KO JE ABADŽIJA A KO ČARUGDŽIJA Jedinstvena izložba koja čuva srpsku tradiciju postavljena u selu Pranjani
Otvara se zanimljiva izložba u selu Pranjani.
U cilju očuvanja srpske tradicije i običaja u selu Pranjani u prostorijama Osnovne škole „Ivo Andrić“ u organizaciji Muzeja rudničko-takovskog kraja otvara se izložba zanimljivog naziva „Od abadžije do čarugdžije“. Na otvaranju će govoriti direktor Osnovne škole, Zoran Pantović, istoričar Aleksandar Marušić, kao i autorka izložbe etnolog-antropolog Nataša Polomac Petković.
- Izložba je namenjena svima onima koji vole i poštuju tradiciju a možda se i danas bave zanatima predstavljenim na našoj izložbi, pa će otvaranje biti i prilika da nešto naučimo i da se na pravi način posvetimo publici i u seoskoj sredini, kao što to činimo u samom gradu, kažu organizatori.
Ističu da im je bila želja da pre nego što se izložba “otisne u svet”, obiđe prvo opštinu Gornji Milanovac, a onda predstavi kulturno-istorijsku baštinu rudničko-takovskog kraja širom Srbije i regiona. Postavka će biti otvorena do 4. novembra.
Inače, abadžija je naziv za zanatliju koji se bavio izradom odeće od grubog domaćeg sukna, poput čakšira i drugih tradicionalnih odevnih predmeta. Ovi majstori su izrađivali odeću od vune.
Abadžijski zanat je bio cenjen, a nošnje koje su izrađivali bile su prepoznatljive po kvalitetu i specifičnom stilu, koji je bio prilagođen različitim krajevima. Sa industrijalizacijom i pojavom novih materijala, abadžijski zanat je postepeno izgubio na značaju.
Čarugdžija je stari naziv za zanatliju koji se bavio pravljenjem opanaka. Ovi majstori su izrađivali su opanke, koji su bile važan deo tradicionalne narodne nošnje u Srbiji i na Balkanu. Opanci su se koristili i u svakodnevnom životu i za posebne prilike.
Čarugdžije su bile cenjeni zanatlije. Sa razvojem industrije i masovne proizvodnje obuće, kao i dolaskom modernih mašina, ovaj zanat je postepeno nestao, ali se ručno rađeni opanci i dalje mogu naći u okviru tradicionalnih rukotvorina.
(Lepote Srbije/Rina)
Narodna verovanja po kojima su naši stari predviđali sudbinu: Nisu bez razloga nastala, a mnogima su pogodila budućnost
Koliko puta ste samo čuli "pomeri se s mesta" ili "kucni u drvo da ne čuje zlo"?
Ovako su izgledala poslednja 2 sata u životu Branka Ćopića: Evo šta je prethodilo samoubistvu
Sve je delovalo uobičajeno. Branko Ćopić je izašao sa prijateljem u šetnju, kada je odjednom samo nestao iz vidika. Dok se njegov prijatelj okrenuo, Branko je već krenuo da se naginje.
STARAC GAVRILO: Koliko je vremena potrebno da se okaje greh?
U pravoslavlju, istinsko pokajanje znači promenu života i vraćanje ka izvoru ljubavi, Hristu.
Da li je greh tetovirati Hrista, svece ili Ostrog?
Teolog Aleksandar Đurđević otkrio je kakav je stav pravoslavne crkve prema tetoviranju.
GREH KOJI SVETA PETKA NE OPRAŠTA: Ovo morate ispoštovati
Postoji nekoliko svedočenja o čudima Svete Petke, a u nekim pričama ona teško kažnjava one koji ne poštuju pravila.
Komentari(0)