DANAS SLAVIMO SVETU TEODORU ALEKSANDRIJSKU: Prema običajima svi muškarci treba da urade sledeću stvar
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju dan svete prepodobne Teodore koja je uspela da okaje svoje grehe iako je prevarila muža.
Tedora je bila svetica koja je živela u petom veku pre nove ere u Aleksandriji. Prevarila je svog muža, a na preljubu je nagovorila vračara.
I odmah je poče savest ljuto gristi. Ošiša se i obuče u muško odelo, pa stupi u muški manastir Oktodekat pod muškim imenom – Teodor.
NJen trud, post, bdenje, poniznost i plačno pokajanje zadivili su svu bratiju. Oklevetana od neke bludne device, da je s njom zatrudnela, Teodora se nije htela pravdati smatrajući tu klevetu kao kaznu Božju za svoj raniji greh. Izgnana iz manastira ona sedam godina provede prebijajući se po šumi i pustinji, i još uz to negujući dete one bludnice.
Možda vas zanima:
SLAVIMO SV. PARAMONA I FILUMENA: Pomolite se za spasenje duše
Srpska pravoslavna crkva obeležava svete mučenike Paramona i Filumena.
Stradao zbog vere: Priča o Svetom Hristu koju svi treba da znamo
Na današnji dan, 11. decembra, vernici SPC obeležavaju praznik posvećen Svetom mučeniku Hristu — mladiću koji je svojim životom i stradanjem u 20. veku ostavio dubok trag u srpskom duhovnom pamćenju.
Možda vas zanima:
SLAVIMO SV. PARAMONA I FILUMENA: Pomolite se za spasenje duše
Srpska pravoslavna crkva obeležava svete mučenike Paramona i Filumena.
Stradao zbog vere: Priča o Svetom Hristu koju svi treba da znamo
Na današnji dan, 11. decembra, vernici SPC obeležavaju praznik posvećen Svetom mučeniku Hristu — mladiću koji je svojim životom i stradanjem u 20. veku ostavio dubok trag u srpskom duhovnom pamćenju.
Možda vas zanima:
SLAVIMO SV. PARAMONA I FILUMENA: Pomolite se za spasenje duše
Srpska pravoslavna crkva obeležava svete mučenike Paramona i Filumena.
Stradao zbog vere: Priča o Svetom Hristu koju svi treba da znamo
Na današnji dan, 11. decembra, vernici SPC obeležavaju praznik posvećen Svetom mučeniku Hristu — mladiću koji je svojim životom i stradanjem u 20. veku ostavio dubok trag u srpskom duhovnom pamćenju.
Pobedila sva vražja iskušenja: nije se htela pokloniti satani, nije htela primiti jelo iz ruku jednog vojnika, nije htela slušati savete svog muža da mu se vrati – jer sve je to bio samo prizrak đavolski, i čim se Teodora prekrstila krstom, sve je iščezavalo kao dim.
Posle sedam godina primi je iguman u manastir, gde prožive još dve godine, pa se upokoji u Gospodu. Tek tada spoznaše monasi, da je to bila žena, igumanu se javi angel i objasni mu sve. NJen muž tada dođe na sahranu, i osta do smrti u keliji svoje bivše žene.
Sveta Teodora imaše preveliku blagodat Božju: zverove ukroćavaše, bolesti isceljavaše, vodu u suhom bunaru izvede. Tako Bog proslavi istinsku pokajnicu, koja sa junačkim trpljenjem 9 godina kajaše samo jedan svoj greh. Upokojila se 490. god.
Nekoliko godina kasnije proglašena je za sveticu zato što se smatra da je bila istinska pokajnica koja je junačkim trpljenjem okajavala samo jedan svoj greh, na koji ju je sam Satana nagonio.
Hrišćanstvo propoveda i da bi na današnji dan muškarci trebalo da pronađu snage da svojim ženama oproste greh, kao što je to učinio Teodorin muž.
Da li je raskidanje STAROG kumstva - GREH
U srpskoj kulturi malo koja stvar ima toliko emocionalnu i simboličku težinu kao kumstvo. Od davnina, kum je smatran za „rod najrođeniji“, osoba koja je porodici bliska gotovo poput člana domaćinstva.
KO JE BILA MINA, ĆERKA VUKA STEFANOVIĆA KARADŽIĆA?
Stihove ove pesme sigurno dobro znate!
SLAVIMO SV. PARAMONA I FILUMENA: Pomolite se za spasenje duše
Srpska pravoslavna crkva obeležava svete mučenike Paramona i Filumena.
Evo kako se krsna slava uvodi u novi dom: Ovo je jedini ispravan način
Krsna slava je jedan od najdublje ukorenjenih običaja u pravoslavnim porodicama, simbol porodične tradicije, zajedništva i duhovne povezanosti kroz generacije.
Sigurna ruka, strpljenje i osećaj za svetlo i senku: Milovan iz sela Bapsko polje je pirograf - ono što on stvara ne može da napravi veštačka inteligencija
Pirografija je umetnička tehnika stvaranja crteža, ornamenata i natpisa spaljivanjem površine drveta užarenim metalnim vrhom. Iako se danas prepoznaje kao poseban vid likovnog stvaralaštva, ova tehnika svoje korene ima u starim zanatskim veštinama, pa se s pravom može smatrati drevnim umetničkim zanatom koji spaja ručni rad, preciznost i stvaralačku dušu.
Komentari(0)