Zlatne kupole iznad Banstola: Prva pravoslavna crkva posvećena žrtvama "Oluje" sagrađena u ruskom stilu
Na obroncima Fruške gore, u selu Banstol, podignut je hram koji nije samo verski objekat – već i zavet, spomen i kulturna veza između Srbije i Rusije
Crkva Blage Marije u Banstolu – svetilište sa porukom
Na prvi pogled, ova crkva izgleda kao da je preneta iz ruskih ravnica – prepoznatljiva po pet zlatnih kupola i zelenim mozaicima, podseća na hramove iz Moskve ili Sankt Peterburga. Ali ona se nalazi u Banstolu, selu nedaleko od Sremskih Karlovaca, i nosi snažnu poruku: posvećena je srpskim civilnim žrtvama izbeglim i stradalim u hrvatskoj vojnoj akciji “Oluja” 1995. godine.
Ovo je prva pravoslavna crkva u Srbiji koja je eksplicitno podignuta u čast tih žrtava, i kao takva ima i verski i nacionalni značaj.
Možda vas zanima:
Tišina pre Aranđelovdana: Šta se u kući ne dira kad praznik dolazi sam
Sveti Arhangel Mihailo u srpskom narodu ne dolazi uz pesmu i veselje – već uz tišinu, poštovanje i red u kući. U danima pred praznik, ne viče se, ne raspravlja i ništa se iz doma ne iznosi bez potrebe
Manastir Sveti Nikola u Kuršumliji: Zaboravljena svetinja iznad dve reke i pod dva carstva
U zimskim danima, kada su staze zaleđene, ovaj manastir izgleda kao da se vraća u vek iz kog je potekao. Prvi zadužbinar Stefana Nemanje, nekada centar srpske države, danas stoji tih, ali nepokolebljiv
Možda vas zanima:
Tišina pre Aranđelovdana: Šta se u kući ne dira kad praznik dolazi sam
Sveti Arhangel Mihailo u srpskom narodu ne dolazi uz pesmu i veselje – već uz tišinu, poštovanje i red u kući. U danima pred praznik, ne viče se, ne raspravlja i ništa se iz doma ne iznosi bez potrebe
Manastir Sveti Nikola u Kuršumliji: Zaboravljena svetinja iznad dve reke i pod dva carstva
U zimskim danima, kada su staze zaleđene, ovaj manastir izgleda kao da se vraća u vek iz kog je potekao. Prvi zadužbinar Stefana Nemanje, nekada centar srpske države, danas stoji tih, ali nepokolebljiv
Možda vas zanima:
Tišina pre Aranđelovdana: Šta se u kući ne dira kad praznik dolazi sam
Sveti Arhangel Mihailo u srpskom narodu ne dolazi uz pesmu i veselje – već uz tišinu, poštovanje i red u kući. U danima pred praznik, ne viče se, ne raspravlja i ništa se iz doma ne iznosi bez potrebe
Manastir Sveti Nikola u Kuršumliji: Zaboravljena svetinja iznad dve reke i pod dva carstva
U zimskim danima, kada su staze zaleđene, ovaj manastir izgleda kao da se vraća u vek iz kog je potekao. Prvi zadužbinar Stefana Nemanje, nekada centar srpske države, danas stoji tih, ali nepokolebljiv
Prva crkva u ruskom stilu u Eparhiji sremskoj
Hram pripada Eparhiji sremskoj Srpske pravoslavne crkve, ali je arhitektonski jedinstven – građen u duhu ruske sakralne tradicije, sa specifičnim elementima koji se retko viđaju u našim krajevima. Zlatne kupole, kružne apside, bogati stubovi i ornamentalna završna obrada izdvajaju ga iz svih drugih hramova na Fruškoj gori. Njegov izgled ima duhovno i simboličko značenje – uzdiže se kao most između dva naroda koji dele pravoslavnu veru i istorijske rane.
Zvona koja govore za duše prognanih
Pored crkve nalazi se zvonik sa velikim bronzanim zvonima na kojima su ispisana imena ktitora i posvetne molitve za žive i pokojne. Zvona su izrađena posebno za ovu crkvu i postavljena tako da njihov glas dopire daleko, kao glas sećanja i opomene.
Spomen-krst kao tiha opomena
U porti hrama podignut je i beli kameni spomen-krst, jednostavan i dostojanstven, okružen cvećem u bojama srpske trobojke. On simbolizuje sve stradale, izbegle, nestale i zaboravljene – bez pompe, ali sa dubokim poštovanjem. Vernici ostavljaju cveće i pale sveće kao znak lične i kolektivne tuge koja još nije do kraja isplakana.
Mesto koje raste – hram koji još živi
Iako arhitektonski završen, kompleks crkve još uvek se širi i uređuje. U planu su pomoćne zgrade, portali i prostor za okupljanje, jer ova crkva nije samo mesto molitve, već i centar identiteta i duhovnog okupljanja za sve one koji su kroz “Oluju” izgubili dom, porodicu ili mir.
Zanimljivosti koje je izdvajaju
– Ovo je prva pravoslavna crkva u Srbiji koja ima čisto ruski arhitektonski izraz.
– Kupole su prekrivene zeleno-zlatnim pločicama, što je izuzetna retkost u SPC hramovima.
– Hram je podignut dobrovoljnim prilozima, najviše izbeglih Srba iz Hrvatske, ali i vernika iz dijaspore.
– Svake godine se oko crkve obeležava godišnjica “Oluje” i organizuju molitve za mir i pomirenje.
Crkva Blage Marije u Banstolu nije samo verski objekat – ona je glas naroda koji ne zaboravlja, hram koji veže istoriju, tugu i nadu. I zato zlatne kupole iznad Banstola nisu samo ukras – one su svetionik jedne tišine koja se još uvek čuje.
Ako čuvate ovo cveće, navući ćete BEDU i BOLEST! Kad čujete verovanje, jeza će vam proći kroz kosti
Kako nesreću unosimo u kuću, a da toga nismo ni svesni
Razgovor Vladete Jerotića i Miloša Crnjanskog o ženama i zdravlju: Pisac je imao samo jedan savet za akademika!
Čuveni doktor zapisao je u dnevnik dva susreta sa poznatim piscem
Noćno unošenje soli: Tihi običaj zaštite doma pred praznik
U selima Srbije, naročito pred Nikoljdan, domaćice su uveče unosile so u kuću – tiho, bez reči i bez pogleda unazad. So nije bila samo začin, već tiha molitva da kuća ostane mirna
Zašto se u kasnu jesen ne preskače voda: Običaj koji i danas poštuju stari ljudi
U selima širom Srbije, krajem novembra se poštuje pravilo koje deluje jednostavno – kad naiđeš na potok, baru ili lokvu, staneš i pređeš je, ali ne preskačeš. Jer voda pamti kad se neko ogluši o tišinu
Nije crveno slovo u kalendaru, ali mnogi slave Đurđic u novembru
Srpska pravoslavna crkva danas slavi Đurđic, u znak sećanja na prenos moštiju svetog velikomučenika Georgija u novi hram.
Komentari(0)