Neobičan običaj koji spaja duše i mimo krvnog srodstva
U zapadnoj Srbiji, naročito u selima oko Zlatibora, Požege i Priboja, i danas se može čuti za izraz “božja braća”. Iako na prvi pogled zvuči kao verski izraz, iza njega se krije duboko ukorenjen običaj koji je vekovima bio deo svakodnevice – simbol duhovnog bratstva jačeg i od krvne veze.
Ko su zapravo “božja braća”?
“Božja braća” su dva muškarca koja se zaklinju na doživotno prijateljstvo i odanost, bez obzira na to što nisu u krvnom srodstvu. Ova vrsta bratstva bila je snažna koliko i veza između pravih braće, pa čak i jača – jer je bila slobodno izabrana, a ne rođenjem određena.
Možda vas zanima:
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Zašto se veš nije kačio u zoru: Stari običaj koji je čuvao dom od senki
U narodnom verovanju, zora nije bila vreme za posao, već za tišinu i pažnju. A veš, naročito mokar, nije se isticao kad sunce još nije reklo svoje
Možda vas zanima:
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Zašto se veš nije kačio u zoru: Stari običaj koji je čuvao dom od senki
U narodnom verovanju, zora nije bila vreme za posao, već za tišinu i pažnju. A veš, naročito mokar, nije se isticao kad sunce još nije reklo svoje
Možda vas zanima:
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Zašto se veš nije kačio u zoru: Stari običaj koji je čuvao dom od senki
U narodnom verovanju, zora nije bila vreme za posao, već za tišinu i pažnju. A veš, naročito mokar, nije se isticao kad sunce još nije reklo svoje
Običaj je bio naročito važan u situacijama kada neko nema brata, ili kada želi da dodatno osnaži prijateljsku ili kumovsku vezu.
Ritual “bratimljenja”: uz ikonu, molitvu i krsni hleb
Sam čin “bratimljenja” bio je ozbiljan i svečan. Najčešće se obavljao u crkvi ili ispred ikone u kući, uz sveću, sveto pismo i prisustvo sveštenika ili starijih članova porodice. Dva muškarca bi izgovarala zakletvu, jeli bi hleb i pili vino iz iste čaše, simbolizujući jedinstvo.
Nakon toga, jedan drugog su zvali “brate” do kraja života, slavili slavu zajedno, pomagali se u nevoljama, a obavezno je bilo i prisustvo na svadbama, sahranama i svim velikim porodičnim događajima.
Zašto je običaj bio važan u prošlosti?
U vreme kada su ratovi i bolesti odvajali porodice, “božja braća” su bila sigurna ruka pomoći. U slučaju smrti ili siromaštva, “brat” je bio tu da zaštiti decu, imanje i čast svog pobratima. Takođe, u neprijateljskim vremenima, ovakva veza je često značila život ili smrt.
Gde se ovaj običaj još održava?
Iako je danas retkost, običaj “božjeg bratstva” još uvek postoji u nekim selima u zapadnoj Srbiji, naročito kod starijih ljudi. Takođe, pojedine seoske slave i sabori i dalje čuvaju elemente ovog običaja, kada se dva čoveka “bratime” pred svima.
U vremenu otuđenja i površnih odnosa, ovaj običaj podseća koliko su duboke i iskrene ljudske veze nekada bile. Možda je vreme da se opet setimo šta znači imati pravog “božjeg brata”.
Neki od NAJVAŽNIJIH SRBA svih vremena SAHRANJENI SU NA ISTOM MESTU! Njihovi grobovi nalaze se iza ovih vrata
Od svih manastira Fruške gore Krušedol je verovatno najpoznatiji. A ima i razloga za to!
Vežbe za mozak: Tajna rituala zbog kojeg je Vladeta Jerotić imao fantastično pamćenje
Otkrijte jednostavne vežbe za mozak koje je Vladeta Jerotić praktikovao svakog dana i povrati mentalnu oštrinu odmah.
Danas je Sveti Andrej Prvozvani: Praznik na koji se sprema „Mečkina povojnica“, dan brojnih običaja, ali i zabrana
Da li ste čuli za “mečkinu povojnicu”? Pogledajte koji običaji, verovanja i zabrane važe na današnji dan!
Šta se radi sa slavskim kolačem koji ostane posle slave: Otac Dejan objašnjava šta je jedino ispravno
Nakon što prođe slava često nam ostane mnogo hrane, a ponekad i slavski kolač. Evo šta sa njim treba uraditi
"Onaj ko ODBIJE kumstvo, prati ga jezivo verovanje"
Kumstvo je u srpskoj tradiciji mnogo više od običaja. To je duhovno srodstvo, veza koja se ne raskida ni vremenom ni udaljenošću. Kum nije samo svedok na venčanju ili osoba koja drži dete na krštenju - on postaje deo porodice, duhovni stub i svedok jednog zaveta pred Bogom.
Komentari(0)