U selima oko Kragujevca i Topole, sve do sredine 20. veka negovao se neobičan običaj – ukrašavanje slavskog kolača crtežima od voska. Te šare nisu bile samo ukras, već i molitva, poruka i izraz domaćinske časti. Danas ovu tehniku poznaje samo nekoliko žena u Šumadiji.

Pre nego što su slavski kolači počeli da se dekorišu testom, usecanjem i pečatima, domaćice u srcu Šumadije su svoje pogače ukrašavale voskom. U toploj prostoriji, tik uz ognjište, topila se sveća, umakala se grančica, drveni štapić ili nož, i potom nanosila crna, tamna linija preko zlatne kore pogače.
Šara kao molitva i poruka
Ove voskom crtane šare bile su stilizovani simboli: krst, vinova loza, klas, sunce, četiri S, porodične oznake i imena svetaca. Neke žene su crtale i ptice, volove, pa čak i simbole iz snova – verujući da šara može „doneti blagostanje kući“.
Možda vas zanima:

Ovih 5 neobičnih vrsta Srpskog hleba morate probati bar 1 u životu: Svaki krije svoju priču, a zajednička im je ljubav prema tradiciji
Vreme je da probajte nešto novo i otkrijete čari ovih neobičnih vrsta testa, a ujedno i da se vratite tradiciji naše zemlje

Zašto se uveče ne daje nož, hleb ili ogledalo? Tri zabrane koje narod ne krši ni bez objašnjenja
U srpskoj tradiciji postoje predmeti koji se posle zalaska sunca ne smeju davati iz ruke u ruku – jer se veruje da prenose svađu, nesreću ili gubitak
Možda vas zanima:

Ovih 5 neobičnih vrsta Srpskog hleba morate probati bar 1 u životu: Svaki krije svoju priču, a zajednička im je ljubav prema tradiciji
Vreme je da probajte nešto novo i otkrijete čari ovih neobičnih vrsta testa, a ujedno i da se vratite tradiciji naše zemlje

Zašto se uveče ne daje nož, hleb ili ogledalo? Tri zabrane koje narod ne krši ni bez objašnjenja
U srpskoj tradiciji postoje predmeti koji se posle zalaska sunca ne smeju davati iz ruke u ruku – jer se veruje da prenose svađu, nesreću ili gubitak
Možda vas zanima:

Ovih 5 neobičnih vrsta Srpskog hleba morate probati bar 1 u životu: Svaki krije svoju priču, a zajednička im je ljubav prema tradiciji
Vreme je da probajte nešto novo i otkrijete čari ovih neobičnih vrsta testa, a ujedno i da se vratite tradiciji naše zemlje

Zašto se uveče ne daje nož, hleb ili ogledalo? Tri zabrane koje narod ne krši ni bez objašnjenja
U srpskoj tradiciji postoje predmeti koji se posle zalaska sunca ne smeju davati iz ruke u ruku – jer se veruje da prenose svađu, nesreću ili gubitak
Šare su se najčešće pravile na slavskom hlebu, koji se nosio u crkvu na osvećenje. Po njemu se znalo iz koje kuće dolazi, da li je domaćin mlad ili star, koliko ima dece, pa čak i da li se neko iz kuće nalazi na služenju vojnog roka.
Kako je izgledala izrada
Vosak se topio u maloj metalnoj posudi, najčešće od poklopca stare lampe ili kašike. Alatke su bile najprostije: grančica drenovine, šilo, pa i obična igla umetnuta u drveni štapić.
Pogača se prvo premazivala jajetom, a zatim se crtalo po njoj pre pečenja. Kada bi izašla iz peći, vosak bi se delimično upio u koru, ostavljajući tamnosmeđu, sjajnu liniju, kao da je pečena u zlatu.
Gde je običaj preživeo
U selima Gornje Grbice, Grošnica i Beloševac, starije domaćice još uvek pamte ovu tehniku. Danas je redak prizor, ali u nekim domaćinstvima se vosak koristi makar za jedan mali znak – iz poštovanja prema precima.
Etnolozi iz Narodnog muzeja u Kragujevcu beleže ovu praksu kao deo nematerijalnog kulturnog nasleđa, ali do sada nije zaštićena, niti sistematski predstavljena široj javnosti.
Umetnost koja se topi u zaboravu
U vremenu kada kupujemo gotovo sve, od slavskih kolača do ikona, šara od voska podseća na vreme kada je svaka kuća stvarala svoju estetiku, sa malo sredstava i puno smisla.
Možda ne možemo svi šarati voskom, ali možemo zapamtiti da su ti tihi crteži govorili mnogo više od ukrasa – govorili su ono što se ne izgovara, već moli.

ŽIČA Tajne krunisanja srpskih kraljeva u srcu Srbije
Manastir Žiča, sa svojom bogatom istorijom, bio je mesto krunisanja i miropomazanja srpskih kraljeva.

Ovo muško ime je prava retkost u Srbiji: Nose ga samo najposebniji dečaci - oni koji donose svetlost
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku i raznim imenicima, ovo ime je u upotrebi, ali sa zanemarljivo malim brojem nosilaca

ZNATE LI U KOM PRAVCU POKAZUJE KNEZ MIHAILO PRSTOM? Pravu istinu o najpoznatijem SRPSKOM SPOMENIKU malo ko zna!
Prva inicijativa za podizanje spomenika javila se u vidu osnivanja “Glavnog odbora za sakupljanje priloga za spomenik blažene pameti knezu Mihailu M. Obrenoviću III”, 2. juna 1868.
KADA I ZAŠTO TREBA PLAKATI? Vladeta Jerotić preneo vaćnu leksiju koju je naučio od HILANDARSKIH kaluđera
Lekcija koja će vam biti korisna u životu
Dok je umirao, ona njegovu ruku nije ispuštala: Poslednji dani Mome Kapora slamaju srce, ovako je zaista izdahnuo
- Ono što sam najviše volela kod Mome bio je njegov odnos prema životu uopšte, jer je bio najveći pobornik lepote i proizvodio je radost oko sebe i uživao u njoj - rekla je o svom saputniku Ljiljana Kapor.
Komentari(0)