NESREĆNA PRINCEZA OD DEDINJA: Život ćerke predsednika Jugoslavije strogo skrivan od javnosti! (FOTO)
Mirjana Mira Mijatović bila je pevačica beogradske rok grupe VIA Talas, a njen privatan život godinama je intrigirao domaću javnost.
Mira je bila ćerka poznatog jugoslovenskog političara Cvijetina Mijatovića, drugog predsednika Predsedništva SFRJ posle Tita, zbog čega je njena privatnost od sredine 80-ih godina držana u strogoj tajnosti.
Rođena je u Ljubljani 1961. godine, a njena majka, glumica Sibina Mijatović poginula je u saobraćajnoj nezgodi kada je Mira imala samo 9 godina. Nakon ove porodične tragedije, Mirin otac Cvijetin se oženio glumicom Mirom Stupicom.
Kada je njen otac izabran za funkciju predsednika Predsedništva SFRJ njihova porodica je živela u vili na Dedinju, zbog čega su je zvali "Princezom od Dedinja", u kojoj su Mira i njena mlađa sestra Maja često pravile žurke. Imale su veliko društvo koje su činile sve najpoznatije gradske face i imena beogradske muzičke scene 80-ih godina.
Godine 1981. Mira Mijatović je sa Bojanom Pečarom osnovala bend VIA Talas, sa kojim je 1983. godine snimila album "Perfektan dan za banana ribe", a najpoznatija pesma sa albuma bila je numera "Sama" koja je postala nacionalni hit.
Međutim, grupa se vrlo brzo raspala, a Mira je nastavila da živi brzim i burnim životom. U čuvenom prestoničkom klubu "Akademija" bila je stalni gost.
– Miru pamtim kao devojku sa izuzetnim osmehom i mnogo energije. Po obliku glave i po frizuri me je podsećala na Avu Gardner. Znam je iz zdrave faze. Kad je pala na droge, izbegavala je da dolazi. Čuli smo se telefonom. Nije smela da me gleda u oči. Maja je bila nepredvidiva devojka. Mira je bila mirnija. Možda je to njihovo ponašanje bilo programsko, da bi se revanširale ocu. Ne mogu to da tvrdim. Deca 80-ih su programski bila navučena na drogu – ispričao je svojevremeno Petar Peca Popović, poznati novinar i rok kritičar, za portal Presstiž.rs.
Godine 1991. u svojoj 30. Mira Mijatović preminula je u Beogradu od prekomerne doze heroina. Da zla kob ove porodice bude još veća, njena sestra Maja umrla je iste godine u razmaku od svega nekoliko meseci.
– One su bile radoznale gradske devojke koje su živele 26 sati dnevno. To je bio problem. Kad je bila bolesna, Mira je izbegavala da se javlja jer ju je bilo sramota. Ne smem da pomislim kako izgleda taj prelaz od devojke oko koje se vrti ceo svet do devojke koje svi izbegavaju. Strašna je pomisao da je uvek morala da ima određenu količinu novca kod sebe da bi kupila drogu. Mislim da ju je pre Maja navukla nego obratno. Maja je bila radoznalija, drčnija. Taj segment su krile od mene jer ih je bilo sramota. Bile su lepo vaspitane i bilo ih je sramota da im vidite slabost. Pobegle su od nas da ne bismo videli kako se urušavaju. Kad je Mira umrla niko nije znao. Saznali smo kasnije, a mnogo kasnije smo saznali da je umrla i Maja. To je bila državna bruka. Da dozvoliš da umru obe ćerke predsednika države – pričao je Popović.
Dve godine nakon smrti svojih ćerki, preminuo je i Cvijetin Mijatović, ostavivši svoju suprugu Miru Stupicu.
U beogradskim muzičkim krugovima dugo se pričalo da su mnogi detalji Mirinog života prikrivani od javnosti, prećutkivani, a njenih fotografija na internetu gotovo da i nema.
Uoči zimske slave: Zašto se kuća ne mete i ne presipa voda preko praga
U danima pred Aranđelovdan, Nikoljdan i Božić, srpski domaćini znali su – kuća se ne čisti na silu, ne izbacuje ništa preko praga i ne „dira tišina“ bez potrebe
Manastir Svetog Romana kod Đunisa: Svetinja koju zna samo tišina
Na obroncima Jastrepca, skriven između šuma i tišine, stoji manastir Svetog Romana – mesto gde ljudi dolaze ne da govore, već da slušaju ono što se u sebi više ne čuje
Zašto se u novembru nosi voda u kuću bez reči: Običaj tihe molitve koja se ne izgovara, ali se zna
U danima pred zimu, naročito uoči velikih praznika, naši stari su znali – voda se ne unosi u kuću bilo kako. Ako želiš da ti kuća bude mirna, voda se nosi ćutke.
Kako su se u novembru palile prve „domaće zvezde“: Ognjište, kandilo i lampa pre struje
U dugim novembarskim noćima, pre nego što je u selo stigla struja, srpske kuće osvetljavale su se plamenom – ne samo zbog svetla, već zbog poštovanja, tišine i porodične topline
Aranđelovdanske večeri: Zašto se kaže da Arhangel „ne prašta, ali čuva“
Uoči Aranđelovdana, koji se obeležava 21. novembra, u narodu se šapuće više nego što se govori. Sveti Arhangel Mihailo se ne slavi zbog veselja – već zbog zaštite, istine i tišine
Komentari(0)