Neispričane tajne okupiranog Beograda
Beograd je tokom Drugog svetskog rata bio mesto velikih stradanja, otpora i tajnih operacija. Od prvog bombardovanja 1941. godine, preko Gestapovih podzemnih zatvora, do savezničkog oslobođenja, grad je bio poprište mnogih misterioznih događaja koji su ostali zabeleženi u senci zvanične istorije.
Bombardovanje Beograda – Prvi udar 1941. godine
Na Uskrs, 6. aprila 1941. godine, nacistička Nemačka izvršila je iznenadni napad na Beograd, bez prethodne objave rata. Grad je pretrpeo strašna razaranja, a među najpoznatijim žrtvama bio je i Narodni univerzitet. Iako je oficijalni cilj bio vojna infrastruktura, pogođene su i bolnice, škole i stambeni objekti.
Možda vas zanima:
NJIHOVU HRABROST ISTORIJA NE PAMTI Kako su NAŠIM VOJNICIMA i neprijatelji došli na sahranu
Razarač Zagreb bio je treći od tri broda serije jugoslovenskih razarača klase Beograd i najmoderniji ratni brod Kraljevine Jugoslavije.
20. OKTOBRA 25 MLADIĆA JE SIŠLO U ŠAHTOVE BEOGRADA: Nakon toga su umrli u duševnoj bolnici!
Dok se iznad šahtova čuo bat novog „moravca“, ispod, duboko u kanalizaciji, krila se SS divizija koja mesecima nije videla dan
Možda vas zanima:
NJIHOVU HRABROST ISTORIJA NE PAMTI Kako su NAŠIM VOJNICIMA i neprijatelji došli na sahranu
Razarač Zagreb bio je treći od tri broda serije jugoslovenskih razarača klase Beograd i najmoderniji ratni brod Kraljevine Jugoslavije.
20. OKTOBRA 25 MLADIĆA JE SIŠLO U ŠAHTOVE BEOGRADA: Nakon toga su umrli u duševnoj bolnici!
Dok se iznad šahtova čuo bat novog „moravca“, ispod, duboko u kanalizaciji, krila se SS divizija koja mesecima nije videla dan
Možda vas zanima:
NJIHOVU HRABROST ISTORIJA NE PAMTI Kako su NAŠIM VOJNICIMA i neprijatelji došli na sahranu
Razarač Zagreb bio je treći od tri broda serije jugoslovenskih razarača klase Beograd i najmoderniji ratni brod Kraljevine Jugoslavije.
20. OKTOBRA 25 MLADIĆA JE SIŠLO U ŠAHTOVE BEOGRADA: Nakon toga su umrli u duševnoj bolnici!
Dok se iznad šahtova čuo bat novog „moravca“, ispod, duboko u kanalizaciji, krila se SS divizija koja mesecima nije videla dan
Tajne podzemne ćelije Gestapoa
U centru Beograda, pod zgradama koje i danas postoje, nalazili su se zatvori Gestapoa u kojima su mučeni i ubijani pripadnici otpora. Podzemni prolazi koji su služili kao skrovišta i mučilišta još uvek su delimično neistraženi, a neki delovi mreže tunela zatvoreni su za javnost.
Beogradski duh otpora – Misterija radio stanice „Slobodna Srbija“
U vreme okupacije, Beograd je bio centar pokreta otpora. Tajna radio stanica „Slobodna Srbija“ emitovala je informacije koje su ohrabrivale narod i širile vesti o borbi protiv nacista. Iako su Nemci neprestano pokušavali da otkriju njen tačan položaj, radio-stanica je uspevala da menja lokaciju i ostane neuhvatljiva.
Bitka za oslobođenje – Saveznički napadi na grad
Tokom 1944. godine, Beograd je ponovo bombardovan, ali ovog puta od strane saveznika. Ovi napadi su izazvali veliku kontroverzu jer su stradali civili i istorijske građevine. Saveznici su tvrdili da je cilj bombardovanja bio uništenje ključnih vojnih položaja Nemaca, ali i danas se vode rasprave o stvarnim razlozima.
Grad koji pamti
Beograd nosi duboke ožiljke Drugog svetskog rata. Njegove ulice, podzemni prolazi i ruševine čuvaju priče o neispričanoj istoriji. Iako su mnoga svedočanstva zaboravljena ili sakrivena, sećanje na misteriozne priče iz ratnih dana i dalje živi među starim zidinama ovog hrabrog grada.
Vadi kamen iz kamenoloma pa ga obrađuje: On je Živojin Mišić i potomak srpskog vojskovođe - vredni mladić dostojno nosi veliko ime
U Struganiku, rodnom selu velikog srpskog vojvode, danas živi i radi još jedan Živojin Mišić, potomak slavnog vojskovođe koji sa svojih nepunih trideset godina, delima već pokazuje da je dostojan imena i prezimena koje nosi. Na svojoj dedovini, rukama iz kamenoloma vadi kamen, zarađuje hleb sa devet kora i poštenim radom dokazuje da iver ne pada daleko od klade.
Kako je ajvar dobio ime? Ovo je turska reč i nema veze ni sa paprikom ni sa zimnicom
Ajvar, magična reč koja sva vrata otvara... Stigla je sezona, a ovo tradicionalno jelo ukrasiće sve trpeze – i za doručak, i za ručak, i za večeru, i između. Recept? Svaka domaćica ima svoj. Poreklo? I to bi moglo da bude komplikovano, pa ćemo reći samo da nam pripada svima po malo
Ko ima pravo na titulu "hadži"? Srpska pravoslavna crkva se ništa ne pita, ali jedan papir je važan
Saznajte pravo značenje titule „hadži“ u srpskoj pravoslavnoj tradiciji – kako je nastala, šta simbolizuje i na koji način se može uneti u lična dokumenta.
"SVI VIDE 4 SLOVA, A NE VIDE KRST": Najčemerniji srpski greh
Vladika Nikolaj Velimirović rođen 1881. godine, u selu Lelić nedaleko od Valjeva. NJegovi roditelji, Dragomir i Katarina imali su devetoro dece od kojih su preživela samo dvojica sinova Nikolaj i Dušan, da bi i Dušan poginuo 1914. godine, a Nikolaj se zamonašio. Postao je jedan od najcenjenijih vladika, nije štedeo reči kada hvali naš narod, ali mu nije bilo strano ni da nam uputi po koju kritiku i ukaže na greške koje pravimo.
Bliži se pravi trenutak da posejete božićnu pšenicu: Evo kako da vam ispadne što lepša
Bliži se idealan dan da posejete božićnu pšenicu. Imamo proverene trikove za negu da vam bude najlepša i najgušća, puna sreće!
Komentari(0)