RAZVOJ POZORIŠTA U SRBIJI Predstave su se održavale u magacinu carinarnice na prostoru današnje Savamale
Do izgradnje Narodnog pozorišta predstave su se izvodile po kafanama.
Izvođenje prvih pozorišnih komada kod Srba nije moguće utvrditi sa sigurnošću, pošto je sam pojam predstave fluidan i menja se. Emanuel Kozačinski, ruski učitelj, je u Sremskim Karlovcima režirao predstavu „Traedokomediju“ 1734. godine, što je najstarija poznata predstava koju su Srbi izvodili.
To je bila školska predstava, ali svoje prave začetke pozorišna umetnost je dobila radom Joakima Vujića, čovekom koji važi za oca srpskog teatra. On je priredio prvu predstavu „Kreštalica“ Augusta Kocebua 1813. godine u Pešti.
Prvi stalni srpski teatar je osnovan u Kragujevcu 1835. godine, zvao se Knjaževsko-srpski teatar, a Joakim Vujić je bio osnivač, direktor, dramaturg, reditelj, prevodilac, adapter dramskih dela i glavni glumac.
Printscreen
Već 1835. godine prikazao je pet premijera, i to sledećih dramskih dela: Fernando i Jarika, La Pejruz, Bedni stihotvorac, Begunac i Šnajderski kalfa. Odlaskom Miloša i Vujić je morao da napusti Srbiju. Prvo pozorište u Beogradu osnovano je 1841. godine, a njegovi osnivači su Jovan Sterija Popović i Atanasije Nikolić. Bilo je poznato kao Teatar na Đumruku, a predstave su se održavale u magacinu carinarnice na prostoru današnje Savamale.
Nakon progona Obrenovića pozorište je bilo ukinuto, zato što ih je knez Mihailo često posećivao.
Nakon povratka na vlast Mihailo je bio čest gost predstava koje su se izvodile po kafanama Kod krune i Kod engleske kraljica, a nakon posete Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, zbog nedostatka teatra knez Mihailo je odlučio da sagradi jedan. Knez i Državni savet određuju prostor na kojem će graditi pozorište. To je bio bivši turski plac kod Stambol kapije, mesto na kojem i danas stoji Narodno pozorište.
Prema projektu Aleksandra Bugarskog, izgradnja pozorišta je završena 1869. Godine, a prva predstava, Posmrtna slava kneza Mihaila, izvedena je 30. oktobra iste godine.
Otac modernog pozorišta bio je Branislav Nušić, koji je za kratko vreme dok je bio upravnik Narodnog pozorišta modernizovao koncept srpskog pozorišta, unevši prvi pojam savremenog producentskog pozorišta.
Printscreen
Kad se detetu nacrta krstić od brašna: Običaj tihe zaštite pred zimsku noć
U mnogim krajevima Srbije, naročito zimi, deci se na čelo stavljao krstić od brašna – da ih sačuva od straha, uroka i nečujnih senki koje noću lutaju oko kuće
Crkva u steni kod Lukova: Svetinja tišine sakrivena ispod Kopaonika
Na litici iznad Lukovske Banje, usečena u stenu, stoji tiha crkva posvećena Svetim apostolima Petru i Pavlu – mesto molitve koje ne traži pažnju, ali ostaje u pamćenju
Kako su Srbi prepoznavali „zimski prag“: Običaji uoči Mitrovdana
Dani pred Mitrovdan bili su više od pripreme za slavu – to je bilo vreme kada se kuća smiruje, oganj proverava, a duša podseća da dolazi sezona tišine i sabiranja
Mitrovdan u narodu: Zašto se kaže da „Mitrovdan dolazi s vojskom, a Nikoljdan sa snegom“
Sveti Dimitrije, koga Srbi slave 8. novembra, nije samo vojnik vere – već i granica između jeseni i zime, svetlosti i tame, rata i mira
"Kako može to da znači?!" Ruskinja Aljona šokirana ovim srpskim rečima, jedna joj je posebno nepojmljiva (VIDEO)
Ruskinja Aljona već neko vreme živi u Srbiji, a dok „usvaja“ srpski jezik neke reči je iznenađuju
Komentari(0)