Zaboravljeni recept sa Zlatibora: Kako se pravi droženac – zimsko jelo od brašna, čvaraka i proje
U selima zapadne Srbije nekada se svakodnevno pripremao droženac – jednostavno, ali zasitno jelo od mlevene suve proje, čvaraka i domaće masti. Danas se pravi samo u retkim domaćinstvima.
U zabačenim selima Zlatibora, u dugim zimskim danima, kad snežni pokrivač odseče sela od sveta, domaćice su pravile jedno jelo koje je grejalo telo i dušu – droženac. Pravljen od osušenih komada proje koji se drobe u masti i pomešaju sa čvarcima, bio je sinonim za sirotinjski ručak, ali i pravo zadovoljstvo na kašiku. Danas ga retko ko zna napraviti, a još ređe poslužuje.
Šta je droženac?
Droženac je starinsko jelo koje se pravilo od mlevene suve proje, domaće masti i čvaraka. Proja se prethodno suši na peći ili u rerni, zatim drobi u krupne mrvice (otuda naziv "droženac"), a potom se popari vrelom mašću i pomeša sa čvarcima.
Možda vas zanima:
Naši preci su jeli ovaj doručak: Starinski recept koji su svi zaboravili, toliko je ukusan da se prosto topi u ustima
Tradicionalni specijalitet sa Kosova i Metohije – naši preci su ga često jeli za doručak.
Ima posla ko hoće da radi - na Zlatiboru najveća potražnja za kuvarima, konobarima i pomoćnim osobljem: Sezona na srpskoj planini sada traje skoro 12 meseci u godini
Planina Zlatibor je već odavno poznata kao destinacija koja živi 365 dana u godini. Uz veliki trud i rad turističkih radnika, jaz između letnje i zimske turističke sezone gotovo da više ne postoji. Tokom prolećnih meseci, po završetku zimske i pre početka letnje sezone, organizuju se škole u prirodi i rekreativne dečje nastave, dok je jesen rezervisana za poslovne skupove, kongrese i seminare.
Možda vas zanima:
Naši preci su jeli ovaj doručak: Starinski recept koji su svi zaboravili, toliko je ukusan da se prosto topi u ustima
Tradicionalni specijalitet sa Kosova i Metohije – naši preci su ga često jeli za doručak.
Ima posla ko hoće da radi - na Zlatiboru najveća potražnja za kuvarima, konobarima i pomoćnim osobljem: Sezona na srpskoj planini sada traje skoro 12 meseci u godini
Planina Zlatibor je već odavno poznata kao destinacija koja živi 365 dana u godini. Uz veliki trud i rad turističkih radnika, jaz između letnje i zimske turističke sezone gotovo da više ne postoji. Tokom prolećnih meseci, po završetku zimske i pre početka letnje sezone, organizuju se škole u prirodi i rekreativne dečje nastave, dok je jesen rezervisana za poslovne skupove, kongrese i seminare.
Možda vas zanima:
Naši preci su jeli ovaj doručak: Starinski recept koji su svi zaboravili, toliko je ukusan da se prosto topi u ustima
Tradicionalni specijalitet sa Kosova i Metohije – naši preci su ga često jeli za doručak.
Ima posla ko hoće da radi - na Zlatiboru najveća potražnja za kuvarima, konobarima i pomoćnim osobljem: Sezona na srpskoj planini sada traje skoro 12 meseci u godini
Planina Zlatibor je već odavno poznata kao destinacija koja živi 365 dana u godini. Uz veliki trud i rad turističkih radnika, jaz između letnje i zimske turističke sezone gotovo da više ne postoji. Tokom prolećnih meseci, po završetku zimske i pre početka letnje sezone, organizuju se škole u prirodi i rekreativne dečje nastave, dok je jesen rezervisana za poslovne skupove, kongrese i seminare.
U nekim verzijama, dodaje se i sitno seckani crni luk, a u vreme posta – pravi se samo sa vodom i prženim lukom, bez čvaraka.
Recept: Kako se pravi pravi zlatiborski droženac
Sastojci:
- 3–4 parčeta stare proje (najbolje ako je sušena 1–2 dana)
- 3 kašike domaće svinjske masti
- 1 šaka domaćih čvaraka
- 1 manja glavica crnog luka (opciono)
- malo soli i aleve paprike (po ukusu)
Priprema:
- Proju izmrviti rukom ili tučkom u velikoj činiji – da se dobiju grube mrvice, kao kus-kus.
- Na tiganju zagrejati mast, dodati čvarke, pa po želji i seckani luk. Pržiti dok luk ne postane staklast.
- Preliti vrućom mašću i čvarcima izmrvljenu proju. Dobro promešati.
- Poklopiti i ostaviti da „omekša“ 5–10 minuta.
- Poslužiti toplo, uz kiselo mleko ili turšiju.
Kada se jeo droženac – i zašto ga nema više?
Droženac se najčešće pripremao:
- kad ostane stara proja od prethodnog dana,
- za brz seoski ručak,
- tokom svinjokolja, kada ima sveže masti i čvaraka.
Bio je simbol sirotinjske kuhinje, ali i domaćinske mudrosti – ništa se nije bacalo, a od najprostijih sastojaka dobijao se ukusan i snažan obrok.
Danas ga gotovo niko ne priprema jer:
- se više ne pravi prava proja, već industrijska kukuruzna testa,
- malo ko koristi domaću mast,
- i čvarci su postali luksuz.
Vredno za oživljavanje
Droženac nije jelo koje ćete naći u restoranima – ali jeste ukus koji miriše na detinjstvo, na zimu bez buke, na bakinu kuhinju. I pravo je vreme da ga sačuvamo, zapišemo i pripremimo – ne samo zbog tradicije, već i zbog ukusa koji više ne raste na asfaltu.
POSNA POGAČA ZA SVETOG NIKOLU: Recept za mekano i ukusno testo
Bez pogače ne može da se zamisli slavska trpeza
Srbe oduševio recept za pravu, domaću proju: Ovome niko neće odoleti, svaki zalogaj je uživanje
Tajna se ne krije u komplikovanim tehnikama, već u balansu sastojaka i ljubavi prema tradiciji.
SRPKINJE OVAKO PRAVE NAJJAČI KOLAČ! Kraljica slavske trpeze za Svetog Nikolu - POSNA BAJADERA ODUZIMA DAH
U nastavku donosimo najbolji recept za posne bajadere koji će oduševiti i najzahtevnije sladokusce.
Naši preci su jeli ovaj doručak: Starinski recept koji su svi zaboravili, toliko je ukusan da se prosto topi u ustima
Tradicionalni specijalitet sa Kosova i Metohije – naši preci su ga često jeli za doručak.
Srpski siromašni slatkiš postao delikates u svetu: Dok se mi svađamo oko imena, dospeo na listu najboljih dezerata
Taste Atlas u svom opisu navodi da su gomboce, odnosno knedle sa šljivama, punjene knedle koje se konzumiraju širom Balkana, naročito u Srbiji i Hrvatskoj
Komentari(0)