Da li se krsna slava slavi prve godine od smrti domaćina? Ovu dilemu rešio je teolog Darko Nikolić.

Mnogi Srbi su u večitoj dilemi - da li valja proslavljati krsnu slavu, iste godine kada je domaćin preminuo? Crkva ima jasan stav po pitanju ovog slučaja, a teolog i psiholog Darko Nikolić, razjasnio je dilemu.
- Ovo pitanje jeste stalna dilema i pokreće polemike i nedoumice. Naš narod ima različita mišljenja treba li slaviti ili ne prve godine nakon što je domaćin preminuo, međutim stav Crkve je potpuno jasan. Krsna slava se proslavlja u kontinuitetu i bez prestanka, pa i u slučaju smrti domaćina ili nekog od ukućana. Ona se proslavlja podjednako i u dobru i zlu, u blagostanju i radosti, pa i onda kada je porodica u žalosti. Shodno tome, ukućani treba da nastave da slave slavu i običaji proslavljanja krsne slave se ne menjaju. Samo se menja to da nam nedostaju najmiliji, ali i u tim slučajevima ne treba očajavati već se moliti za spasenje njihove duše i radovati ponovnom zajedničkom susretu u Carstvu Nebeskom.
Članovi porodice treba da odu u crkvu na jutarnju molitvu
Možda vas zanima:

Iznenadićete se kad vidite ŠTA SU SRBI NEKADA POKLANJALI ZA SLAVU i zašto je to bilo APSOLUTNO PRELEPO
Sezona slava, posle Božića, najvažnijeg porodičnog praznika kod Srba, u punom je jeku. Ovo je vreme kada okupljamo svoje najmilije i sa njima slavimo zaštitnika doma i porodice.

Teolog rešio nedoumicu mnogih Srba, evo da li ćerka može da preuzme krsnu slavu: U ovom slučaju je moguće! (VIDEO)
Ono što je najvažnije jeste da se slava slavi sa ljubavlju, molitvom i iskrenošću
Možda vas zanima:

Iznenadićete se kad vidite ŠTA SU SRBI NEKADA POKLANJALI ZA SLAVU i zašto je to bilo APSOLUTNO PRELEPO
Sezona slava, posle Božića, najvažnijeg porodičnog praznika kod Srba, u punom je jeku. Ovo je vreme kada okupljamo svoje najmilije i sa njima slavimo zaštitnika doma i porodice.

Teolog rešio nedoumicu mnogih Srba, evo da li ćerka može da preuzme krsnu slavu: U ovom slučaju je moguće! (VIDEO)
Ono što je najvažnije jeste da se slava slavi sa ljubavlju, molitvom i iskrenošću
Možda vas zanima:

Iznenadićete se kad vidite ŠTA SU SRBI NEKADA POKLANJALI ZA SLAVU i zašto je to bilo APSOLUTNO PRELEPO
Sezona slava, posle Božića, najvažnijeg porodičnog praznika kod Srba, u punom je jeku. Ovo je vreme kada okupljamo svoje najmilije i sa njima slavimo zaštitnika doma i porodice.

Teolog rešio nedoumicu mnogih Srba, evo da li ćerka može da preuzme krsnu slavu: U ovom slučaju je moguće! (VIDEO)
Ono što je najvažnije jeste da se slava slavi sa ljubavlju, molitvom i iskrenošću
- Na dan slave, najpre naslednik, a po mogućnosti i ostali članovi porodice, trebalo bi da prvo odu na liturgijsko sabranje odnosno na službu u crkvu, na mesto gde će se pomoliti za zdravlje i napredak porodice, a isto tako i za preminulog domaćina, da ih se sećamo, pominjemo i molimo za spasenje njihovih duša. Posle se molitvena uspomena na našeg zaštitnika nastavlja u domu uz slavski kolač, žito, vino i sveću koje je prethodno sveštenik osveštao čitajući molitve i pominjući one koje slave, ali i naše pretke koji su slavili i od kojih smo nasledili krsnu slavu. To se naročito vidi iz molitve kojom se osvećuje slavsko žito. Sveštenik moli Gospoda da blagoslovi raznovrsne plodove (žito i plodove koji se u njemu nalaze) i osveti one koji ih budu jeli, jer su svečari prineli ovo u slavu NJegovu odnosno slavu Božiju, a u čast svetoga kojeg tog dana proslavljamo, i za spomen onih koji su preminuli u blagočestivoj veri (misleći se na naše pretke i srodnike) koji su nam slavu predali.
Slavski kolač, vino i žito su obavezni
- Zaključak je da i posle smrti domaćina, ukućani nastavljaju da proslavljaju zaštitnika uz slavski hleb, žito, vino i sveću, i u tom pogledu apsolutno nema nikakvih promena.
"Članovi porodice treba da se dogovore da li će proslaviti slavu u krugu porodice"
- Članovi porodice treba da se dogovore da li će proslaviti slavu u krugu porodice, ali neće pogrešiti i ukoliko to bude i sa gostima koji su inače dolazili. Podrazumeva se da je slava prilika da se najdraži okupe i da je to mesto koje ima za cilj skup i zajednicu koja treba molitveno da proslavlja svetitelja koji se tog dana slavi te je potrebno uzdržavati se od preteranog pića i nepriličnih razgovora, koji ionako ne priliče svetinji slave, a posebno kada je porodica koja slavi u žalosti. To je prilika da se gosti zajedno sa domaćinima sete, pomenu i evociraju uspomene na doskorašnjeg domaćina.
Da li treba skidati crninu na dan slave?
- Crnina nije samo izraz žalosti onoga koji je nosi, već je i znak ostalima sa kojima dolazi u dodir, da ponašanjem ne povređuju osećanja ožalošćenih. Svako ko ima potrebu da i na ovaj način iskaže bol i tugu, nema potrebe da zbog dana slave i gostiju skida crninu. Bitno je da radimo onako kako se mi osećamo. Neko će nam reći da treba ili ne treba da nosimo crninu, kao i koliko dugo, ali treba poštovati svačiji bol i tugu, na kraju krajeva nismo svi isti i nemamo svi iste kapacitete da se izborimo sa gubitnom drage osobe.
(Stil/ Ona)

Vojislav Ilić Mlađi i zaboravljena poezija o Šumadiji: stihovi u kojima se čuje miris zemlje i zvuk zvona
Vojislav Ilić Mlađi, često u senci slavnog imenjaka, ostavio je snažan pesnički trag u srpskoj književnosti početkom 20. veka. Njegove pesme o Šumadiji, narodu i običajima danas su nepravedno zaboravljene, iako su svedočanstvo o vremenu u kojem se narodna duša pretakala u stih.

Kako se izrađuje glina iz Jadranske Lešnice: zanat koji živi kroz lonce, pećnice i zemljane saksije
U selu Jadranska Lešnica kod Loznice i danas se vadi glina iz lokalnih oranica, koristi se za pravljenje lonaca, crepulja i pećarskih cigli, a znanje se prenosi kroz porodice. Ova glina je cenjena zbog svoje izuzetne čistoće i izdržljivosti.

"Ljiljkovanje" na Petrovdanske poklade: zaboravljeni dečji običaj iz sela kod Valjeva
Nekada su deca u valjevskom kraju na poklade trčala kroz selo s vencima od ljiljana na glavi, pevajući i prizivajući zdravlje. Danas taj običaj pamte samo stariji, ali u nekim selima još uvek živi u sećanjima.

Bio je srpski vladar iz senke: Pričalo se da je vanbračni sin kneza Miloša, posle ubistva Mihaila venčao se njegovom verenicom, a onda je misteriozno umro
Blaznavčevo delo i njegov uticaj na istoriju Srbije ostali su nedovoljno istraženi i istorijski nepotpuno ocenjeni. Poslednji sati u životu Milivoja Petrovića bili su veoma intrigantni, kao i čitav njegov život, a njegova iznenadna smrt je i dalje obavijena velom misterije.

„Beli medenjak“ iz Negotinske krajine: Zaboravljena sorta belog luka koja se suši u vencima
Luk koji ne pecka, već miriše na detinjstvo: Stara sorta iz Negotina čuva ukus zaboravljenih bašta
Komentari(0)