Rimsko groblje nasred livade kod Požege: Arheološka riznica u Visibabi, do sada registrovano 29 spomenika
Selo Visibaba kod Požege danas je puno vrednih poljoprovrednika, a voće i povrće iz ovog dela Srbije obilazi našu zemlju. Međutim, ništa manje vredni nisu bili žitelji ovog kraja stotinama godina unazad. Arheološka istraživanja obavljena na ovom području dokazuju da istorija života seže u izuzetno daleku prošlost, u praistorijsko doba, a nisu je zaobišli ni Stari Rimljani koji su se ovde doselili krajem I veka pre nove ere. Ipak, stvarni proces romanizacije ovog prostora započeo je tek u I veku nakon rođenja Hrista. Municipium Malvesatium je pokrivao teritoriju u najbližim granicama Čajetine, Užica, Bajne Bašte sa sedištem u centru sela Visibabe.
- Nakon osvajanja pojedinih krajeva Rimljani su gradili puteve koji bi omogućavali brže kretanje vojske koja je išla u osvajačke pohode, ali i razvoj trgovine. Na teritorije opštine Požega pronađeno je mnoštvo nalaza iz razdoblja kasne antike, ostaci arhitekture upućuju na postojanje života u antičko doba. Pronađeno je raznovrsno keramičko posuđe,oružje kao i ukosnice i igle koje su tadašnje žiteljke koristile u svakondevnom životu“, kaže za RINU novinar Rade Marković koji se sa posebnom pažnjom bavio arheološkim lokalitetima u Požegi.
U selu Visibabe postoji nekoliko arheoloških nalazišta a najplodinija za istraživače bila su Krčevine, Varošište. Postojanje velikog rimskog naselja moralo je podrazumevati i postojanje rimskog groblja koje su arheolozi pronašli na lokalitetu Blaškovina koji se nalazi u istočnom delu mesta Visibaba, na terasi iznad Zapadne Morave. Istraživanja i iskopavanja su izvršena u drugoj polovini 20. veka, a pretpostavlja se da groblje datira datira iz perioda II i III veka. Otkriveni su spomenici, postamenti i fragmenti nadgrobnih spomenika, ali i jedna kamena urna visine preko jednog metra sa udubljenjem. Nalazižte pripada kategoriji spomenika kulture od velikog značaja, upisan u centralni registar 1983.
rina
- Izuzetan je pronalazk cipusa sa poljem sa natpisom i reljefom, na kojem je predstavljen Atis. Od ostalih nalaza izdvajaju se ostaci građevine koja je imala strane dužine oko 12 m oko koje su ležali brojni fragmentovani ostaci arhitektonske plastike od sivog krečnjaka. Prema navodima arheologa za sada je registrovano 29 spomenika na rimskom groblju u Blaškovini koja je još poznata pod imenom Zlenac“, kaže Marković.
Možda vas zanima:

Vatrogasci, policija i Hitna pomoć dežuraju na novom autoputu evo i zbog čega: Otkrivamo šta znači "zlatni sat" i koliko je važan, dnevno ovom deonicom prođe preko 10.000 vozila
Nova deonica autoputa „Miloš Veliki“ od Pakovraća do Požege, otvorena 6. jula, već pokazuje prve rezultate. Značajno je smanjen saobraćaj kroz Ovčarsko-kablarsku klisuru, a bezbednost svih učesnika u saobraćaju podignuta je na najviši nivo. U javnosti je prethodnih dana aktuelna tema dežuranja službi Hitne pomoći na ovoj deonici auto-puta, a zamenik direktora JP „Putevi Srbije“, Miodrag Poledica, dao je odgovore na ta pitanja.

Elektromotorni vozovi zameniće one dizelmotorne: Velika promena na liniji Požega - Kraljevo, poznata i tačna satnica
Elektromotorni vozovi od 3. februara zameniće dosadašnje dizelmotorne vozove na linijama Kraljevo – Požega.
Možda vas zanima:

Vatrogasci, policija i Hitna pomoć dežuraju na novom autoputu evo i zbog čega: Otkrivamo šta znači "zlatni sat" i koliko je važan, dnevno ovom deonicom prođe preko 10.000 vozila
Nova deonica autoputa „Miloš Veliki“ od Pakovraća do Požege, otvorena 6. jula, već pokazuje prve rezultate. Značajno je smanjen saobraćaj kroz Ovčarsko-kablarsku klisuru, a bezbednost svih učesnika u saobraćaju podignuta je na najviši nivo. U javnosti je prethodnih dana aktuelna tema dežuranja službi Hitne pomoći na ovoj deonici auto-puta, a zamenik direktora JP „Putevi Srbije“, Miodrag Poledica, dao je odgovore na ta pitanja.

Elektromotorni vozovi zameniće one dizelmotorne: Velika promena na liniji Požega - Kraljevo, poznata i tačna satnica
Elektromotorni vozovi od 3. februara zameniće dosadašnje dizelmotorne vozove na linijama Kraljevo – Požega.
Možda vas zanima:

Vatrogasci, policija i Hitna pomoć dežuraju na novom autoputu evo i zbog čega: Otkrivamo šta znači "zlatni sat" i koliko je važan, dnevno ovom deonicom prođe preko 10.000 vozila
Nova deonica autoputa „Miloš Veliki“ od Pakovraća do Požege, otvorena 6. jula, već pokazuje prve rezultate. Značajno je smanjen saobraćaj kroz Ovčarsko-kablarsku klisuru, a bezbednost svih učesnika u saobraćaju podignuta je na najviši nivo. U javnosti je prethodnih dana aktuelna tema dežuranja službi Hitne pomoći na ovoj deonici auto-puta, a zamenik direktora JP „Putevi Srbije“, Miodrag Poledica, dao je odgovore na ta pitanja.

Elektromotorni vozovi zameniće one dizelmotorne: Velika promena na liniji Požega - Kraljevo, poznata i tačna satnica
Elektromotorni vozovi od 3. februara zameniće dosadašnje dizelmotorne vozove na linijama Kraljevo – Požega.
Većina ostataka života Starih Rimljana na teritoriji opštine Požega danas nije vidljiva golim okom. Ali, sećanje na stare ratnike u selu Visibabe čuva kovač rimskog oružja, Bato Đokić koji na originalan način predstavlja tajne rimske vladavine.
rina
- Da bi se uradio jedan rimski mač potrebno je uložiti isto vremena i truda kao da sa njim idete u rat, iako je on u današnje vreme samo igračka. Mačevi se vrlo često koriste glumci u pozorištu kako bi na što bolji način predstavili duh starih vremena. Pretvoriti usijano gvožđe u hladno oružje, poprilično je dug proces. Sav potreban materijal pronalazim u prirodi, trudim se da što više radim ručno a manje da koristim mašine”, rekao je Bato.
U antičko vreme ovim zanatom bavili su se posebeni majstori kovači-oružari. Znalo se ko kuje mačeve, ko strele, a ko pravi lukove ili štitove. Uz brojne druge, to je samo još jedan dokaz koji pokazuje koliko je bila razvijena civilizacija Starih Rimljana i da pokolenja kroz vekove od njih mogu mnogo da nauče.

Svoju snagu prepoznaćeš po tome koliko si u stanju da izdržiš samoću: 10 mudrih izreka Mike Antića u kojima će se svako pronaći!
Miroslav Mika Antić (1932-1986) bio je srpski pesnik. Osim pisanja bavio se novinarstvom, slikarstvom i filmom. Veoma je popularan među omladinom zbog svojih mudrih izreka.

On je bio prvi srpski car: Da li znate gde se čuvaju posmrtni ostaci najvećeg OSVAJAČA iz loze NEMANJIĆA?
Ovog srpskog kralja nasledio je njegov sin Uroš V

Freska Belog anđela: Koji je srpski kralj prikazan na poznatom prizoru u Mileševi?
Otkrijte tajnu jednog od najlepših umetničkih dela srpskog srednjeg veka i ko je vladar koji se krije iza poznate freske

Vučari iz Vojvodine – drevni običaj teranja zime koji se održao samo u jednom selu
Saznajte kako stanovnici banatskog sela Grebenac svake godine, obučeni u vučje kože, prizivaju proleće i teraju hladnoću i zle sile

Izgubljeni grad Žrnov: Zašto je kralj Aleksandar srušio srednjovekovnu tvrđavu na Avali?
Otkrijte istoriju misteriozne tvrđave čije ruševine leže ispod spomenika Neznanom junaku i tajnu njene iznenadne propasti
Komentari(0)