Mnoge arhaične srpske reči imaju duboko tragično značenje.
U svojoj istoriji srpski narod susretao se sa brojnim tragedijama i nevoljama.
Svi ti događaji, i ružni i lepi, ostavili su traga na naš jezik, koji je morao da ide u korak s vremenom pa ne iznenađuje da su smišljane mnoge reči da opišu te situacije.
Zbog toga postoje mnoge arhaične srpske reči imaju duboko tragično značenje.
Možda vas zanima:
Znate li koja je najduža reč u srpskom jeziku?
A nije „prestolonaslednikovica“…
MELANIJA PROGOVORILA NA SRPSKOM: "Dobar dan" i "kako ste" usred Amerike
Prva dama Amerike Melanija Tramp zbunila je sve prisutne prilikom obilaska porodica čije su kuće izgorele u požarima u Kaliforniji.
Možda vas zanima:
Znate li koja je najduža reč u srpskom jeziku?
A nije „prestolonaslednikovica“…
MELANIJA PROGOVORILA NA SRPSKOM: "Dobar dan" i "kako ste" usred Amerike
Prva dama Amerike Melanija Tramp zbunila je sve prisutne prilikom obilaska porodica čije su kuće izgorele u požarima u Kaliforniji.
Možda vas zanima:
Znate li koja je najduža reč u srpskom jeziku?
A nije „prestolonaslednikovica“…
MELANIJA PROGOVORILA NA SRPSKOM: "Dobar dan" i "kako ste" usred Amerike
Prva dama Amerike Melanija Tramp zbunila je sve prisutne prilikom obilaska porodica čije su kuće izgorele u požarima u Kaliforniji.
Jedna od takvih reči, danas zaboravljenih, je "posmrče". Reč je o detetu rođenom posle smrti oca. U zemlji koja je često bila zahvaćena ratnim vihorima, ovo nije bio redak slučaj.
Samo u Prvom svetskom ratu Srbija je izgubila 60 odsto muške populacije, a mnoga deca ostala su siročad ili prepuštena samo staranju majke, piše Istorijski zabavnik.
Narod je za "posmrčad" vezao mnoga verovanja. Valjda kako bi im olakšao tešku muku koju im je sudbina odredila još pre rođenja, za ovakvu decu se pričalo da poseduju natprirodne sposobnosti, da su imuna na "zla bića" i da im "nikakva ala ne može naškoditi".
Pričalo se da su vidovita, pa čak i da imaju isceliteljske moći. Danas, ovaj izraz se retko sreće, još ređe upotrebljava, ali ga svakako treba upamtiti, jer svedoči o istoriji našeg naroda.
(Krstarica)
Urezano u prag: Zašto su Srbi nekada svoje ime urezivali na kući
U selima zapadne i južne Srbije, na starim drvenim kućama i danas se mogu videti urezana imena, godine i poneki krstić iznad vrata. Neki misle da su to samo oznake starih majstora ili dekorativni detalji, ali zapravo se iza tih tragova krije ozbiljan običaj i snažna poruka domaćina.
Običaj „nošenja noći“: Zašto su naši stari decu nosili preko praga kad padne mrak
Kad dete plače noću, budi se u isto vreme ili gleda „u ćošak“, narod je znao: noć mu je „ušla u dušu“. Zato su ga nosili tri puta preko praga – da ga vrate iz senke
Tri dana pred Mitrovdan: Verovalo se da tada duhovi obilaze domove i gledaju ko ih pamti
Uoči praznika Svetog Dimitrija, narod je ćutao, palio sveće i nije otvarao vrata posle mraka – jer se verovalo da mrtvi još jednom dolaze pred kuću
Vekovni prsten na prstu mrtvog: Zašto se pokojnici sahranjuju sa burmom i šta se dešava ako se skine
U srpskoj tradiciji, burma nije samo znak braka – već veza između duša. Zato se i posle smrti ostavlja na ruci, da pokojnik zna kome pripada – i da ne zaboravi put ka miru
Srbi na grob za Zadušnice prostiru stolnjake kao da je slava: Sveštenik otkrio koji je stav Srpske pravoslavne crkve o bizarnom običaju
U mnogim sredinama u Srbiji na groblje se za Zadušnice pored sveća iznosi i mnogo hrane.
Komentari(0)