što su Bučje, Štrbac i Gornja Kamenica. Očuvanje ovakvih rituala ne znači vraćanje paganstvu, već poštovanje nasleđa koje je vekovima pomagalo ljudima da prežive – i rađaju.

OVA ZGRADA PONOS JE BEOGRADA, IDETE PORED NJE, A NE ZNATE KAKVU KLETVU NOSI! Ona je bila POPRIŠTE krvavog rata Srba
Zgrada je na Studentskom trgu...

Opanci – od svakodnevne obuće do simbola tradicije
Od planinskih sela do varoških sokaka, opanci su vekovima bili simbol srpskog domaćinstva, rada i svakodnevice. Zanat opančara, iako danas retkost, i dalje čuva priču o umeću, strpljenju i životu koji je nekada tekao sporije, ali sa više mere.

Od Nerodimlja do tri mora, od kralja do cara- Dušan Silni, ratnik, zakonodavac i tvorac srednjovekovne imperije
Godina 1331. označila je novu prekretnicu u srpskoj istoriji. Posle sukoba oca i sina, na presto dolazi jedan od najmoćnijih vladara srednjovekovne Srbije – Stefan Dušan Nemanjić, poznat kao Dušan Silni.

Stara narodna verovanja kažu da ove pojave nagoveštavaju buduće događaje: Ako tuđi pas zalaje ispred vaše kuće...
Za pojave koje nagoveštavaju buduće događaje, prema narodnim verovanjima, i danas se može čuti.

Stara srpska narodna verovanja kojima su naši stari privlačili novac i sreću, a terali siromaštvo i zlo: Ovako im je uspevalo da prizovu dobru energiju
Da li su se i u vašoj kući pominjala ova stara srpska narodna verovanja?
Komentari(0)