Freske su rađene na svežem malteru po čemu i nose ime (al fresco), a bilo je i detalja koji su rađeni na osušenom malteru (al seko).
Shutterstock
Srpsko srednjovekovlje bilo je ispunjeno izuzetnim arhtektonskim i likovnim dostignućima. Iako su crkve i njihovo okruženje, koje su pravili srpski vladari i velikaši, pretrpele velika oštećenja tokom turobnih vremena, dosta je ipak sačuvano zahvaljujući postojanosti i načinu na koji su građeni.
Svetinje su pravljene tako da je njihov spoljašnji izgled bio u prvom planu, a enterijer je bio u drugom planu. Čvrsti debeli zidovi su ostavljali malo prostora u unutrašnjosti crkava, a za izgled unutrašnjosti su bili zaduženi zografi, a ne graditelji. Umetnici koji su dolazili sa srpskog primorja i Vizantije donosili su ogromno umeće i iskustvo, a od njih su puno naučili i naši freskopisci.
U manastiru se čuva ruka Svetog Save, ali i njegov čudotvorni žezal (štap), a duh svetitelja i danas nadahnjuje, otkriva vladika mileševski Atanasije Rakita
U manastiru se čuva ruka Svetog Save, ali i njegov čudotvorni žezal (štap), a duh svetitelja i danas nadahnjuje, otkriva vladika mileševski Atanasije Rakita
U manastiru se čuva ruka Svetog Save, ali i njegov čudotvorni žezal (štap), a duh svetitelja i danas nadahnjuje, otkriva vladika mileševski Atanasije Rakita
U manastiru se čuva ruka Svetog Save, ali i njegov čudotvorni žezal (štap), a duh svetitelja i danas nadahnjuje, otkriva vladika mileševski Atanasije Rakita
Freske su rađene na svežem malteru po čemu i nose ime (al fresco), a bilo je i detalja koji su rađeni na osušenom malteru (al seko).
Živopisi dva manastira su posebno zanimljivi, oni iz Mileševe i iz Sopoćana. Freskopis Sopoćana po mnogima predstavlja najveći domet srpske i evropske srednjovekovne umetnosti, a pojednini istoričari umetnosti smatraju da je živopis Sopoćana preteča renesansne umetnosti.
Sa druge strane Mileševa je poznata po jednoj predstavi Mironosnice na Hristovom Grobu, poznata je pod imenom „Beli anđeo“. Ova najpoznatija srpska freska smatra se jednom od najlepših radova evropske umetnosti Srednjeg veka, a prema mišljenju Časlava Colića, našeg najpoznatijeg restauratora i kopista fresaka, bila je i inspiracija Leonardu da Vinčiju da naslika Mona Lizu.
Desanka Maksimović oduvek je slovila za odmerenu damu, te je upravo tako reagovala i na svaku neprijatnu situaciju, što je imalo neverovatan efekat na druge! Mnogo veći od drame i vike!
Najlepši buket cveća na tvojoj svadbi je onaj u tvojim rukama a to je bidermajer, on predstavlja štafetu sreće ili prenosni pehar, koji ćeš proslediti dalje, sa najboljim željama.
Pesma "Bože pravde" je nastala 1872. godine za potrebe predstave "Markova sablja", a kao inspiracija poslužila mu je "Jututunska narodna himna" Jovana Jovanovića Zmaja
Vladeta Jerotić nas je svojim radom neprestano podsećao da zdravlje ne obuhvata samo fizičko stanje, već i duševno blagostanje. Smatrao je da su psihosomatske bolesti temelj gotovo svih zdravstvenih problema – od obične prehlade do najtežih oboljenja.
Ne zna se pouzdano ko je tvorac “Belog anđela”, veruje se da je u pitanju grupa umetnika Grka, koji su negovali slobodan potez i imali razvijen osećaj za boju.
Komentari(0)