NAJLEPŠA IMENA ZA DECU ROĐENU NA BOŽIĆ: Roditelji ih biraju, a ne znaju svi koliko je jaka simbolika
Pročitajte koja imena se daju deci rođenoj na Božić
Božić je praznik kojem se deca najviše raduju, posebno ona koja taj dan povezuju sa svojim rođendanima. Ovaj dvostruki povod za slavlje donosi im dodatnu sreću i pažnju. Takođe, roditelji koji dobiju dete na Božić često veruju da je to poseban znak, simbol sreće i blagoslova za novorođenče. U narodnom predanju, deca rođena na ovaj sveti dan smatraju se izuzetno talentovanom, inteligentnom i uspešnom, a veruje se i da ih prate sreća i zaštita zbog simbolike dana rođenja.
Mnoga deca dobijaju imena kao što su Božidar, Božidarka, Božica, Boža ili Božimir, koja nose pečat ovog praznika. Drugi roditelji, vođeni istom simbolikom, biraju imena poput Kristijan, Kristina ili Hristina, koja u prevodu označavaju "hrišćanina" i takođe upućuju na zaštitu i povezanost s verom.
Čak i deca rođena tokom zime, bez obzira na tačan datum, bila su u prošlosti okružena posebnim verovanjima. Zbog hladnih i često surovih zimskih uslova, smatralo se da je neophodno dati imena koja će ih simbolično štititi ili im doneti snagu i zdravlje. Ovo su neka od tih imena:
Možda vas zanima:
SRPSKI GENIJE NIKOLA TESLA NIJE SLAVIO BOŽIĆ! Detalj iz njegovog života koji je decenijama bio tajna, a krije i veliku tugu
Zašto je čovek koji je osvetlio svet izbegavao praznike i kakav je neobičan odnos imao sa golubovima.
Etnolog nam otkriva zašto ne treba da spavamo na Božić: Evo zašto je to važno, ali i šta obavezno da uradimo
Postoje razni običaji i verovanja za Božić, a evo nekih koji utiču na naše ponašanje a veruje se da zavise baš od ovog dana.
Možda vas zanima:
SRPSKI GENIJE NIKOLA TESLA NIJE SLAVIO BOŽIĆ! Detalj iz njegovog života koji je decenijama bio tajna, a krije i veliku tugu
Zašto je čovek koji je osvetlio svet izbegavao praznike i kakav je neobičan odnos imao sa golubovima.
Etnolog nam otkriva zašto ne treba da spavamo na Božić: Evo zašto je to važno, ali i šta obavezno da uradimo
Postoje razni običaji i verovanja za Božić, a evo nekih koji utiču na naše ponašanje a veruje se da zavise baš od ovog dana.
Možda vas zanima:
SRPSKI GENIJE NIKOLA TESLA NIJE SLAVIO BOŽIĆ! Detalj iz njegovog života koji je decenijama bio tajna, a krije i veliku tugu
Zašto je čovek koji je osvetlio svet izbegavao praznike i kakav je neobičan odnos imao sa golubovima.
Etnolog nam otkriva zašto ne treba da spavamo na Božić: Evo zašto je to važno, ali i šta obavezno da uradimo
Postoje razni običaji i verovanja za Božić, a evo nekih koji utiču na naše ponašanje a veruje se da zavise baš od ovog dana.
Nikola/Nikolina
Ova imena često su davana deci rođenoj u decembru, blizu dana Svetog Nikole, koji se slavi 19. decembra. Sveti Nikola se smatra zaštitnikom dece.
Snežan/Snežana
Izvedena od reči "sneg", ova imena simbolizuju lepotu i nežnost. Dok je muška verzija imena postala retka, Snežana je i dalje popularno ime za devojčice.
Vuk/Vukosava
Roditelji su često birali ova imena za decu rođenu tokom zime, verujući da će im pružiti otpornost i snagu, neophodne za surovo vreme.
Andrej/Andrijana
Ova imena se povezuju sa Svetim apostolom Andrejem, čiji je dan 13. decembra. Simbolizuju hrabrost i odlučnost, pa se često daju mališanima rođenim u zimskim danima.
Stefan/Stefana
Deca koja dođu na svet blizu 9. januara, praznika Svetog Stefana, često nose ime ovog sveca, što ih povezuje s tradicijom i verom.
Vasilije/Vasilija
Ime koje znači "carski" obično se daje deci rođenoj na praznik Svetog Vasilija, 14. januara.
Jovan/Jovana
Rođeni na Svetog Jovana Krstitelja, 20. januara, često dobijaju ime koje znači "Bog je milostiv".
Sava/Savka
Ime inspirisano Svetim Savom, čiji dan se slavi 27. januara, nosi značenje pravednosti i mudrosti.
Mondo
KAKO SE BIRA SLAVA: Porodični zaštitnik kao nit identiteta
Mnogi se pitaju: zašto baš taj svetac, a ne neki drugi? Srpska slava nije samo običaj – ona je prvo nematerijalno kulturno dobro iz naše zemlje upisano na UNESKO listu. To je jedinstvena duhovna praksa koja povezuje generacije, gde svako domaćinstvo ima svog nebeskog zaštitnika – krsno ime.
Urezano u prag: Zašto su Srbi nekada svoje ime urezivali na kući
U selima zapadne i južne Srbije, na starim drvenim kućama i danas se mogu videti urezana imena, godine i poneki krstić iznad vrata. Neki misle da su to samo oznake starih majstora ili dekorativni detalji, ali zapravo se iza tih tragova krije ozbiljan običaj i snažna poruka domaćina.
Običaj „nošenja noći“: Zašto su naši stari decu nosili preko praga kad padne mrak
Kad dete plače noću, budi se u isto vreme ili gleda „u ćošak“, narod je znao: noć mu je „ušla u dušu“. Zato su ga nosili tri puta preko praga – da ga vrate iz senke
Tri dana pred Mitrovdan: Verovalo se da tada duhovi obilaze domove i gledaju ko ih pamti
Uoči praznika Svetog Dimitrija, narod je ćutao, palio sveće i nije otvarao vrata posle mraka – jer se verovalo da mrtvi još jednom dolaze pred kuću
Vekovni prsten na prstu mrtvog: Zašto se pokojnici sahranjuju sa burmom i šta se dešava ako se skine
U srpskoj tradiciji, burma nije samo znak braka – već veza između duša. Zato se i posle smrti ostavlja na ruci, da pokojnik zna kome pripada – i da ne zaboravi put ka miru
Komentari(0)