Mnogo puta ste čuli da neko hvata zjala/zjale ili prodaje zjala (ili zjake), kada dangubi i ne radi ništa produktivno. Sada otkrivamo šta su to zjale koja se mogu hvatati i prodavati?
Zjalo je reč srednjeg roda koja označava usta, usni otvor ili čeljust, a u sekundarnom značenju ponor, ambis, prazninu. Onaj koji prodaje zjale zapravo ne prodaje ništa do jednu veliku prazninu ili ništavilo, pa samim tim provodi vreme ne radeći ništa, besposliči ili zaludniči.
Otuda nam i glagol zjakati u značenju uludo provoditi vreme i blenuti (u prazno, kao u ambis) i imenice zjakalo i zjakan – onaj koji beskorisno provodi vreme, odnosno zjaka – pokr. glupača, luda.
U vezi sa zjalom je i glagol zijati – držati otvorena, razjapljena usta, odnosno blenuti, zuriti, dangubiti, a onaj ponor i ambis iz definicije zjala možemo dovesti u vezu i sa glagolima zjapiti, razjapiti (npr. upravo čeljust).
Praslovensko zijati (ili zjati) može se dovesti u vezu sa glagolom zevati (prasl. *zijati, *zěvati), koji u sekundarnom značenju takođe znači lenčariti, traćiti vreme i sl.
Tako dolazimo do naslova našeg članka – ispostavlja se da onaj što hvata ili prodaje zjala zapravo u isto vreme i zeva i provodi vreme beskorisno.
Uoči zimske slave: Zašto se kuća ne mete i ne presipa voda preko praga
U danima pred Aranđelovdan, Nikoljdan i Božić, srpski domaćini znali su – kuća se ne čisti na silu, ne izbacuje ništa preko praga i ne „dira tišina“ bez potrebe
Manastir Svetog Romana kod Đunisa: Svetinja koju zna samo tišina
Na obroncima Jastrepca, skriven između šuma i tišine, stoji manastir Svetog Romana – mesto gde ljudi dolaze ne da govore, već da slušaju ono što se u sebi više ne čuje
Zašto se u novembru nosi voda u kuću bez reči: Običaj tihe molitve koja se ne izgovara, ali se zna
U danima pred zimu, naročito uoči velikih praznika, naši stari su znali – voda se ne unosi u kuću bilo kako. Ako želiš da ti kuća bude mirna, voda se nosi ćutke.
Kako su se u novembru palile prve „domaće zvezde“: Ognjište, kandilo i lampa pre struje
U dugim novembarskim noćima, pre nego što je u selo stigla struja, srpske kuće osvetljavale su se plamenom – ne samo zbog svetla, već zbog poštovanja, tišine i porodične topline
Aranđelovdanske večeri: Zašto se kaže da Arhangel „ne prašta, ali čuva“
Uoči Aranđelovdana, koji se obeležava 21. novembra, u narodu se šapuće više nego što se govori. Sveti Arhangel Mihailo se ne slavi zbog veselja – već zbog zaštite, istine i tišine
Komentari(0)