Ljudi u Srbiji se MASOVNO KRSTE kada prolaze pored CRKVE: Pitali smo SVEŠTENIKA da li je to po VERI ili SUJEVERJU i ovo mnogi ne znaju
Sigurno ste mnogo puta videli da se neko krsti dok prolazi pored crkve, pešice ili nekim prevoznim sredstvom. Možda i vi to često radite, a ne znate da li postupate ispravno ili je ipak reč o sujeverju.
Kako bismo zauvek rešili ovu nedoumicu pitali smo sveštenika i starešinu Crkve Lazarica u Kruševcu Žarka Markovića da li treba da se krstimo kada prolazimo pored crkve.
Na samom početku, naš sagovornik je naglasio da u Svetom pismu nigde nije naglašeno kada ne treba da se krstimo.
"To što se krstimo, stavljamo krst na čelo, na pupak, ramena svoja i što stavljamo znamenja krsta na sebe, to je crkveno predanje i nešto što je duboko ukorenjeno u biće crkve. Isto je i sa disanjem, niko nas ne uči kako da dišemo i niko ne priča o tom disanju, a bez disanja ne možemo, jer je to nešto što se podrazumeva. Tu je i sledeći primer, ljudi ne misle o tome da njihovo srce kuca, a ono neprestano kuca, 70 ili 80 puta u minutu kod odrasle osobe ili 120 puta u minutu kod bebe. Kada se prekrstimo pred ikonom u kući ili kada čujemo nešto loše, u smislu da se na taj način pomolimo Bogu, ili kada je nešto dobro pa kažemo: "Slava tebi, Bože" pa se prekrstimo ili to činimo dok prolazimo pored crkve, mi na taj način izražavamo poštovanje prema svetinji i stavljamo znak krsta na sebe kao što stavljamo pečat na neki dokument da bi on bio validan. Stavljajući znak krsta na sebe, izražavamo poštovanje prema svetinji hrama, a sa druge strane prinosimo molitvu Gospodu. To što se neko krsti pored hrama, nije sujeverje, reč je o nečemu potpuno prirodnom za onog ko je hrišćanin", kaže za Žena.rs sveštenik i starešina Crkve Lazarica u Kruševcu Žarko Marković.
Možda vas zanima:
Ovo je kameni beleg donet sa Kajmakčalana na Suvobor: Mala crkva velikog imena čuva srpsku istoriju i sećanje na velike junake (FOTO)
Na obroncima Suvobora, podno Krševite glavice, svečano je osveštan kameni beleg donet sa Kajmakčalana – simbola herojske borbe srpskog naroda u Prvom svetskom ratu. Znak je podignut kod Hrama Hristovog Vaskrsenja u slavu i čast predaka koji su položili živote na Solunskom frontu.
DA LI SE PRAVILNO KRSTITE PRED IKONOM U CRKVI: Veroučiteljica pokazala kako pravoslavci trebaju da to čine I OTKLONILA NEDOUMICE!
Ne idemo svi u crkvu redovno, to je tačno. Neko nikada iako se izjašnjava kao pravoslavac, neko tek ponekad svrati, neko je tamo o svakom većem prazniku, neko i češće mnogo...
Možda vas zanima:
Ovo je kameni beleg donet sa Kajmakčalana na Suvobor: Mala crkva velikog imena čuva srpsku istoriju i sećanje na velike junake (FOTO)
Na obroncima Suvobora, podno Krševite glavice, svečano je osveštan kameni beleg donet sa Kajmakčalana – simbola herojske borbe srpskog naroda u Prvom svetskom ratu. Znak je podignut kod Hrama Hristovog Vaskrsenja u slavu i čast predaka koji su položili živote na Solunskom frontu.
DA LI SE PRAVILNO KRSTITE PRED IKONOM U CRKVI: Veroučiteljica pokazala kako pravoslavci trebaju da to čine I OTKLONILA NEDOUMICE!
Ne idemo svi u crkvu redovno, to je tačno. Neko nikada iako se izjašnjava kao pravoslavac, neko tek ponekad svrati, neko je tamo o svakom većem prazniku, neko i češće mnogo...
Možda vas zanima:
Ovo je kameni beleg donet sa Kajmakčalana na Suvobor: Mala crkva velikog imena čuva srpsku istoriju i sećanje na velike junake (FOTO)
Na obroncima Suvobora, podno Krševite glavice, svečano je osveštan kameni beleg donet sa Kajmakčalana – simbola herojske borbe srpskog naroda u Prvom svetskom ratu. Znak je podignut kod Hrama Hristovog Vaskrsenja u slavu i čast predaka koji su položili živote na Solunskom frontu.
DA LI SE PRAVILNO KRSTITE PRED IKONOM U CRKVI: Veroučiteljica pokazala kako pravoslavci trebaju da to čine I OTKLONILA NEDOUMICE!
Ne idemo svi u crkvu redovno, to je tačno. Neko nikada iako se izjašnjava kao pravoslavac, neko tek ponekad svrati, neko je tamo o svakom većem prazniku, neko i češće mnogo...
On skreće pažnju da se danas kada je reč o običajima i tradiciji, govori više o svemu drugome osim o tome da treba ići na liturgiju u crkvi i postiti.
"Krstite se kada prolazite pored hrama, bilo kada i bilo kako da prolazite. Kao što se krstimo kada sedamo ili ustajemo sa trpeze, ležemo ili ustajemo iz kreveta. Kada čujemo da se neko upokojio, pa ustanemo, prekrstimo se i kažemo: "Bog da ga prosti", ili kada čujemo: "Milica se porodila", pa kažemo: "Slava ti, Bože, razrešila se", pa se prekrstimo", poručuje.
Urezano u prag: Zašto su Srbi nekada svoje ime urezivali na kući
U selima zapadne i južne Srbije, na starim drvenim kućama i danas se mogu videti urezana imena, godine i poneki krstić iznad vrata. Neki misle da su to samo oznake starih majstora ili dekorativni detalji, ali zapravo se iza tih tragova krije ozbiljan običaj i snažna poruka domaćina.
Običaj „nošenja noći“: Zašto su naši stari decu nosili preko praga kad padne mrak
Kad dete plače noću, budi se u isto vreme ili gleda „u ćošak“, narod je znao: noć mu je „ušla u dušu“. Zato su ga nosili tri puta preko praga – da ga vrate iz senke
Tri dana pred Mitrovdan: Verovalo se da tada duhovi obilaze domove i gledaju ko ih pamti
Uoči praznika Svetog Dimitrija, narod je ćutao, palio sveće i nije otvarao vrata posle mraka – jer se verovalo da mrtvi još jednom dolaze pred kuću
Vekovni prsten na prstu mrtvog: Zašto se pokojnici sahranjuju sa burmom i šta se dešava ako se skine
U srpskoj tradiciji, burma nije samo znak braka – već veza između duša. Zato se i posle smrti ostavlja na ruci, da pokojnik zna kome pripada – i da ne zaboravi put ka miru
Srbi na grob za Zadušnice prostiru stolnjake kao da je slava: Sveštenik otkrio koji je stav Srpske pravoslavne crkve o bizarnom običaju
U mnogim sredinama u Srbiji na groblje se za Zadušnice pored sveća iznosi i mnogo hrane.
Komentari(0)